Ada ciganlija – Savsko jezero, plaža sa Plavom zastavom – obrazovna aktivnost kako se štititi od komaraca
Ada ciganlija, svima dobro poznata destinacija u Beogradu. Nekima po Savskom jezeru i kupanju ili sportovima na vodi, nekima po biciklističkim i šetačkim stazama okruženim nepreglednim zelenilom, a nekima po sportskim terenima ili zabavi na otvorenom. Ima i onih kojima je Ada ciganlija sinonim za izlaske u barove na plaži, ali to nam sada nije u fokusu.
Možda ima i dosta posetilaca Ade ciganlije koji znaju da ima Plavu zastavu. Šta to znači? Plava zastava je međunarodni sertifikat koji se dodeljuje plažama, marinama i turističkim brodovima koji posmatraju prirodne vrednosti i znači da se sve tri pomenute kategorije razvijaju na održivi način i da se njima upravlja na održivi način. Na takvim mestima bezbednost posetilaca je na najvišem nivou, posebna pažnja se posvećuje kvalitetu vode i zdravlju, ali i obrazovnim aktivnostima koje upravljači plaža, marina i turističkih brodova nude posetiocima i korisnicima. Takođe zdrava i čista životna sredina, ušteda resursa i živi svet u vodi i okruženju imaju veliki prioritet u upravljanju mestima sa Plavom zastavom.
Jedna od obrazovnih aktivnosti održana na Adi ciganliji krajem jula 2023. bila je „posvećena“ komarcima. Jesu oni dosadni napasnici koji zuje, bodu, izazivaju neprijatan svrab, alergije, prenose bolesti…ali imaju i oni ulogu u ekosistemu i priroda se „pobrinula“ da, bez obzira na neprijatna iskustva ljudi, komarci doprinose stabilnosti prirodnih sistema.
Kako se boriti protiv komaraca i ne dopustiti im da nam zagorčavaju život, a pri tome koristiti prirodne preparate koje možete napraviti u svojim kućama, predstavila je Marina Drndarski, nastavica biologije, na Adi ciganliji, u okviru obrazovnih aktivnosti na plaži sa Plavom zastavom. Podržano od strane JP „Ada ciganlija“.
Materijal dostupan na linkovima Trolistak o komarcima Komarci u 2023
Erasmus+ “ForLife” projekat na destinaciji – Soverato, Italija
Nakon treninga održanih u Sloveniji u Celju (13-17.05.2022.) i u Srbiji u Kraljevu (26-30.09.2022.), nastavnici iz tri države, Slovenije, Srbije i Italije, ponovo su na okupili u Italiji u Soveratu, od 17. do 21. aprila 2023. u okviru Erasmus+ projekta „ForLife“. Tridesetak nastavnika će podeliti svoja iskustva u korišćenju različitih alata i metoda u proučavanju značaja šuma, od biodiverziteta, preko zdravlja i održivog korišćenja resursa, do očuvanja prirodne životne sredine.
Zajedno sa domaćinima organizacije „Jump“ iz Soverata, školama i lokalnom upravom Soverato, ponovni susret na projektu „ForLife“ otvoren je proslavom u čast mora, kroz prigodni program o značaju mora za društvo, ekonomski razvoj zajednice i demonstraciju posebnih spasilaca – pasa, koji su obučeni da brzo i energično reaguju ukoliko se ugroži bezbednost plivača.
Vrlo pozitivna energija, slobodno i nesputano ponašanje dece, radost i ponos što su „deo morskog ekosistema“, poseban je utisak koji smo doživeli pozdravljajući more, nestabilno sunčano vreme presečeno više puta iznenadnim pljuskovima i osećanjem zajedništva koje različite društvene strukture i zainteresovane strane okuplja u borbi za zdravu životnu sredinu i posebno čisto more.
Tokom četiri dana treninga, učesnici će imati priliku da se upoznaju sa šumskim i morskim ekosistemima u okolini Soverata i razmene dosadašnje znanje i iskustvo o značaju šuma i zelenih površina za opšte blagostanje ljudi i drugih bića.
Agenda treninga se nalazi na linku.
Prilagođavanje i otpornost lokalnih zajednica na klimatske promene (LOCCAR)
Prema Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (2020), Zapadni Balkan je prepoznat kao jedan od regiona u Evropi koji je najviše pogođen klimatskim promenama. Pored toga, klimatski rizici nisu dovoljno obuhvaćeni na lokalnom nivou u dokumentima i realizovanim aktivnostima. Ipak, nedostaje razumevanje da klimatske promene (toplotni talasi, suše, požari, erozija obale, porast nivoa mora) utiču ne samo na životnu sredinu već i na lokalnu ekonomiju i zdravlje stanovništva. U svom izveštaju za zemlje Zapadnog Balkana 2021. godine, Evropska komisija navodi da se zemlje moraju uskladiti sa Strategijom EU o prilagođavanju na klimatske promene.
Projekat Prilagođavanje i otpornost lokalnih zajednica na klimatske promene (LOCCAR) ima za cilj da pomogne lokalnim vlastima u boljem razumevanju, pripremi i upravljanju klimatskim rizicima, kao i u razvoju inovativnih rešenja za izgradnju otpornosti. Projekat će takođe doprineti uspostavljanju održive regionalne saradnje u izgradnji klimatske otpornosti na Zapadnom Balkanu, imajući u vidu da nedostaju efikasni mehanizmi saradnje među susednim zemljama u fokusu ovog projekta (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina), iako je prekogranična priroda klimatskih rizika na lokalnom nivou realnost.
Cilj LOCCAR projekta je da ubrza prilagođavanje klimatskim promenama na lokalnom nivou na Zapadnom Balkanu kroz jačanje uloge organizacija civilnog društva (OCD) u transformaciji ka klimatskoj otpornosti, osnaživanjem vidljivosti OCD u kreiranju politika, podizanjem svesti lokalnih donosilaca odluka o uticajima klimatskih promena na lokalne zajednice i stvaranje uslova za održivu regionalnu saradnju u izgradnji klimatske otpornosti na Zapadnom Balkanu.
Na kraju projekta biće organizovan regionalni okrugli sto sa učešćem glavnih aktera iz sve tri zemlje. Na osnovu konsultacija sa odabranim opštinama, biće pripremljena i distribuirana brošura sa smernicama za lokalne donosioce odluka o prilagođavanju klimatskim promenama u lokalnim strateškim i političkim dokumentima. Očekuje se da će ukupno 9 odabranih opština iz tri zemlje, kroz dva kruga sastanaka i konsultacija, dati svoj doprinos. Korišćenjem digitalnh platformi, Brošura sa smernicama biće široko dostupna (Facebook, Instagram, LinkedIn, Tviter) značajnom delu stanovništvu Zapadnog Balkana.
Partneri na projektu su Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica (vodeći partner, Crna Gora), Resursni centar za okoliš REC BIH (Bosna i Hercegovina) i Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (Srbija).
LOCCAR projekat finansira Western Balkans Fund i kofinansira EU u okviru IPA.
Najava Okruglog stola u Podgorici, 6.septembar 2023.
Rezultati projekta sumirani su u publikaciji: loccar
„Look Up!”
Drugi seminar Karpatske konvencije o obrazovanju za održivi razvoj
Drugi seminar Karpatske konvencije o obrazovanju za održivi razvoj (ESD seminar), održan je u Zakopanama u Poljskoj, od 28. do 30. septembra 2022. godine. Cilj seminara je bio da se pronađe odgovarajući način za povezivanje različitih zainteresovanih strana iz Karpatskog regiona, od akademske zajednice i univerziteta, biznisa, nacionalnih /lokalnih vlasti, do upravljača zaštićenih područja i organizacija civilnog društva, kako bi se uspostavila platforma za povezivanje različitih aktivnosti u okviru Karpatske konvencije.
Kao prateća aktivnost organizovana je poseta nacionalnom parktu Tatre, koji se nalazi između Poljske i Slovačke. Predstavljene su obrazovne aktivnosti za posetioce nacionalnog parka, kao i centar za posetioce, gde se organizuju izložbe, projekcije filmova i različite radionice. Obrazovne aktivnosti imaju za cilj da se podigne svest posetilaca zaštićenog područja o potrebi očuvanja biodiverziteta, prirode i kulturnog nasleđa, a obuhvataju tazličite ciljne uzrasne grupe – od predškolaca, učenika, studenata, do građana, donosilaca odluka i poslovnih subjekata, korisnika resursa u zaštićenom području.
Predstavnici Sekretarijata Karpatske konvencije, kao organizatori seminara, predstavili su rezultate dosadašnjih aktivnosti obrazovanja o održivom razvoju: Izveštaji o mreži Karpatske konvencije; UNECE i UNESCO okviri ESD i kako se Karpatska konvencija može povezati i nadovezati.
Učesnici iz svih karpatskih zemalja: Rumunije, Mađarske, Slovačke, Češke, Poljske, Ukrajine, Srbije podeljeni u grupe (nastavnici, NVO, kreatori politika, naučnici), diskutovali su o uvođenju konkretnih aktivnosti u okviru Karpatske ESD mreže.
Neka od postavljenih pitanja bila su: Kako se Karpatska konvencija može promovisati kroz ESD aktivnosti?, Kako ESD aktivnosti Karpatske konvencije doprinose implementaciji UNECE i UNESCO strategija?, Koje su potrebe svake grupe zainteresovanih strana u implementaciji i planiranju aktivnosti vezanih za ESD Karpatske konvencije?
Glavni zaključak sa ovog ESD seminara biće predstavljen na Konferenciji o životnoj sredini za Evropu, koja će se održati na Kipru, od 5. do 7. oktobra 2022.
“Svetska nedelja vode”, Stokholm online i uz lično prisustvo, od 23. avgusta do 1. septembra 2022.
„Svetska nedelja vode“ je konferencija za ljude koji shvataju da rešavanje najvećih izazova našeg vremena često počinje vodom. Konferencija se sastoji od širokog spektra tema, od bezbednosti hrane i zdravlja, do poljoprivrede, tehnologije, biodiverziteta i klimatske krize. Svaka konferencija ima svoju temu koja se istražuje iz mnogo različitih perspektiva.
Na „Svetskoj nedelji vode“ učestvuju donosioci odluka, poslovni lideri, urbanisti, aktivisti i istraživači iz celog sveta. Mnogi su pioniri koji su pronašli nove i pametnije načine upravljanja vodom. Na konferenciji učestvuju ljudi koji žele da podele nove ideje, nauče jedni od drugih i sarađuju na inovativnim rešenjima. Svetska nedelja voda je takođe važno mesto susreta kreatora politike i institucija koje imaju zajednički cilj da ubrzaju napredak u međunarodnim procesima koji se odnose na vodu, održivi razvoj i klimu.
Više o „Svetskoj nedelji vode“ na linku: https://www.worldwaterweek.org/
U fokusu ovogodišnje „Svetske nedelje vode“ su alati i metodologija kako obezbediti čistu vodu i bezbedne sanitarne uslove u ruralnim oblastima Afrike i Azije. Izloženi su različiti modeli toaleta, septičkih jama, prečišćivača otpadnih voda iz toaleta, predstavljene su aplikacije koje mogu da prate rad komunalnih usluga, koje obezbeđuju pražnjenje septičkih jama i dolaze po pozivu, interesantna je online igra koja simulira različite predloge kako koristiti vodne resurse u jednoj lokalnoj zajednici na održiv način, uz podršku lokalnih donosilaca odluka i stvaranje ograničene dobiti…brojni su prateći događaji o vodi kao ključnom resursu u kontekstu obrazovanja, korišćenja, biodiverziteta, smanjenja pritiska od poljoprivrede i privatnog sektora.
Deo Konferencije posvećen je naučno-istraživačkim radovima mladih, koji su pokušali da nađu održiva rešenja za probleme prekomernog korišćenja vode u poljoprivredi i zagađenja od poljoprivrede, kroz bioprečišćavanje i simuliranje modela koji postoje u prirodi. Mladi se takmiče sa različitih kontinenata, udruženi u zajedničkoj borbi za bezbednu vodu i sanitarne uslove.
Opšti utisak je da voda postaje sve više resurs na kome se može ostvariti profit, ali je nedovoljno pažnje bilo posvećeno borbi protiv klimatskih promena i kako održati bezbednim vodne resurse, imajući u vidu godine iza nas i godine koje nam predstoje, uz izazove sve evidentnijih suša i nestašica vode. Možda bi trebalo više pažnje posvetiti ovoj temi u regionu Zapadnog Balkana i zajedno sa istraživačkim institucijama, univerzitetima, donosiocima odluka, lokalnim zajednicama i obrazovnim ustanovama, ali i privrednim subjektima, pokušati da nađemo rešenja kako ublažiti probleme nestašice vode i obezbediti povoljne uslove da vodu kao vrlo važan resurs počnemo da koristimo na održiv način.
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine učestvuju na ovogodišnjoj „Svetskoj nedelji vode“, u okviru projekta: „Razvoj plana za bezbednost vode i sanitacije u ruralnim zajednicama“ (https://ambassadors-env.com/project/watsanplan/). Projekat je bio dvogodišnji i realizovan je uspešno većim delom tokom pandemije Covid-19, uspeli smo da održimo treninge za nastavnike i učenile u Aleksandrovcu o bezbednosti vode i sanitaciji, napravljena je grupa za Vodu, sanitaciju i higijenu u srednjoj školi u Aleksandrovcu, urađeno je preko 50 nitratnih testova u seoskim sredinama u različitim delovima Srbije, učestvovali smo na okruglom stolu u Severnoj Makedoniji, pripremili smo Kompendijume na srpskom i stigli smo do Stokholma i “Svetske nedelje vode”, gde su u oviru same konferencije online predstavljeni rezultati projekta ne samo u Srbiji, nego i u drugim susednim zemljama gde je projekat realizovan (Severna Makedonija, Rumunija, Albanija).
Studijska poseta Grenoblu – Zelenoj prestonici Evrope
U okviru projekta “Puls Evrope – medijske posete EU”, koji finansira Evropska unija u Srbiji, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Aleksandra Mladenović, imala je priliku da sa grupom novinara i snimatelja iz Srbije učestvuje u studijskoj poseti i sazna zašto je Grenobl Zelena prestonica Evrope u 2022. godini.
Nagrada “Zelena prestonica Evrope” dodeljuje se od 2008. godine gradovima sa više od 100.000 stanovnika koji su posvećeni održivom urbanom razvoju i daju primer drugim gradovima, kako bi ih podstakli na održivo korišćenje resursa i očuvanje životne sredine za sve stanovnike. Do sada je nagradu dobilo 13 gradova uključujući Ljubljanu, glavni grad Slovenije, koja je osvojila titulu 2016. godine.
U razgovoru sa gradonačelnikom Grenobla, poseban akcenat stavljen je na održivi razvoj – gradska uprava je posvećena održivom razvoju, ravnopravno posmatrajući i poštujući sva tri stuba: životnu sredinu, ekonomske mogućnosti i socijale uslove. Veliku podršku pružaju kompanijama koje svoj razvoj baziraju na održivom korišćenju resursa, ali pomoć se dodeljuje i stanovnicima koji odluče da postanu energetski efikasniji, ili da pređu na korišćenje nekog od dostupnih vidova obnovljivih izvora energije.
Grenobl ima nekoliko “Eko-distrikta”, nacionalna oznaka za delove grada koji se razvijaju na principima održivog razvoja. Tako se u “Eko-distriktu Kembridž” nalaze dve ABC (“autonomne” i samoodržive) zgrade sa 42 stana koje energiju dobijaju od svojih solarnih i visokonaponskih ploča. Voda se reciklira iz kišnice, stanari kompostiraju, imaju i jezero na raspolaganju za opuštanje i razonodu, ali i crveno svetlo na tušu kao opomenu ukoliko ga predugo koriste. Ovaj “Eko-distrikt” se razvija u skladu sa planinskim okruženjem Grenobla, koristeći geotermalnu energiju za sistem navodnjavanja. I stariji i mladi Francuzi koji žive u ABC zgradama kažu da su oduševljeni, oni su volonteri koji će pet godina živeti u ovim zgradama, kao u nekoj vrsti eksperimenta, da bi se video stepen održivosti ovakvog načina života i korišćenja resursa. “Eko-distrikt Flober”, na primer, ima tri hektara parkova, koji su i zaštitni znak grada, a zgrade se grade od prirodnih materijala, uz učešće stanara i korisnika u planiranju izgleda zgrada (takav je slučaj sa budućom školom, za koju su anketirani učenici i nastavnici i koji su davali predloge kakvu školu bi želeli da dobiju). Ovakve zgrade, naravno, imaju i bašte, u okviru dvorišta, ali i na krovovima, o kojima brinu stanari, koji gaje raznovrsno voće i povrće.
U Grenoblu posluju i firme posvećene očuvanju životne sredine i održivom korišćenju resursa. Tako je zgrada u kojoj posluje firma Schneider Electric, “net zero energy building” – koliko energije proizvede, toliko i potroši, uz pomoć solarnih panela i vetroparka. Takođe, Lokalna agencija za energiju i klimu u gradu Saint-Martin-d’Heres, koji se nalazi pored Grenobla (oba grada, zajedno sa još 47 “gradova” sačinjavaju region Grenobl-Alpi) pomaže građanima da učestvuju u izolaciji zgrada u kojima žive, omogućujući im da plate manje račune za grejanje. Kroz program “Zid-zid” je od 2010. do sada urađena izolacija 202 stambene zgrade (skoro 10.000 stanova). Vlasnicima stanova nude se za to povoljni krediti do čak 20 godina otplate. Građani Grenobla mogu da se uključe i u inicijative kojima se podržava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao što je Énerg’Y Citoyennes. Ova kompanija omogućava proizvodnju električne energije iz solarnih panela u 10 opština sa područja Grenobla, a među 364 zainteresovanih strana, najveći broj su građani.
Interesantno je da na području Grenobla postoji i “Mašinerija”, projekat asocijacije Regie de quartier Grenoble, građanska incijativa prvobitno bazirana na ideji popravke i ponovne upotrebe kućnih i drugih aparata. Popravljeni aparati, ali i druge, nekome nepotrebne stvari, mogu se donirati “Mašineriji”, a za simboličnu sumu i otkupiti, čime se podržava lokalni razvoj. Postoje i kreativne i umetničke radionice, gde se uglavnom radi sa starim stvarima, dajući im “novi život”, uz mogućnost kupovine po solidarnim cenama. U Asocijaciji, koja vodi projekat, zaposleno je 70 osoba od kojih je njih 25 iz lokalne zajednice Villeneuve de Grenoble.
Više o studijskom putovanju u prilozima novinara koji su ispratili sva dešavanja:
Održan prvi nacionalni sastanak na projektu ForLife „Šuma – naš celoživotni učitelj“
U Kraljevu je povodom svetskog Dana šuma, održan prvi nacionalni sastanak kao uvod u projekat For Life „Šuma – naš celoživotni učitelj“. Sastanku su prisustvovali predstavnici svih Eko-škola iz Kraljeva i Čačka, koji će narednih meseci raditi na pripremi materijala o šumama i klimatskim promenama, za nastavnike i učenike i učestvovati na razmenama koje budu organizovane u Sloveniji i Italiji, tokom trajanja projekta. Prisutni su predstavili svoja dosadašnja iskustva u radu sa decom i učenicima od 5 do 15 godina, na temu šume i klimatske promene. Već ima dosta zanimljivog materijala, koji će se tokom projekta obnavljati i unapređivati.
Kao simbol projekta posađeno je i drvo u dvorištu Šumarske škole, da raste kako budu rasli i rezultati projekta. Sastanak svih partnera i trening za nastavnike iz Slovenije i Italije biće održan u Srbiji, domaćini će biti nastavnici i osoblje Šumarske škole iz Kraljeva, koji će pokazati okolinu pod šumom i pripremiti materijale o značaju šuma, održivom upravljanju, šumama kao ekonomskom resursu, ali pre svega šumama važnim za ublažavanje klimatskih promena i zaštitu životne sredine.
Projekat ForLife se realizuje u okviru Erasmus+ programa, podržan od strane Evropske unije. Rukovodila projekta je organizacija Doves iz Slovenije, a partenri su Jump iz Italije i Ambasadori održivog razvoja i životne sredine iz Srbije.
Materijale sa prvog nacionalnog sastanka možete pogledati ovde 1, 2, 3.
Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji
Od oktobra 2021. godine, Ambasadori održivog razvoja realizuju projekat “Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji”, sa ciljem razvoja svesti stanovnika ruralnih područja o potrebama, prednostima i mogućnostima kako da se u malim zajednicama obezbedi sanitacija i tretman otpadnih voda. Kroz organizaciju promotivnih i obrazovnih aktivnosti planiranih projektom, očekuje se podizanje nivoa znanja i delovanja u oblasti upravljanja otpadnim vodama i povezanom sanitacijom. Realizacijom predviđenih projektnih aktivnosti, očekuje se poboljšanje saradnje Eko-škola i donosilaca odluka u lokalnim zajednicama, a takođe biće povećano i znanje u pripremi Plana za unapređenje sanitacije i tretmana otpadnih voda u Eko-školama.
Kroz projekat će se analizirane mogućnosti i zahtevi održive sanitacije i svojstva otpadnih voda iz Eko-škola i drugih izvora, mapirati problemi koji postoje usled neadekvatnog tretmana otpadnih voda u Eko-školama u ruralnim zajednicama i predstavljeni rezultati građanskog aktivizma kroz Eko-škole u lokalnim zajednicama, vezani za održivi tretman otpadnih voda.
UKOLIKO ŽELITE DA DOPRINESETE KVALITETU REZULTATA PROJEKTA, MOLIMO DA POPUNITE UPITNIK NA ADRESI:
link će biti postavljen
Projekat je doprinos postizanju Ciljeva održivog razvoja, Cilj 6: Čista voda i sanitarni uslovi.
Bezbednost vode, sanitacija i higijena predstavljaju ključne elemente, a nekoliko ministarstava i institucija dele odgovornost za službe za pijaću vodu i kanalizaciju (prema Ustavu Republike Srbije, voda i kanalizacija predstavljaju ljudsko pravo) . Tako pored Ministarstva zdravlja, koje vodi inicijative za promociju higijene i ima brojne odgovornosti za vodosnabdevanje i kanalizaciju, odgovornosti su i na Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu zaštite životne sredine, kao i Institutima za javno zdravlje.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Ujedinjene nacije (UN), na globalnom nivou od 2008. godine prate ključne elemente vodosnabdevanja, sanitacije i higijene (VSH) preko Globalne analize i procene kanalizacije i pijaće vode (GLAAS) , sa posebnim fokusom na vođenje i upravljanje, praćenje, ljudske resurse i finansije.
Na osnovu analize podataka za stanje VSH sistema za period 2018/2019. godine (podaci ne pokrivaju sve aspekte VSH sektora), ustanovljeno je da “Politike i planovi za VSH postoje, u njihovoj primeni je potreban proaktivni pristup donosilaca odluka (stejkholdera), veće kompetencije i odgovornosti”. Takođe se navodi i da je “Vlada Republike Srbije intenzivirala razvijanje, usvajanje i unapređenje nacionalne politike za sanitaciju i snabdevanje vodom za piće urbanih i ruralnih sredina, paralelno sa aktivnostima u procesu pristupanja Evropskoj Uniji”. Međutim, problem u implementaciji nastaje usled neadekvatnih i nedovoljnih kadrovskih i finansijskih sredstava. U okviru pregovaračkog procesa za Poglavlje 27 su pripremiljeni Specifični planovi implementacije EU direktiva u oblasti vode i sanitacije, kojima je izvršena procena neophodnih sredstava.
Prema analizi i izveštaju za Srbiju iz 2018. godine Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), na osnovu rezultata samostalne procene – Jednaki pristup vodi i sanitaciji (u okviru Protokola za vodu i zdravlje), za Srbiju se pominju sledeće činjenice, koje su od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne ustanove, uključujući i one koje pripadaju mreži Eko-škole Srbije:
- Zakon o sanitarnoj kontroli i Pravilnik o opštim sanitarnim uslovima, ne predviđaju obavezu odvojenih toaleta kao uslov …. nisu obezbeđeni posebni uslovi za upravljanje menstrualnom higijenom (u potpoglavlju „Korisnici zdravstvenih ustanova“);
- Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisani su higijensko-tehnički uslovi (sanitarna i protivpožarna zaštita), dok su Pravilnikom o opštim sanitarnim uslovima propisani opšti sanitarni uslovi koji se moraju obezbediti za svaki objekat koji podleže sanitarnoj kontroli … Terenske posete i sekundarna istraživanja otkrila su da obrazovne institucije uglavnom imaju odvojene toalete, dok ne postoje posebni uslovi za upravljanje menstrualnom higijenom (u potpoglavlju „Korisnici obrazovnih ustanova“). Javno finansiranje za njih nije predviđeno na državnom nivou, nego je obaveza lokalnih samouprava.
- Na isti način se to pitanje pominje u potpoglavljima „Obezbeđivanje pristupa ranjivim i marginalizovanim grupama“ i „Uslovi u zatvorima“.
U ostalim dokumentima se pitanja iz VSH sektora ne pominju direktno, ali se uključuju posredno, kao što su: Konačni nacrt nacionalnog programa za životnu sredinu i javno zdravlje za 2020-2022. (Nije odobren), Akcioni plan za obezbeđivanje jednakog pristupa vodi i sanitarnim uslovima za region Šumadije i Pomoravlja 2019-2022. godine (verovatno Nacrt, nemamo dokaza o odobrenju), Strategija javnog zdravlja za period 2018-2026. godine
Potrošnja i upotreba vode stvara otpadne vode. Neuređeno odvođenje sirovih otpadnih voda predstavlja pretnju po javno zdravlje i životnu sredinu. Pravilno prečišćavanje otpadnih voda i bezbedna sanitacija ključni su izazovi za zdravu životnu sredinu u urbanim i ruralnim sredinama, jer je glavni cilj prečišćavanja otpadnih voda uklanjanje i/ili izbegavanje kontakta sa patogenima, mikroorganizmima, koji stvaraju bolesti. Osnovni cilj sanitacije zapravo je sprečavanje ljudskog kontakta sa patogenima iz ljudskih izlučevina.
*Projekat: “Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji” podržan je od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, kroz podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2021. godini.
Seminar ambasadora klime i životne sredine, februar 2022.
Dan biodiverziteta, nacionalna debata „Očuvanje biodiverziteta“, Eko-škole i Plava zastava
Ugroženost biodiverziteta, ili biološke raznovrsnosti, odavno su predmet nacionalnih i međunarodnih dogovora i regulativa. Sekretarijat Konvencije o biološkoj raznolikosti objavio je slogan Dana biološke raznolikosti 2021: „Mi smo deo rešenja“. Ovaj slogan je izabran kao nastavak prošlogodišnje teme „Naša rešenja su u prirodi“, koja je poslužila kao podsetnik da biodiverzitet daje odgovore na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rešenja zasnovanih na prirodi, preko pitanja klimatskih promena i zdravlja, do bezbednosti hrane i vode i održivog upravljanja resursima, biodiverzitet je osnova na kojoj je moguće graditi u skladu sa prirodom (https://www.cbd.int/biodiversity-day).
Tradicionalno, Eko-škole Srbije obeležavaju Dan biodiverziteta različitim aktivnostima. Tako je, u susret Danu biodiverziteta, održana i ovogodišnja nacionalna debata za učenike osnovnih i srednjih škola, pod nazivom „Očuvanje biodiverziteta“, po drugi put u Srbiji, kao deo međunarodnog takmičenja TSL („Trust for sustainable living”) iz Ujedinjenog kraljevstva. Organizator ovogodišnje nacionalne debate je Sedma beogradska gimnazija, koja je u procesu sticanja statusa Eko-škole.
Osnovni cilj debate je podizanje svesti mladih o značaju raznovrsnosti živog sveta i uticaju čoveka na „šesto veliko izumiranje“. Smatra se da broj vrsta koje nepovratno nestaju sa lica Zemlje iznosi oko 36.000 godišnje, odnosno oko 100 vrsta dnevno, što znači da stopa izumiranja postaje 1000 puta veća od normalne evolucione stope izumiranja.
Učenici koji su se plasirali za nacionalnu debatu predhodno su prošli prvi deo TSL međunarodnog takmičenja što je podrazumevalo pisanje eseja o biodiverzitetu Kako možemo…?
U debati je učestvovalo 18 učenika iz pet osnovnih i srednjih škola Srbije koji su bili podeljeni u dva tima, afirmativan i negacijski, argumentujući da li možemo da zaštitimo biološku raznovrsnost i sprečimo „šesto veliko izumiranje“. Nastavak TSL takmičenja organizovaće se on-lajn, 6. jula 2021. godine. Našu zemlju će na međunarodnoj debati predstavljati dve učenice, Anastasija Hadnađ iz Sedme beogradske gimnazije i Sofija Zoroja iz OŠ „Drinka Pavlović“, koje su ušle u finale zahvaljujući svojim esejima. Predstavljanje pobednika i dodela medalja obaviće se u subotu, 22. maja na Adi Ciganliji, jedinom kupalištu sa Plavom zastavom u Srbiji, kao doprinos obeležavanju Dana biodiverziteta.
Kupalište Ada Ciganlija je deseti put nosilac Plave zastave, međunarodnog priznanja za kvalitet vode za kupanje i brigu o posetiocima i životnoj sredini.
Razvoj plana za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije u ruralnoj zajednici
Bezbednost vodosnabdevanja je od strateškog značaja svake države, a posebno malih lokalnih zajednica, gde je potrebno uložiti dodatni napor kako bi se obezbedilo bezbedno vodosnabdevanje i odgovarajući sanitarni uslovi. Osim potrebe za velikim infrastrukturnim intervencijama, potrebno je uticati i na razvoj svesti lokalnog stanovništva o bezbednom vodosnabdevanju, načinima očuvanja vode kao resursa potrebnog za sve životne funkcije i aktivnosti i načinima unapređivanja postojećeg stanja kako bi se voda sačuvala i za buduća pokolenja.
Prvi korak je razumevanje gde se problemi javljaju u sistemu. Metodologija planiranja sigurnosti prilagođena je kapacitetima manjih zajednica. Ova pojednostavljena metodologija naziva se „Zbirka planiranja sigurnosti vode i sanitacija“ (VSSP). VSSP metodologija uključuje 10 praktičnih koraka za uključivanje lokalnih donosilaca odluka kao i mladih u mapiranje rizika i izvora zagađenja, pri traganju za pristupačnim rešenjima. Ova metodologija se koristi prilikom obuke lokalnih aktera, ispitivanja izvora vode za piće i mapiranja izvora zagađenja.
Smernice za izradu Plana za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije u ruralnim zajednicama je pripremljen na srpskom jeziku, u okviru projekta koji je podržan od strane Federalnog ministarstva zaduženog za životnu sredinu Savezne Republike Nemačke, Evropske unije, a kojim rukovodi međunarodna organizacija „Žene angažovane za zajedničku budućnost“ . Pored Ambasadora održivog razvoja i životne sredine iz Srbije, u projekat su uključene i organizacije civilnog društva iz Severne Makedonije, Albanije, Rumunije.
„Zbirka planiranja sigurnosti vode i sanitacija“ sastoji se iz tri dela. Deo A daje smernice kako izraditi plan za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije, Deo B pruža osnovne informacije za razvoj plana za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije i Deo C daje predloge na koji način se škole kao obrazovno-vaspitne institucije mogu uključiti.
Poseban deo kompendijuma koji se odnosi na planiranje bezbednosti vode i sanitacije pripremljen je 2021. godine pod nazivom: „Kako smanjiti i sprečiti širenje infektivnih bolesti u školama“. Sastoji se iz smernica za održavanje higijene učenika, prosvetnih radnika i roditelja i staratelja, kao odgovor na pojavu, između ostalog, sars-cov2 virusa, ali i za unapređenje higijenskih uslova pre svega škola u kojima je veliki protok učenik.
5. juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
In English: June 5,2020 – EnE20 Conference “Citizen science: Focus on Agenda 2030 and Sustainable Development Goals”
Povodom 5. juna 2020 godine, u okviru obeležavanja svetskog Dana životne sredine (jedan od događaja registrovan u okviru UNEP World Environment Day ), Strukovno udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ , u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije , organizuju 16. konferenciju „Životna sredina ka Evropi“ (EnE20). U skladu sa trenutnim okolnostima oko Covid19, EnE20 konferencija se realizuje on line, predstavljanjem dosadašnjih rezultata i dostignuća u razvoju građanske nauke u Srbiji: „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“. Imajući u vidu da je koncept “građanske nauke” u Srbiji tek u razvoju, ali podržan kroz razne zajedničke akcije i inicijative stručnjaka/naučnika i formalnog/neformalnog građanskog aktivizma, posebno želimo da skrenemo pažnju na učešće mladih kroz obrazovno-vaspitne ustanove uključene u međunarodni program Eko-škole u Srbiji.
Ove godine, suorganizatori EnE20 su UN za Srbiju , Global Listening Centre , Centar za promociju nauke , NALED , Francuski institut u Srbiji i JP Ada Ciganlija.
Agenda
Plenarna predavanja po pozivu :
– dr Tanja Adnađević, dr Marjana Brkić, Citizen science u službi klimatske akcije – TeRRIfica projekat- Beograd pilot region, Centar za promociju nauke, Beograd
– mr Dušan Stokić, dipl. maš. inž., Standardi životne sredine – alat za održivo poslovanje, Privredna komora Srbije, Beograd
– Slobodan Krstović, Sanja Knežević Mitrović, Đurđija Petrović, Uloga javno-privatnog dijaloga u oblasti zaštite životne sredine, NALED, Beograd
– Prof dr Andjelka Mihajlov, Povezanost osluškivanja poruka same životne sredine i građanske nauke, sa fokusom na primenu ciljeva održivog razvoja / Nexus Environmental Listening – Citizen Science, with focus to SDGs implementation, GLOBAL LISTENING CENTRE, Albuquerque/London/Mumbai
Nacionalna debata za učenike-ce osnovne i srednje škole: Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj (Cilj održivog razvoja 17) – Program debate
U okviru obeležavanja Dana životne sredine i kao poseban deo EnE20 konferencije, održava se nacionalna debata za 20 učenika/ca uzrasta od 11 do 18 godina, koji su se plasirali u esejskom delu takmičenja koje je organizovala međunarodna organizacija The Trust for Sustainable Living . Cilj debate je pronaći rešenja za održivu budućnost pozivajući se na Cilj 17, My vision: Partnerships for a sustainable future. Akcenat govornika će biti stavljen na problem u životnoj sredini, klimatske promene i održivo korišćenje resursa, kako bismo slušajući mlade i njihove vizije, dalji ekonomski i društveni razvoj uskladili sa mogućnostima i potencijalima okruženja u kome živimo.
Debata se realizuje na Adi Ciganliji, plaži koja je 9 godina, uključujući i sezonu 2020., dobijala međunarodni sertifikat Plavu zastavu, kao simbol posvećenosti očuvanju životne sredine i brizi o zdravlju i bezbednosti posetilaca tokom letnje sezone kupanja. Ispunjavajući kritrijume za dobijanje Plave zastave za kupalište Ada Ciganlija, lokalna zajednica i preduzeće koji upravljaju prostorom Ade Ciganlije doprinose naporima za ublažavanje posledica klimatskih promena i razvoju svesti posetilaca o održivom korišćenju resursa i potrebi da se životna sredina zaštiti, kako bismo se priključili ispunjenju zelenog Evropskog plana oporavka.
Momenti sa debate:
EU Info centar u Beogradu o debati i konferenciji
EnE20 konferencija je deo kampanje koja se odnosi na klimatske promene, u okviru projekta: “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372).
Sve informacije u vezi Konferencije možete dobiti putem Emaila: eneconference@feeserbia.com .
AOR aktivnosti uključene u Izveštaj EEA “Efikasnost resursa i kružna ekonomija u Evropi 2019. – još više od manje“ Pregled politika, pristupa i ciljeva, za Srbiju
Evropska Agencija za životnu sredinu uradila je Izveštaj EEA “Efikasnost resursa i kružna ekonomija u Evropi 2019. – još više od manje“ Pregled politika, pristupa i ciljeva za 32 evropske zemlje. Ovaj izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) daje pregled i ocenu rezultata istraživanja EEA, u kom su učestvovale 32 evropske zemlje Evropske mreže za informisanje i osmatranje o životnoj sredini (Eionet), među kojima je i Republika Srbija. Više o Izveštaju i sam Izveštaj.
U posebnom separatu Izveštaja za Srbiju , aktivnosti Ambasadora održivog razvoja i životne sredine navedene su u okviru naslova “Umrežavanje i konferencije”, strana 17, i “Neformalno obrazovanje”, strana 18.
U Timu AOR ovo doživljavamo kao priznanje radu.
ENV.net i cirkularna ekonomija u regionu Zapadnog Balkana i Turske
Projekat “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372) (ENV.net3), ušao je u treću, poslednju fazu implementacije. Jedna od aktivnosti je i konferencija Cirkularna ekonomija, prva održana u Beogradu 2018., druga u Tirani 2020. i treća će biti održana u Istanbulu krajem 2020. godine. Konferencija je dobra prilika da se isprati napredak u implementaciji projekta, ali i napredak u usvajanju koncepta cirkularne ekonomije u zemljama Zapadnog Balkana i Turske.
Projekat ENV.net3 realizuje se od decembra 2017. godine. Dve godine organizacije učesnice na projektu prate napredak prelaska „linearne“ u „cirkularnu“ ekonomiju. Ono što je generalno zapažanje, pojam „cirkularna ekonomija“ nekako je najpoznatija onima koji se bave, ali često pogrešno razumeju značenje. Šire građanstvo generalno nije svesno šta ovaj tip ekonomije znači, ali raste svest da je potrebno nešto učiniti kako bi se ekonomija unapredila i pri tome prepoznaje se potreba brige o životnoj sredini i resursima, odakle dolaze, kako se koriste i kako se upravlja upotrebljenim stvarima. Uticaj koji će ovaj projekat imati do kraja implementacije, znaće se krajem 2020. godine, kada se ispune sve aktivnosti na promociji i zagovaranju koncepta cirkularne ekonomije u široj zajednici. Činjenica je da se priča proširila i to ne samo na organizacije civilnog društva kroz zagovaranje, sve više i donosioci odluka uviđaju potrebu usklađivanja i praćenja najnovijih tokova u EU i UN strukturama, posebno u procesu pridruživanja EU i mogućnostima primene „Evropskog zelenog dogovora“ i na zemlje Zapadnog Balkana i Tursku.
Druga regionalna konferencija o cirkularnoj ekonomiji u okviru ENV.net3 projekta, Tirana, mart 2020., okupila je preko 100 učesnika iz Albanije i regiona, kako bi se kroz panele i prezentacije partnera na projektu, razmenilo iskustvo i planirale dalje aktivnosti. Predstavnici akademskih institucija i civilnog sektora pokušali su da analiziraju na osnovu toga šta je urađeno, u kom pravcu bi trebalo usmeriti sledeće aktivnosti. Evidentno je nedovoljno razumevanje donosilaca odluka u svim zemljama Zapadnog Balkana i Turske, što se ogleda u nedefinisanju regulative, strateških dokumenata i zakona na svim nivoima, koja bi uključivala cirkularnu ekonomiju. Takođe je uočena mala međusektorska povezanost i vezivanje cirkularne ekonomije samo sa problemima u životnoj sredini.
Mali pomak je učinjen u pravcu definisanja cirkularne ekonomije van domena upravljanja otpadom ( videti publikaciju). Svima je gorući problem otpad, održivo upravljanje, odvajanje i reciklaža, pa se zabrinutost neopravdano preslikava i izjednačava sa cirkularnom ekonomijom. Ipak, organizacije civilnog društva u regionu Zapadnog Balkana i Turske svakako su najbolji partneri donosiocima odluka u procesu uvođenja cirkularne ekonomije u društvene i ekonomske razvoje zajednica.
CIRKULARNA EKONOMIJA U SRBIJI – ZAPOČET PROCES
Publikacija “Cirkularna ekonomija u Srbiji – započet proces” nastala je u okviru regionalnog projekta: “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372), autora Anđelke Mihajov, Aleksandre Mladenović i Filipa Jovanovića.
U okviru ove analize (koja je urađena kao kompilacija ograničenog broja raspoloživih informacija) autori termin cirkularna ekonomija shvataju na sledeći način:
Cirkularna ekonomija je ekonomija u kojoj se vrednost proizvoda, materijala i resursa održava u ekonomiji što je duže moguće, a stvaranje otpada se minimizira. To je u suprotnosti s „linearnom ekonomijom“ koja se zasniva na modelu proizvodnje i potrošnje „uzmi, koristi i odbaci“.
Cirkularna ekonomija je nepovratan, globalni mega trend. Koristi od procesa cirkularne ekonomije su koristi za resurse (poboljšanje obezbeđivanja resursa i smanjenje zavisnosti od uvoza), za životnu sredinu (manji uticaj na životnu sredinu), ekonomske koristi (mogućnosti za ekonomski rast i inovacije) i koristi za društvo (održiva potrošnja i mogućnosti zaposlenja).
Prelaz na cirkularnu ekonomiju predstavlja složen, sveobuhvatan i pre svega, dugoročni proces. Proces cirkularne tranzicije je sistemski proces (nije jednokratni), gde je kontinuitet u primeni dogovorene strategije/politike presudan (posebno za države sa ekonomijom u tranziciji).
Srbija kao država članica UN i zemlja kandidat za članstvo u EU već je posvećena konceptu cirkularne ekonomije. Ipak, još uvek ne postoji integralni pristup, a okvir politike zaštite životne sredine treba osnažiti i uključiti u ključne elemente ekonomskih i sektorskih politika.
Projekat ENV.net3 počeo je u decembru 2017. godine i traje do 2020. godine. Uzimajući u obzir prethodno iskustvo u izgradnji jake mreže organizacija koja je služila kao jedinstvena snaga u zagovaranju i unapređivanju politika kroz davanje prava i mogućnosti građanstvu da se njihov glas čuje (u periodu 2012-2016. godine), tokom ovog projektnog ciklusa koriste se mostovi koji su napravljeni među različitim zainteresovanim stranama u zemljama koje su u procesu priključivanja EU, kako bi se skrenula pažnja medija i donosilaca odluka na ključna pitanja vezano za životnu sredinu.
Vodeći partner projekta je CO-plan Institute for Habitat Development iz Albanije. Dva partnera dolaze iz EU zemalja, European Environmental Bureau iz Belgije i Foundation Punto Sud iz Italije, sa ciljem da pomognu boljem razumevanju EU politika i procedura, ali i da prenesu znanja i iskustva razvijenijih zemalja. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su jedan od partnera, zajedno sa ostalim organizacijama: 4X4X4 Balkan Bridges iz Makedonije, Advocacy Training and Resource Center, sa Kosova, Green Home udruzenje, iz Crne Gore, Lir Evolution, iz Bosne i Hercegovine, TEMA – the Turkish Foundation for Combating Soil Erosion, for Reforestation and Protection of Natural Habitats, iz Turske.
Pripremu publikacije pomoglo je Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, u okviru projekta: „Cirkularna ekonomija kao deo koncepta održivog razvoja društva“, u okviru sufinansiranja projekata organizacija civilnog društva u Srbiju u 2019. godini.
Odgovorna ishrana
U okviru projekta “Kao potrošač, budi deo promena!”, podržanog od strane C&A Fondacije u okviru globalne kampanje “Budi promena!”, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine izdali su publikaciju “Odgovorna ishrana”, autora Anđelke Mihajov i Ane Puđa.
Analiza predstavljena u ovoj publikaciji ima, pored predgovora, pet celina:
-uvodna razmatranja,
-saveti za odgovornu ishranu,
-nauka i istraživanja potkrepljuju savete za odgovornu ishranu (održivo korišćenje prirodnih resursa, klimatske promene, upravljanje otpadom i hemikalijama, otisak – ono što je dobro za mene dobro je i za planetu, ciljevi održivog razvoja),
-pokazni primer: užina za vreme školskog odmora,
-zaključna razmatranja: imati više ne znači imati bolje.
Prikazana naučna saznanja korišćena su radi potkrepljivanja prikazane veze: ishrana – prirodni resursi -klimatske promene – otpad i hemikalije – ciljevi održivog razvoja.
U publikaciji su korišćeni primeri dobre prakse u okviru međunarodnog programa Eko-škole, koji se od 2012. godine realizuje u Srbiji. Trenutno je u programu 125 obrazovno-vaspitnih institucija, koje svojim aktivizmom doprinose očuvanju životne sredine i podstiču odgovorno ponašanje lokalnih zajednica prema resursima.
“Dati mladima prostora da na svoj način pokažu kakvu životnu sredinu žele u svojoj budućnosti”
Sastanak nacionalnih operatera međunarodnog programa Eko-škole u Holandiji, Reeuwijk, Landal Green Parks, 11-15.11.2019.
Da li slučajno, ili sa namerom, 25 godina programa Eko-škole 2019. godine obeleženo je u Holandiji, gde je oržan prvi sastanak Nacionalnih operatera programa Eko-škole, pre 25 godina! Za četvrt veka crno-bele fotografije dobile su boju, još je kopna oteto od mora, selice su bar 50 puta za to vreme odlazile i vraćale se…program Eko-škole se uvećao, umnogostručio, prešao milion uključenih učenika, prešao milion uključenih nastavnika, prešao desetine hiljada uključenih obrazovno vaspitnih ustanova… Koncept isti, sedam ekoškolskih koraka, suština ista, briga o životnoj sredini i resursima, očuvanje prirodnih vrednosti, saradnja sa lokalnom zajednicom, učenici i studenti glavna pokretačka snaga procesa!
Baš to je više puta bila poruka skupa kome je prisustvovalo rekordnih 96 učesnika iz celog sveta, preko 60 zemalja, kultura, navika, delovanja, isti cilj: naučiti mlade kako da prepoznaju probleme i pomoći im da nauče i shvate kako će kada odrastu da pronađu rešenja za ublažavanje posledica industrijskog napretka! Čini se da je smena generacija i u FEE donela neke nove pravce kretanja, razmišljanja, delovanja.
Eko-škole Srbije u toj smeni generacija, nastupima i aktivizmu predstavljaju vodeću snagu, jer to što naše Eko-škole umeju, znaju, rade i ostvaruju u Srbiji, meri se i čak prevazilazi neke mnogo razvijenije zemlje – Nemačke, Francuske, Norveške…Zato što su naše Eko-škole pune ideja i snage da iznesu promene i da se uhvate u koštac sa cirkularnom ekologijom, citizen science, Ciljevima održivog razvoja, bez obzira na kakve suštinske probleme nailaze. I kao što je kolegama iz afričkih zemalja prioritet Africa-to-Africa, gde nema otvorenih pozicija za uključivanje Evrope, Azije, Amerike, tako bi trebalo i mi da se više pouzdamo u svoje sposobnosti i vrednosti, koje nam još uvek mogu pomoći da prevaziđemo trenutna spoticanja.
Poruke Nacionalne koordinatorke Programa Eko-škole i predsednice AOR Aleksandre Mladenović
Cirkularna ekonomija kao deo koncepta održivog razvoja društva
Projekat je sufinansiran po javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini, od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije
Projekat: Cirkularna ekonomija kao deo koncepta održivog razvoja društva nastao je sa sa ciljem da se javnost informiše o vrednostima koncepta cirkularne ekonomije i predstave dosadašnja iskustva i primeri primene cirkularne ekonomije u obrazovno-vaspitnim institucijama u Srbiji. S tim u vezi, tokom trajanja projekat u periodu jul-novembar 2019. godine, definisane su ključne zainteresovane strane koje su uključene u razvoj koncepta cirkularne ekonomije u Srbiji, posebno u odnosu na preduzetničke inicijative obrazovno-vaspitnih institucija, žena i mladih, organizovane su konsultacije sa istaknutim predstavnicima u sektorima privrede, nauke, državne i lokalne uprave i nevladinom sektoru, koji su pokazali iskustvo i dostignuće u primeni koncepta cirkularne ekonomije u Srbiji; predstavljena su široj javnosti dostignuća u cirkularnoj ekonomiji, kroz publikacije i javna predstavljanja.
Šta podrazumeva koncept cirkularne ekonomije?
Tokom socio-ekonomskog razvoja društva, u prethodnom periodu razvijan je linearni model koji je podrazumevao postojanje veze između rasta i potrošnje (princip: uzmi, izradi, konzumiraj, baci). Takav način ponašanja i korišćenja resursa je bio neodrživ, pa je nastao održivi razvoj baziran na politici „zelenog rasta“, gde se ekonomski interesi dodiruju ili preklapaju sa interesima zaštite životne sredine i gde se razmatraju najbolje opcije za razvoj društva.
Prelazak na cirkularnu ekonomiju (CE), bio je u prvom planu baziran na činjenicama da se korisni materijali ne iskorišćavaju dovoljno u proizvodnji, javila se povećana potražnja za resursima, povećana je konkurencija, što je rezultiralo velikim pritiskom na životnu sredinu. Koncept cirkularne ekonomije nalazi se u Strategiji Evropa 2020, kao preduslov za pametan i održiv rast.
Sam koncept cirkularne ekonomije podrazumeva industrijsku proizvodnju koja se bazira na:
•obnovljivosti materijala,
•iskorišćavanju obnovljivih izvora,
•smanjenju i/ili eliminaciji upotrebe hemikalija,
•smanjenju stvaranja otpada
Dodatna vrednost proizvoda se „zadržava“ što duže u životnom ciklusu i ne stvara se otpad. Resursi se „zadržavaju“ u privredi i posle kraja upotrebnog veka proizvoda, sa ciljem ponovne upotrebe i stvaranja nove vrednosti.
Za prelazak na cirkularnu ekonomiju potrebne su promene u celom životnom ciklusu proizvoda, dizajnu proizvoda, potrebni su novi poslovni i tržišni modeli, nov način pretvaranja otpada u resurse, nov način ponašanja potrošača…Osim toga, potrebne su i promene sistema i inovacije: u tehnologiji, u organizaciji, društvu, metodama finansiranja i politikama, kao i primenu novih modela upravljanja celim sistemom.
U Srbiji je koncept cirkularne ekonomije prihvaćen, ali je potrebno raditi na razvoju svesti o saznanjima i vrednovanju upotrebe ovog koncepta. Paket cirkularne ekonomije je deo uslova za pristupanje EU (Poglavlje 27 – otpad), ali po iskazanoj oceni Srbija je po ovoj temi na samom početku. S toga je potrebno na početku ispitati kakve su mogućnosti, koji zakonski okviri postoje, pronaći primere najbolje prakse i prezentovati široj javnosti, ostavljajući prostor za praćenje daljeg napretka.
Jedan od doprinosa promociji koncepta cirkularne ekonomije i njegovom značaju je i projekat Cirkularna ekonomija kao deo koncepta održivog razvoja društva, Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, koji je sufinansiran od strane Ministarstva zaštite životne sredine, uz podršku Env.net 3 regionalnog projekta (“ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agend EU” (ref. no. 2017/394-372). Projekat je realizovan u periodu jul-novembar 2019. godine, kroz aktivnosti kao što su:
– analiza postojećeg stanja vezano za cirkularnu ekonomiju u Srbiji (na osnovu dostupnih informacija, dokumenata i doprinosa ključnih zainteresovanih strana, pripremljeni su analiza trenutnog stanja i lista ključnih zainteresovanih strana, izrađen je predlog dokumenta o stanju cirkularne ekonomije u Srbiji
– priprema promotivnog i materijala za medije (pripremljeni su video materijali i fotografije za promociju sa medijima, vezano za postojeće aktivnosti institucija u cirkularnoj ekonomiji, organizovani su konferencija i sastanak ekoškolskih koordinatora radi promocije aktivnosti vezanih za cirkularnu ekonomiju i širenje ideje o primeni koncepta u obrazovno-vaspitnim institucijama 18-19. oktobra na Zlatiboru https://ambassadors-env.com/blog/2019/10/27/godisnji-sastanak-ekoskolskih-koordinatora-18-19-oktobar-2019-zlatibor/)
– izrada publikacija/vannastavnog materijala na temu cirkularne ekonomije (publikacija za osnovnu školu i poster za srednje škole).
Eko-škole u svojim aktivnostima već primenjuju koncept cirkularne ekonomije, u skladu sa mogućnostima, ali je veoma značajno što su ove obrazovno-vaspitne ustanove pioniri i glavna snaga u podizanju svesti čitave lokalne zajednice vezano za usvajanje i primenu ovog koncepta i van Eko-škola
Okrugli sto o unapređenju javnih politika u oblasti održive mode
U okviru Beogradske nedelje mode, od 2018. godine održava se Dan održive mode, u kome su u okviru Okruglog stola predstavljene inicijative za unapređenje javnih politika u oblasti cirkularne ekonomije, studija slučaja „održiva moda“
„Tekstilna industrija“ u Srbiji predstavlja 10% ukupnog izvoza, vrednosti oko 1,5 milijardi dolara, oko 1 milijarda samo tekstil, bez kože i obuće. Od pre dve godine beleži se suficit. Posle 2000. godine je zamrla tekstilna industrija (zbog toga su stavljeni na početku znaci navoda na „tekstilna industrija“, koja se danas obeležava više kao „modna industrija“ u Srbiji. Tekstilna industrija u Srbiji ne postoji, postoji MODNA industrija, koja je konkurentnija. Nova industrijska strategija mora da podrazumeva i modnu industriju.
Posle 2005. godine otvaraju se izvozne mogućnosti. Investicije u ovoj oblasti dolaze iz Turske, za proizvodnju proizvoda široke potrošnje, Italije, za proizvodnju čarapa (Srbija je druga u svetu po proizvodnji čarapa). Takozvani „tehnički tekstil“ odnosi se na tekstil koji se koristi za proizvodnju sedišta i presvlaka. Od tog perioda polako počinju da se razvijaju porodične firme, a giganti fabrike konfekcije kao što su bili „Prvi maj“ Pirot, „Beko“, „Kluz“, „Rudnik“ propadaju. Pozicioniraju se „Mona“ i slične male firme. Privredna komora Srbije domaćim firmama pomaže u pozicioniranju na domaćem i regionalnom nivou. Cilj je da se ide na sajmove, predstave roba i usluge i pruži podrška na plasiranju u regionu i šire. Radi se da se smanje porezi i doprinosi.
Veliki problem u tekstilnoj ili modnoj industriji predstavlja tekstilni otpad. Velike količine kroz gotove proivode dolaze iz dalekoistočnih zemalja, završavaju na deponijama, ilegalno, jer od 2016. godine je zabranjeno odlaganje tekstilnog otpada na deponijama. Inicijativa da se postave kontejner zvona je propala u Beogradu, jer su Romi obijali i uzimali materijal, oštećujući kontejnere. Dodatni problem je što ne postoje reciklažni centri i nema odlaganja tekstila koje je sistemsko i organizovano. U Vojvodini se planira otvaranje reciklažnog centra, gde bi tekstilni otpad postao sirovina i dobio novu vrednost.
U okviru Ministarstva zaštite životne sredine postoji „Grupa za cirkularnu i zelenu ekonomiju“. U okviru PLAC projekta, u saradnji sa UNDP, urađena je ex-ante analiza efekata za potrebe izrade dokumenata javnih politika, vezano za cirkularnu ekonomiju. Javno predstavljanje dokumenta je 6. novembra. Program cirkularne ekonomije sa Akcionim planom će se raditi od 2020. godine. Izrađen je dokument Platforma za cirkularnu ekonomiju sa planom puta za sprovodjenje, sa preporukama kako uvesti CE u Srbiju. U tom kontekstu, EU je donela niz dokumenata iz cirkularne ekonomije i otpada, a Srbija prati i prilagođava svoju regulativu sa EU. Tekstilni otpad će biti razmatran kao resurs, i to potrošački i industrijski tekstilni otpad sa upotrebnom vrednošću. Npr. Adidas brend proizvodi liniju patika od plastike iz okeana, tj. od materijala koji će moći lako da se reciklira. H&M i druge neke velike tekstilne kuće obavezale se da će do 2030. povećati procenat RECIKLIRANE plastike u svojim proizvodima.
Količina tekstilnog otpada u Srbiji je na godišnjem nivou oko 500 t mesečno. Nema sistemskog rešenja za podizanje infrastrukture, čak ni javna preduzeća komunalnog karaktera. Postoji Nacionalna platforma za ponovnu upotrebu tekstila. Prilika za privatni sektor da se uključi u upravljanje i procesuiranje otpada od tekstila. Jedno od rešenja je da se iz Fonda za životnu sredinu povuku sredstva za neophodno finansiranje reciklaže tekstila.
(U Malom Zvorniku investitor izgradio sistem za prečišćavanje otpadnih voda u tekstilnoj industriji).
Srbija zadržala svoje brendove, a druge zemlje su izgubile ulaskom u EU. Pronaći načine kako da se domaći brendovi zaštite.
Kompanija Henkel, ima odgovorno poslovanje i svoju Strategiju održivosti do 2030. Nastali privatizacijom Merime, rade na ostvarivanju SDG, dobili sertifikat za EE 2012., Led gold sertifikat liderstvo u energetski održivom dizajnu, koristili građevinski otpad za izgradnju nove fabrike. U Kruševcu u Henkel fabrici postoji sistem zatvoren za vodu koja se prečišćava, samo se kanalizaciona voda odvodi.
Danas žene kupuju 60% više odeće. Modna industrija u poglavlju 20, pokušava se da se modna industrija ubaci u ovo poglavlje.
Proizvodnje tekstilnih materijala nema u Srbiji, samo na jednom mestu uvozi se pamučno predivo.
Iznajmljivanje odeće, popravka oštećene odeće, ponovna upotreba odeće – „cirkularna“ rešenja za smanjenje tekstilnog otpada.
Oko 19 mil. tona tekstila se uveze u Srbiju, oko 0,30% su sirovine, sve ostalo je odeća. Uglavnom su proizvodi „brze mode“, koje se posle malog broja pranja raspadne. Da li nam je to potrebno? Problem u reciklaži je i sastav, zbog sastava ne može da se reciklira svaki materijal.
Jedina firma koja se bavi reciklažom tekstila u Srbiji pravi industrijske krpe, oko 5000 tona mesečno, ali mogu da recikliraju samo pamučni otpad. Industrijski škart se reciklira za potrebe izolacije i sličnih proizvoda u drugim industrijama.
Godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora, 18-19. oktobar 2019. Zlatibor
Radionice u okviru projekta “Women2030” (u partnerstvu sa Women Engage for a Common Future WECF) i “Cirkularna ekonomija kao model održivog razvoja društva” (podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije) održane su na Zlatiboru, u okviru redovnog godišnjeg sastanka ekoškolskih koordinatora međunarodnog programa Eko-škole. Prvi dan radionice su bile organizovane kako bi se prikupilo dovoljno informacija vezano za učešće i položaj žena u životnoj sredini. Tako su u skiciranju “idealnog muškarca” i “idealne žene”, istaknute sve osobine koje bi trebalo da poseduju. Dok su za idealnog muškarca najčešće poželjne osobine bile sposobnost, ambicioznost, duhovitost i svestranost, kod idealne žene se jedna osobina posebno istakla, a to je da bi idealna žena trebalo da bude “nenametljivo inteligentna”! Pored ovoga, radilo se i na “mapiranju resursa” u virtualnoj lokalnoj zajednici, gde je prikazano kome su koji resursi najbitniji, u odnosu muškarac/žena, pa su se čule i neke nove ideje. Drugi su na veoma zanimljiv način u obliku kratke predstave predočili svoje viđenje muškarca kao Gradonačelnika i žene kao Gradonačelnice. Treća i četvrta grupa su prikazale koje su to sve aktivnosti i zaduženja koja jedan muškarac i jedna žena obave tokom svog radnog dana. Radionice su bile veoma interaktivne i zanimljive.
Domaćini su bili Eko-škola ,,Dimitrije Tucović” iz Čajetine i Udruženja građana ,,Zlatiborski krug”.
U okviru sastanka koordinatora predstavljeni su projekti za naredni period, sa posebnim naglaskom na Ciljeve održivog razvoja i cirkularnu ekonomiju.
Dobrodošlicu je poželela ekoškolska koordinatorka Zorica Milosavljević, koja je ujedno i predsednica Udruženja građana ,,Zlatiborski krug”. Prisutnima se obratila Bojana Božanić, kao predstavnica opštine Čajetina, koja kao lokalna zajednica podržava Eko-škole od samog početka, od 2013. godine.
Drugi dan sastanka, 19. oktobra 2019. u prostorijama Kulturnog centra Zlatibor održan je Godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora u okviru međunardonog programa Eko-škole i konferencija ,,Principi cirkularne ekonomije u službi zaštite životne sredine” (Env.net), koju je moderirala nacionalna koordinatorka programa Eko-škole Aleksandra Mladenović.
Sastanku je prisustvovalo preko sto ekoškolskih koordinatora iz predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih škola i škola za osnovno i srednje obrazovanje sa domom učenika. Podeljene su Zelene zastave Eko-školama koje su stekle status po prvi put i potvrde novim školama o ulasku u međunarodni program. Ovom prilikom im još jednom čestitamo i radujemo se budućoj saradnji. Posebno smo ponosni na Eko-škole koje po drugi i treći put obnavljaju svoj status.
Prof. dr Anđelka Mihajlov predstavila je kroz prezentaciju Ciljeve održivog razvoja, neki od njih su već implementirani u naše programe i projekte. Ekoškolski koordinator Katarina Ilinčić iz OŠ ,,Arsenije Loma“ sa Rudnika predstavila je kako je putujući Karavan za klimu sproveden u lokalnoj zajednici sa mnoštvom radionica i aktvnosti. Radmila Jokić nam je predstavila projekat “Košnica – cirkularna ekonomija kao model preduzetništva mladih”, koji realizuju u saradnji Centar za razvoj obrazovanja ,,Planeta“ iz Sombora, koja se bavi programima za decu i mlade i ŠOSO sa domom ,,Vuk Karadžić“ koja obrazuje i vaspitava decu sa smetnjama u razvoju.
Ekoškolska koordinatorka Biljana Knežević predstavila je kako je OŠ ,,Desanka Maksimović“ iz Beograda sprovela aktivnosti pod nazivom ,,Smuti, pa popij!“ u okviru kampanje ,,Kao potrošač, budi deo promena!“ koju podržava C&A fondacija. Zorica Milosavljević je prezentovala “Model cirkularne ekonomije u službi zaštite životne sredine u opštini Čajetina”.
Još jednom se zahvaljujemo organizatorima skupa i radujemo se sledećem okupljanju!
Obrazovna aktivnost u okviru programa Plava zastava: Vodeni eksperimentarijum na Adi Ciganliji
Šta se podrazumeva pod „vodenim otiskom“ nekog proizvoda?, Šta od navedenih proizvoda ima najveći „vodeni otisak“? Koliki je prosečan godišnji „vodeni otisak“ po osobi u svetu?, Koje od navedenih navika za racionalno korišćenje vode ste, ili biste, usvojili?
Zašto je uopšte važno da pričamo o vodi i da li baš sve znamo o vodi, korišćenju, uštedi, zagađenju, očuvanju vodnih resursa?
Odgovore na ova pitanja i jos mnogo interesantnih i važnih činjenica vezano za vodu posetioci Ade Ciganlije, od najmlađih, pa do onih „malo“ i „umereno“ starijih moglu su da čuju i da nauče u okviru „Vodenog eksperimentarijuma“. Savsko jezero, popularno kupalište Ada Ciganlija, podiglo je u junu 2019. godine još jedanput Plavu zastavu, pouzdan simbol brige za zdravlje i bezbednost posetilaca i kupača, ali i brige da se životna sredina očuva u zatečenom stanju, unapredi i sačuva za sve „korisnike“ usluga. Program Plava zastava nastao je pre više od 30 godina, u zemljama zapadne Evrope, kao potreba da se reaguje na sve veće prekomerno korišćenje vodnih resursa u turističke svrhe i da bi se smanjio pritisak korisnika usluga na vodu i okruženje vodenih površina. Od tada, program se proširio po čitavom svetu, prisutan je u 45 zemalja, a uključuje 4560 plaža, marina i turističkih brodova za posmatranje prirode i prirodnih fenomena.
Jedna od obaveza upravljača plaži sa Plavom zastavom je organizovanje obrazovnih aktivnosti o značaju programa Plava zastava, očuvanju životne sredine i uštedi resursa, među kojima je voda jedan od ugroženijih. „Vodeni eksperimentarijum“ je zajednička aktivnosti WWF, Ambasadora održivog razvoja i životne sredine i JP „Ada Ciganlija“, koja se organizuje po drugi put na Adi Ciganliji, a ima za cilj da unapredi znanje posetilaca o vodi, svojstvima vode, potrebi za vodom, mogućnostima održivog korišćenja i upravljanja vodnim resursima, na zanimljiv način i deci i odraslima.
Da bismo imali dovoljno čiste i kvalitetne vode, koju delimo sa drugim živim organizmima i bez koje je jednostavno život nemoguć, ponašajmo se odgovorno u svim prilikama, bilo da smo kod kuće i peremo zube, umivamo se, tuširamo ili peremo sudove, bilo da smo na plaži i pravimo otpad koji pravilno odlažemo, ili smo u fabrici gde voda pokreće čitavu proizvodnju, ili smo donosioci odluka, koji često vagaju između ekonomskog, socijalnog i zdravstvenog uticaja okruženja i na okruženje. Jer samo tako ćemo smanjiti te „vodene otiske“ u proizvodnji mesa, čokolade ili omiljenih sokova, a promenom ponašanja vodu ćemo koristiti racionalnije i efikasnije, bez prevelikih odricanja i nerviranja zbog otvorenih praznih slavina.
Dodela Eko-paket nagrada za školsku 2018/2019. godinu: Cirkularna ekonomija na primeru upotrebljene Tetra Pak ambalaže
U prostorijama Centra za promociju nauke u Beogradu, održana je svečana dodela nagrada i diploma pobednicima Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2018/2019. godinu. Tema ovogodišnjeg konkursa je bila „Cirkularna ekonomija na primeru upotrebljene Tetra Pak ambalaže“. Učesnici konkursa u kategorijama pojedinačni i grupni radovi, kojih je bilo preko 1300 iz pedesetak Eko-škola, su na veoma interesantan i jedinstven način davali „novi život“ upotrebljenoj Tetra Pak ambalaži, promovišući u svojim lokalnim zajednicama potrebu za očuvanjem resursa, kroz poruke koje Eko-škole šalju, a vezano za zaštitu životne sredine.
Eko-škole u Srbiji, kroz Eko-paket projekat, podržava Tetra Pak kompanija, koja kroz ovu, ali i druge aktivnosti, brine o životnoj sredini i podržava održivo korišćenje resursa. Eko-paket kreativni konkurs, kao deo Eko-paket projekta, podstiče dečiju kreativnost i omogućava učenicima da na praktičan način stiču osnovna znanja o reciklaži upotrebljene Tetra Pak ambalaže i važnosti očuvanja zdrave životne sredine. Projekat Eko-paket se od 2013. godine realizuje u okviru programa Eko-škole, u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji.
Pobednici ovogodišnjeg Eko-paket kreativnog konkursa iz Kraljeva, Vranja, Niša, Čačka, Gornjeg Milanovca, Ljiga, Požarevca… imali su prilike da se upoznaju i sa radom Centra za promociju nauke, da se međusobno upoznaju, razmene ideje i ostvare neka nova partnerstva.
“Karavan za klimu” u Eko-školama
U saradnji sa Francuskim institutom u Srbiji, donosimo „Karavan za klimu“ u Eko-škole. Projekat „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ ima za cilj da ukaže na probleme klimatskih promena, podigne svest o postojanju ovog globalnog problema i pokrene na aktivnosti građanstvo, privredu, javne ustanove i donosioce odluka. Projekat ukazuje da je zeleni rast nova prilika za razvoj i promoviše jednostavna i operativna rešenja koja svako od nas na svom nivou može da primeni i da se na svoj način bori protiv klimatskih promena. Ovaj projekat objedinjuje srpske i francuske zainteresovane strane u ovoj oblasti, već razvijena rešenja ovog problema u obe zemlje i nudi priliku za razmenu mišljenja, dobre prakse i inovacija u okviru naučnih debata koje su dostupne svima.
Uz podršku Francuskog instituta, opštine Gornji Milanovac, Kulturnog centra GM, ENV.net projekta i Eko-škola iz opštine Gornji Milanovac, Karavan za klimu kreće i 25. marta se zaustavlja u Centru kulture na Rudniku, koji će zajedno sa Eko-školom „Arsenije Loma“ biti prvi domaćin i promoter Karavana. Uz izložbu „Život smeća“, naučne debate, društvene igre velikih formata, naučne radionice, projekcije dokumentarnih filmova i susrete, Karavan za klimu će u periodu od 25. marta do 5. aprila 2019. godine biti dobra prilika da se učenici Eko-škola i drugih ustanova upoznaju sa smećem, otpadom, problemima i mogućnostima, čime doprinosimo daljem uvođenju cirkularne ekonomije u Eko-škole i održivom korišćenju resursa.
Izložbu nakon Gornjeg Milanovca i Rudnika selimo u sledeću ekoškolsku lokalnu zajednicu koja izrazi interesovanje da bude domaćin, poziv je otvoren!
ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
Skup je otvorila Nataša Đereg, koordinatorka Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 ( životna sredina i klimatske promene) koja je na samom početku rekla da je cilj događaja da se organizacijama civilnog društva koje su okupljene u Konventu dalju nove informacije i ukaže na trendove i pristup kad je u pitanju cirkularna ekonomija, ali i da se vidi njeno mesto u procesu realizovanja i primene Poglavlja 27.
Prof. dr Anđelka Mihajlov predstavila je temu „Kompleksnost koncepta cirkularne ekonomije, prezentacija: segmentarni naspram celovitog pristupa“.
Foto: Milisav Pajević
– Prelaz na cirkularnu ekonomiju odlična je prilika da se naše društvo preoblikuje u cilju veće održivosti, stvaranja lokalnih radnih mesta, očuvanja svetskih resursa (doprinosa u pogledu klimatskih promena).
To je i prilika da Evropi damo prednost pred konkurencijom u svetu koji se menja, rekla je prof. dr Anđelka Mihajlov i dodala da konceptu cirkularne ekonomije operativno krug nije zatvoren.
Ona je naglasila da koncept cirkularne ekonomije, pored najnovijih opredeljenja EU usmerenih ka intervencijama u oblasti upravljanja otpadom, obuhvata i zaštitu prirodnih resursa.
Foto: Milisav Pajević
– Potrebni su nam adekvatni kriterijumi u javnim nabavkama, odgovarajući propisi kada je reč o obezbeđenju i rasipanju hrane, zatim eko-dizajn, eko-znak, povezanost politika o hemikalijama, proizvodima i otpadu, postupanju sa plastikom, kaže prof. dr Anđelka Mihajlov.
Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a predstavio je temu „Klimatska akcija kao podsticaj prelaska na cirkularnu ekonomiju“.
On je rekao da uz mere energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije možemo doći do smanjenja gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanja klimatskih promena.
– Moramo poboljšati sektor životne sredine i tako smanjiti karbonski otisak, uticaj na klimatske promene, povećati energetsku efikasnost, smanjiti neodržive oblike saobraćaja, smanjiti uopšte zagađivanja i prekomernu potrošnju vode i smanjiti prekomerno iscrpljivanje resursa, jasan je Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).
Ilija Batas Bjelić govorio je o lokalnim klimatskim planovima i kako oni mogu osnažiti lokalne samouprave za prelazak na cirkularnu klimatski otpornu ekonomiju.
Po njemu je suština u racionalnom i realnom razmišljanju i donošenju prave odluke i dobrog analiziranog plana za koji će se opredeliti neka lokalna zajednica.
Foto: Milisav Pajević
Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije je rekao da je ta institucija pokretanjem Akademije cirkularne ekonomije ušla u program transfera znanja, posebno ka sektoru malih i srednjih preduzeća, kako bi se pripremila za energetsku i ekološku tranziciju, radi jačanja konkurentnosti na regionalnom i svetskom tržištu i da su privi rezultati već vidljivi.
– Ideja „cirkularne ekonomije“ ima za cilj upotrebu i ponovnu upotrebu resursa, kako bi se smanjila i završila proizvodnja otpada, što zahteva temeljne promene u čitavom lancu vrednosti, kaže Siniša Mitrović i naglašava da su direktne koristi cirkularne ekonomije otvaranje novih radnih mesta, smanjenje opterećenja na životnu sredinu i prelazak na čiste tehnologije ponovnim iskorišćavanjem resursa koji su se do sada odlagali na deponije.
Aleksandra Mladenović, nacionalna koordinatorka EU regionalnog projekta ENV.net i predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine predstavila je i dokumentovala inicijativu da se kroz vizuru prihvatanja koncepta cirkularne ekonomije inovira „Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara“.
Foto: Milisav Pajević
– Inoviranje ove strategije suštinski bi doprinelo efikasnijem približavanju Srbije Evropskoj uniji, a našu inicijativu uputićemo Ministarstvu za zaštitu životne sredine, i nadamo se da će je podržati, istakla je Aleksandra Mladenović.
Sednici Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 u EU info centru prisutvovale su predstavnici držаvnе аdministrаciје, pоlitičkih pаrtiја, nеvlаdinih оrgаnizаciја, privrеde, sindikаtа, medija i prоfеsiоnаlnih оrgаnizаciја.
Preneto iz https://www.energetskiportal.rs/koncept-cirkularne-ekonomije-cuva-zivotnu-sredinu/
Pogledajte i http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/2523/nauka/3287266/kompleksnost-koncepta-cirkularne-ekonomije-.html
Sastanak nacionalnih operatera programa Zeleni ključ u Estoniji, Talin, 9-12. septembar 2018.
Godinu dana pred obeležavanje 25 godina od postojanja međunarodnog programa Zeleni ključ, godišnji sastanak nacionalnih operatera ovog programa održava se u Talinu, Estonija. Akcenat je stavljen na mogućnosti i načine promovisanja ove eko-oznake za objekte u turizmu. U Srbiji su dva hotela: IN hotel i Radisson Collection Hotel Old Mill Belgrade sertifikovana i svoje poslovanje obavljaju u skladu sa načelima održivog razvoja, održivog korišćenja resursa i brige o životnoj sredini. Globalno, 57 zemalja je uključeno u program Zeleni ključ, pre svega u Evropi, što obuhvata 2900 eko-sertifikovanih objekata.
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao nacionalni operater programa Zeleni ključ u Srbiji, u narednom periodu planira intenzivniju promociju ovog programa, u cilju širenja programa i na ostale kategorije, kao što su restorani, smeštaji malih kapaciteta, konferencijske sale, atrakcije.
Pristup prema resursima koje koriste turistički objekti u Srbiji još uvek je na nivou isključivo sticanja dobiti, zanemarujući potrebu da se prirodi i životnoj sredini odgovornim ponašanjem i poslovanjem mora vratiti deo, kako bismo uvek imali pristup izvorima energije, čiste vode, mestima za rekreaciju i odmor. Upravo nas program Zeleni ključ vodi ka takvom odgovornom i održivom ponašanju, bez obzira da li smo posetioci, turisti, gosti, vlasnici objekata…u svakom slučaju, korisnici smo prostora i resursa koji će se lako uništiti i potrošiti, ako se uskoro ne osvestimo i ne počnemo da razmišljamo više u pravcu kontrolisanog korišćenja vode, rashladnih uređaja i grejnih tela, razdvajanja otpada i adekvatnog odlaganja…u čemu nam je hitno potrebna podrška donosilaca odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, koji će pitanja životne sredine označiti kao prioritete u svojim strateskim agendama.
“Vodeni eksperimentarijum na Adi Ciganliji”
Obrazovne aktivnosti u okviru programa Plava zastava
Na Adi Ciganliji, jedinoj plaži u Srbiji sertifikovanoj međunarodnim priznanjem Plava zastava, u subotu 11. avgusta 2018. godine, održan je “Vodeni eksperimentarijum”, obrazovna aktivnost kao jedna od obaveza plaže sa Plavom zastavom, u saradnji Ambasadora održivog razvoja i životne sredine (nacionalni operater programa Plava zastava), WWF i JKP Ada Ciganlija. Prisutni su mogli da saznaju šta je to “vodeni otisak”, koja zemlja ima najveći “vodeni otisak” i zašto, šta je to površinski napon vode, kako se voda ponaša ukoliko postoji zagađenje…i još puno zanimljivosti vezano za vodu i potrebu očuvanja vodnih resursa, prema kojima se uglavnom ponašamo neodgovorno i bezobzirno. Ovakvim aktivnostima pokušavamo da skrenemo pažnju na zaista veliki značaj vode i na neodrživo korišćenje ovog resursa bez koga, malo je reći, ali nema života i sve više je života ugroženo.
“Vodeni eksperimentarijum” je jako dobro prihvaćen od posetilaca plaže Ada Ciganlija, što govori u prilog da su se neki od zainteresovanih vraćali i po dva puta da saslušaju, a imali smo i prave male pomoćnike i “ambasadore” koji su drugima prenosili usvojeno znanje.
Nadamo se da će ovakvih prilika biti sve više, posebno što su upravljači Ade Ciganlije uvek bili raspoloženi za saradnju i širenje dobrih ideja o bezbednosti kupača i potrebi očuvanja životne sredine oko plaže sa Plavom zastavom.
Konferencija ’’Životna sredina ka Evropi’’- EnE18: moguć razvoj odgovoran prema prirodi
Četrnaesta regionalna Konferencija ’’Životna sredina ka Evropi’’ održana je 5. juna 2018. godine u Beogradu i bila je posvećena temi: Zaštita prirode – razvoj odgovoran prema prirodi. Tradicionalno, Konferenciju organizuje strukovno udruženje Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije. Konferencija je bila zvaničan događaj kojim je u Srbiji obeležen Svetski dan zaštite životne sredine UN i zvaničan događaj u okviru Evropske nedelje održivog razvoja.
Konferenciju je otvorio H.E. Ratko Vlajkov, Ambasador Republike Bugarske, koja predsedava EU, upečatljivim i jasnim porukama da su glavni prioriteti politike zaštite životne sredine u EU cirkularna ekonomija, ekoinovacije i poboljšanje kvaliteta vazduha. Uvodnim obaćanjem učesnicima Konferencije se obratio H.E. Lazar Mirkić, Ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji, koji se osvrnuo na činjenicu da sve zemlje našeg regiona moraju delovati u harmoniji sa prirodom, jer je to jedini način da spasimo životnu sredinu od degradacije, te osiguramo održivo ekonomsko poslovanje. Učesnike Konferencije su pozdravili i: Jasmina Jović, pomoćnica Ministra za zaštitu životne sredine, Slavoljupka Pavlović, Pomoćnica generalnog sekretara Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, dr Deni Porej, Direktor WWF Adria, Aleksandra Šiljić Tomić, Koordinator projekta iz Kancelarije UN za životnu sredinu u Srbiji, dr Nenad Sekulić, Načelnik odeljenja za biodiverzitet i ekološke mreže, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, dr Slobodan Puzović, Pomoćnik direktora, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Dušan Stokić, suorganizator EnE18 Konferencije, Rukovodilac Službe za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost, Privredna komora Srbije i koordinator EnE18 Konferencije, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine.
Plenarno predavanje je održao Rade Glomazić, direktor Projekta NATURA 2000 u Turskoj, ispred Human Dynamics, predstavivši učesnicima rezultate projekta.
Aktivnost koja je na ovogodišnjoj Konferenciji privukla najveću pažnju je Panel diskusija na temu: Da li je moguć razvoj odgovoran prema prirodi? U Panel diskusiji su učestvovati vrhunski stručnjaci iz oblasti zaštite prirode: dr Deni Porej, prof. dr Predrag Simonović, mr Danko Jović, Klara Sabadoš i Nikola Stanojević. Učesnici Panela su bili složni da je moguć razvoj odgovoran prema prirodi, ali da je neophodan jasno definisan sistemski pristup na nivou Srbije, koji bi podrazumevao intersektorsku integraciju pitanja zaštite prirode i prirodnih resursa u sve sektorske politike i koordinisan angažman predstavnika Vladinih i nevladinih institucija, kao i predstavnika naučnih i obrazovnih ustanova.
U okviru EnE18 Konferencije dodeljene su nagrade i diplome pobednicima tematskog takmičenja „U koštac sa plastikom!“, koji je organizovala Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment), uz podršku regionalne ekološke mreže Forestry and Environmental Action – fea i strukovnog udruženja „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ za učenike od I do IV razreda osnovnih škola u Republici Srbiji. Organizovana je i izložba fotografija svih radova prijavljenih na konkurs, a nagrade su dodelile Aleksandra Šiljić Tomić, specijalista za koordinaciju projekata Agencije Ujedinjenih nacija za životnu sredinu i Jovana Andrašević, koordinator projekta iz ekološke mreže Forestry and Environmental Action – fea.
Na Konferenciji su dodeljene nagrade najboljim Mladim Eko-reporterima, koji su učestovali na konkursu „Energetska efikasnost u očima Mladih Eko-reportera!“ Konkurs je organizovan u okviru međunarodnog programa Mladi Eko-reporteri, koji u Srbiji sprovodi strukovno udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ uz podršku Elektroprivrede Srbije. Nagrade su dodelile predstavnica Elektroprivrede Srbije, mr Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Dijana Šarac, koordinatorka programa Mladi Eko-reporteri u Srbiji .
Na Konferenciji su predstavnici obrazovnih i drugih institucija, organizacija i pojedinaca predstavili svoja istraživanja i gledišta u vezi sa odabranom temom. Izabrano je preko dvadeset naučnih i stručnih radova koji su objavljeni u on-line Zborniku radova Konferencije.
Galerija slika:
Otvaranje / Opening
Panel o zastiti prirode / Panel on Nature Protection
UNEP nagrade / UNEP@WED
YRE awwards/ Nagrade Mladih ekoreportera & https://www.facebook.com/mladiekoreporteri/
Prezentacija radova / Presentations
……
Pridružite nam se 5. juna na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”- pogledajte Agendu
Draft Agenda EnE18 June 5 Conference
EnE18 – Zbornik radova / Book of Proceedings
Četrnaesta regionalna konferencija EnE18
The Fourteenth Regional Conference – EnE18
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
Beograd, 5. jun 2018.
Belgrade, Serbia, June 5, 2018
Zaštita prirode – Razvoj odgovoran prema prirodi
Nature protection – Nature-Responsive Development
Program konferencije, nacrt na dan 22. maj 2018.
Conference Agenda, draft, as on 22/05/2018
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE18 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava UN Svetski dan zaštite životne sredine (World Environment Day – WED). Na ovaj dan, od 1972. godine do danas, UN skreću pažnju vlada, država i najšire javnosti na goruća pitanja zaštite životne sredine i potrebu njihovog kontinuiranog rešavanja. Tema ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je “Pobediti zagađenje plastikom’’, obeležava se uz slogan “Ako ne možeš ponovno da je upotrebiš, ne koristi je”, a zemlja domaćin je Indija u kojoj će se održati centralna proslava. Cilj ovogodišnjeg 5. juna je da promoviše različite načine na koje svako od nas može da doprinese borbi protiv zagađenja plastikom. Očekuje se globalna akcija miliona ljudi, kroz hiljade aktivnosti širom sveta koje treba da pomognu podizanju svesti o tome kako se malim promenama u svakodnevnom životu može smanjiti teret zagađenja plastikom na prirodu, životnu sredinu i zdravlje.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE18 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava Evropska nedelja održivog razvoja (European Sustainable Development Week, ESDW). ESDW je inicijativa rasprostranjena na području evropskih zemalja koja stimuliše i čini vidljivim aktivnosti, projekte i događaje koji promovišu ciljeve održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDGs). Održava se svake godine od 30. maja do 5. juna, a ima za cilj podizanje svesti o Agendi 2030 u Evropi i značaju lokalnih zainteresovanih strana u ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja i održivosti uopšte.
Program konferencije
Conference Agenda
as on 22/05/2018; possible changes of Agenda when confirmation received
5. jun June 5th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 10:50 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Moderator: dr Uroš Rakić, on behalf of organisators
- H.E. Ratko Vlajkov, Ambassador, Embassy of the Republic of Bulgaria in the Republic of Serbia – The Bulgarian presidency of the Council of the EU / Ambasador, Ambasada Republike Bugarske u Republici Srbiji
- H.E. Lazar Mirkić, Ambassador, Embassy of Bosnia and Herzegovina in the Republic of Serbia / Ambasador, Ambasada Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji
- Robert Nygård, The First Secretary Responsible for Environmental Issues, Swedish Embassy in the Republic of Serbia / Prvi sekretar odgovoran za pitanja životne sredine, Ambasada Švedske u Republici Srbiji
- Delegation of EU in Serbia, representative / Delegacija EU u Srbiji, predstavnik/ (potvrđeno/confirmed, representative tbd)
- Minister for Environment / Ministar za zaštitu životne sredine (invited/pozvan)
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia / Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Dr Deni Porej, Director of WWF Adria, WWF Mediterranean Programme Office / Direktor WWF Adria, WWF Regionalna kancelarija
- Aleksandra Šiljić Tomić, Project Coordination Specialist, UN Environment Republic of Serbia / Koordinator projekta, Kancelarija UN za životnu sredinu, Republika Srbija
- dr Nenad Sekulić, Head of Department for Biodiversity and Ecological Network, Institute for Nature Conservation of Serbia / Načelnik odeljenja za biodiverzitet i ekološke mreže, Zavod za zaštitu prirode Srbije
- Goran Krnčević, Assistant Director of the Sector for Legal, Financial and Administrative Affairs, Institute for Nature Conservation of Vojvodina Province / Pomoćnik direktora za pravne, finansijske i opšte poslove, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
- Ljubica Naumović, Environment Executive, Tetra Pak Production / referent za zaštitu životne sredine, Tetra Pak Production
- Dušan Stokić, Co-organizer of the EnE18 Conference, Head of the Department for Environment, Technical Regulation, Quality and Social Responsibility, the Chamber of Commerce and Industry of Serbia / suorganizator EnE18 Konferencije, Rukovodilac Službe za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost, Privredna komora Srbije
- The EnE18 Conference Chair person, Environmental Ambassadors for Sustainable Development / predsedavajuća EnE18 Konferencije, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
10:50 – 11:00 Aleksandra Mladenović, Environmental Ambassadors for Sustainable Development President/ Predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Plenary, Panel Theme and Panelists / Predstavljanje plenarnog izlaganja, panela i panelista
11:00 – 11:20 Plenary lecture / Plenarno predavanje
Begona Matilla Soloaga, Human Dynamics, Team leader, TA for strengthening the National Nature Protection System for implementation of Natura 2000 requirements / Human Dynamics, tim lider, NATURA 2000 Turska. Focus : NATURA 2000 in Turkey – project outputs / NATURA 2000 u Turskoj – rezultati projekta.
11:20 – 13:30 Panel on Nature Protection and Nature – Responsive Development / Panel na temu Zaštita prirode i razvoj odgovoran prema prirodi
Moderator: Milica Momčilović, journalist, Vice President of World Federation of Science Journalists (WFSJ) / novinar, potpredsednica Svetske federacije naučnih novinara
Panelists (Plenary Session) / Učesnici Panela (Plenarna sesija) :
dr Deni Porej, Director of WWF Adria, WWF Mediterranean Programme Office / Direktor WWF Adria, WWF Regionalna kancelarija. Focus : WWF and Nature Protection, Nature – Responsive Development / WWF i zaštita prirode, razvoj odgovoran prema prirodi.
prof. dr Predrag Simonović, Faculty of Biology, University of Belgrade / Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu . Focus: An invasive species of fish and links between fisheries management and aquaculture in Serbia in the process of EU accession / Invazivne vrste riba i veza između ribolovnog upravljanja i akvakulture u Srbiji u procesu pristupanja EU
mr. Danko Jović, Institute for Nature Conservation of Serbia / Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Focus: State in the Republic of Serbia in respect of nature and oblidations of Serbia in the process of accession to the EU in this area / Stanje u Republici Srbiji u vezi zaštite prirode i obavezama Srbije u procesu pristupanja EU u ovoj oblasti.
Klara Sabadoš, Institute for Nature Conservation of Vojvodina Province / Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Focus: The situation regarding nature protection and the NATURA 2000 network in Serbia / Situacija oko zaštite prirode i mreže NATURA 2000 u Srbiji.
Nikola Stanojević, Bird Protection and Study Society of Serbia / Društvo za zaštitu i proučavanje ptica: Protection of birds and obligations of the Republic of Serbia in the process of EU accession in this area / Zaštita ptica i obaveze Republike Srbije u procesu pristupanja EU u ovoj oblasti.
13:30 – 13:40 Technical Break / Tehnička pauza
13:40 -14:00 Awards for the winners of the competition „Beat plastic pollution! If you can’t reuse it, refuse it!“ organized among elementary school classes by UN Environment and partners: Environmental Ambassadors for Sustainable Development and Forestry and Environmental Action for celebration of the World Environment Day 2018 in Serbia / Dodela nagrada timovima iz osnovnih škola u Srbiji, pobednicima na konkursu „U koštac sa plastikom!“ tj. „Pobedi zagađenje plastikom! Ako ne možeš da je ponovo upotrebiš, ne koristi je!“ koji je Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu organizovala zajedno sa partnerima: Ambasadori održivog razvoja i zaštite životne sredine i Inicijativa za šumarstvo i životnu sredinu – fea povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2018. u Srbiji.
Obraćanje: Aleksandra Šiljić Tomić, specijalista za koordinaciju projekata Agencije Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment)
Awarded / Nagrađeni radovi:
1. mesto – rad „Žutoplovac“, OŠ „Sveti Georgije“, Uzdin; Nagradu prima mentor Tatjana Romanov, profesor razredne nastave
2. mesto – rad „Eko brodić – Drugarstvo“, OŠ „Rade Dodić“, Milutovac, izdvojeno odeljenje Poljna; Nagradu prima mentor Suzana Jovanović –Stanisavljević
3. mesto – rad „Brod prijateljstva“, OŠ „Petefi brigada“, Kula; Nagradu prima mentor Marijana Kolarić
Photo exhibition – slideshow of vessels (ships, sailboats, etc.) of all elementary school classes participated in the competition is presented in the front of the Main Hall.
14:00 – 14:20 Awards for the best Young Reporters for the Environment (YRE) in 2018: “Energy Efficiency of the Eyes of Young Reporters for the Environment” / Dodela nagrada najboljim Mladim Eko-reporetima u 2018. godini: “Energetska efikasnost očima Mladih Eko-reportera”
Obraćanje: Dijana Šarac, koordinator Programa Mladi Eko-reporteri
Awarded/ Nagrađeni radovi:
Uzrasna kategorija od 11 do 14 godina
– U kategoriji članaka:
- mesto David Bradić iz OŠ „Rade Dodić“, Milutovac, naziv članka: Sunce i ti
- mesto Lena Veličić, Dunja Milijanović iz OŠ „Sveti Sava“, Čačak, naziv članka: Štednja energije
- mesto Milica Đurić, Teodora Nikša, Milica Popović, Živojin Mišić, Marko Kuleško iz OŠ „Marija Trandafilović“, Veternik, naziv članka: Udaljenost Kejptauna je relativna stvar
– U kategoriji fotografija:
- mesto Milan Pavlović iz OŠ Stojan Novaković, Blace, naziv fotografije: Energetska efikasnost saradnjom svih nas
- mesto Jovana Dimitrijević iz OŠ Sveti Sava, Pirot, naziv fotografije: Moj grad vodi računa o energetskoj efikasnosti
- mesto Ilija Radojković iz OŠ Ratko Mitrović, Čačak, naziv fotografije: Sunce na našem krovu
– U kategoriji videa:
- mesto Đina Ranđelović, Iva Ignjatović iz OŠ „Sveti Sava“ Pirot, naziv videa: Unutrašnji bazen u Pirotu
- mesto Nikola Dragić, Ognjen Kostić, Aleksa Vacić, Dimitrije Stanković iz OŠ „Sveti Sava“, Pirot, naziv videa: Vodenica
- mesto Strahinja Marseni, Anja Lazović, Vladimir Konstantinovića, Andreja Đurkovića, Teodora Radivojević iz OŠ Drinka Pavlović, Beograd, naziv videa: Energetska efikasnost
– Uzrasna kategorija od 15 do 18 godina
U kategoriji članaka:
- mesto Jefimija Najdić iz Gimnazija Vranje, naziv članaka: Dozvolite plućima naše planete da dišu
- mesto Marija Dibrani iz MTŠ „14 oktobar“, Kraljevo, naziv članka: Zelena energija i zdrav život
- mesto Stefan Zeremski, Bojan Zakonović, Vasilije Radović iz ETŠ „Rade Končar“, Beograd. Naziv članka: Sekcija za energetsku efikasnost
– U kategoriji fotografija:
- mesto Olga Đurović iz Gimnazije „Takovski ustanak“, Gornji Milanovac, naziv fotografije: Krov
- mesto Vladana Stanković iz Prehrambeno-hemijske škole, Niš, naziv fotografije: Nova rasveta u Doljevcu
– U kategoriji videa:
- mesto Anja Aranđelović, Milica Jovanović, Gordan Mišić iz Tehničke škole, Paraćin, naziv videa: Menjamo navike da ne bude panike
- mesto Natalija Stanković iz Savremene gimnazije, Beograd, naziv videa: Energetska efikasnost
- mesto 14 učenika iz Medicinske škole, Vranje, naziv videa: Odakle dolazi električna energija
Uzrasna kategorija od 19 do 21 godine
– U kategoriji fotografija:
- mesto Tijana Krnjaić sa Fakulteta Političkih nauka, naziv fotografije: Toplotna pumpa
– U kategoriji videa:
1.mesto Anđela Stošić sa Fakulteta Političkih nauka, naziv videa: Solarni paneli
14:20-15:00 Break / Pauza
15:00-18:00 Presentations / Usmena izlaganja radova
Moderatori: prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, prof. dr Nataša Žugić Drakulić, dr Uroš Rakić
Plenary lecture / Uvodno predavanje
Uticaj Sporazuma iz Pariza o promeni klime na razvoj ekološkog acquis-a i prenošenje pravnih standarda zaštite biodiverziteta i očuvanja šuma u pravni sistem Srbije, MIRJANA DRENOVAK IVANOVIĆ, PRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
Oral presentations / Usmena izlaganja
GEOGRAPHIC MONITORING OF FOREST BIODIVERSITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, ADI OPERTA, Department of Geography, Faculty of Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Mujo Hasanović, Irma Mahmutović-Dizdarević, Department of Biology, Faculty of Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
KREIRANJE GIS BAZE O STANJU REČNOG TOKA U FUNKCIJI DIZAJNA ADEKVATNIH REŠENJA OČUVANJA PRIRODE, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, POLJOPRIVREDNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, MILOŠ NINKOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU, BORIS KATIĆ, OPŠTINA MALI ZVORNIK, SLOBODAN MILOŠEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM
CLADOCERANS SEASONAL DYNAMICS AT SNR ”CARSKA BARA”, Martina Mezei, Aleksandra Petrović, Vojislava Bursić, Tijana Stojanović, Jasna Grabić, Branka Ljevnaić-Mašić, FACULTY OF AGRICULTURE, UNIVERSITY OF NOVI SAD, SERBIA
PREGLED VRSTA PRIORITETNIH ZA NATURU 2000 U FAUNI ZASAVICE, MIHAJLO STANKOVIĆ, pOKRET GORANA SREMSKA MITROVICA
PRILOG FAUNI KIČMENJAKA N.P. KOZARA – MEĐUNARODNO ZNAČAJNE VRSTE, Mihajlo Stanković, Pokret gorana Sremska Mitrovica, Dragan Romčević, NACIONALNI PARK KOZARA
ZAŠTITA PRIRODE U GRADU BEOGRADU, MILAN MARTINOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
INFLUENCE OF DROUGHT ON WATER QUALITY AT SPECIAL NATURE RESERVE “CARSKA BARA”, Radoš Zemunac, Jasna Grabić, Vojislava Bursić, Aleksandra Petrović, Martina Mezei, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad, Ildiko Grnya, Special Nature Reserve “Carska bara”, Branka Ljevnaić-Mašić, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad
ŠUME HRASTA LUŽNJAKA (Quercus Robur Lat.) – INDIKATOR KLIMATSKIH PROMENA NA PODRUČJU ŠUMADIJE, SEVERIN ŠIKANJA, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU – FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM
MERE ZAŠTITE U SPOMENIKU PRIRODE ”PARK BUKOVIČKE BANJE”, STEFAN dABIŽLJEVIĆ, ALEKSANDAR ĐORĐEVIĆ, MILOŠ TOMOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
ZAŠTITA PRIRODE U TEHNOLOŠKIM GRADOVIMA, MILAN MARTINOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
INVESTIGATION OF MACRO- AND MICROELEMENTS IN SOIL, GRAPEVINE AND AIR IN ORGANIC VINEYARD: BIOMONITORING, ECOLOGICAL IMPLICATIONS AND HEALTH RISK ASSESSMENT, TIJANA Milićević, Mira Aničić Urošević, INSTITUTE OF PHYSICS BELGRADE, NATIONAL INSTITUTE OF THE REPUBLIC OF SERBIA, UNIVERSITY OF BELGRADE, Dubravka Relić, fACULTY OF CHEMISTRY, UNIVERSITY OF BELGRADE, Gordana Vuković, INSTITUTE OF PHYSICS BELGRADE, NATIONAL INSTITUTE OF THE REPUBLIC OF SERBIA, UNIVERSITY OF BELGRADE, Sandra Škrivanj, AlekSANDAR POPOVIĆ, UNIVERSITY OF BELGRADE, FACULTY OF CHEMISTRY
PRIMENA LCA MODELA ZA DONOŠENJE ODLUKA U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, jASNA STEPANOV, D. PROKIĆ, FAKULTET ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, UNIVERZITET EDUKONS, SREMSKA KAMENICA
AIR POLLUTION TAKEN BY HEALTH PROFESSIONALS – CALL FOR PRACTICAL SOLUTIONS AND TANGIBLE CITY LEVEL POLICY CHANGES TO CUT POLLUTION LEVELS, VLATKA MATKOVIĆ PULJIĆ, Srđan kukolj, HEALTH & ENVIRONMENT ALLIANCE (HEAL), BRUSSELS, Marija jevtić, UNIVERSITY OF NOVI SAD, FACULTY OF MEDICINE, INSTITUTE OF PUBLIC HEALTH OF VOJVODINA, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, BRUXELLES, CATHERINE BOULAND, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, BRUXELLES, ALEXANDER SIMIDCHIEV, DEPARTMENT OF PULMONOLOGY, UNIVERSITY HOSPITAL LOZENETS, SOFIA
OSIGURANJE KAO FINANSIJSKI INSTRUMENT ODRŽIVOG RAZVOJA, TANJA NOVAKOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Marija jevtić, Medicinski fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Institut za javno zdravlje Vojvodine, tatjana tamaš, MEDICINSKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Institut za onkologiju vojvodine, Đorđe Ćosić , Ljiljana Popović, Mirjana Laban, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ELEMENTI MALOLETNIČKOG KRIMINALITETA U KRIVIČNIM DELIMA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI, Aleksandar Luković, KORIDORI SRBIJE, Brankica Luković, Ljilana Plećević, Vahid Ibrulj, Visoka škola strukovnih studija-Aranđelovac
ZAŠTITA VAZDUHA OD ZAGAĐENJA I ”EURO 3” STANDARD MOTORNIH VOZILA, bRANISLAVA MARKOVIĆ, pRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
SRBIJA BEZ FOSILNIH GORIVA, DEJAN DOLJAK, STEVAN GLIGOROVIĆ, MILICA LAZOVIĆ,ĐURĐIJA MARKOVIĆ, ANA MILEUSNIĆ, MIRKO MILIĆEVIĆ, NEMANJA NIKOLIĆ, SINIŠA OBRENIĆ, DANIJELA PAVIĆEVIĆ, ĐORĐE SAMARDŽIJA, JEDAN STEPEN SRBIJA
UTICAJ TURIZMA NA VODNE RESURSE, SNEŽANA ŠTETIĆ, VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BEOGRAD, IGOR TRIŠIĆ, Fakultet za hotelijerstvo i turizam, Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj BanjI
Značaj planova za sigurno vodosnabdevanje i Bonske povelje, mILKICA Kovačević
KREMIRANJE I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE, OSVRT NA SRBIJU I ”OGANJ”, SLOBODAN STOJANOVIĆ, BRANISLAV MATIJAS, MAJA NIKOLIĆ, UDRUŽENJE KREMATISTA ”OGANJ”
Poređenje ekološke svesti učenika osnovnih škola u Nemačkoj i Bosni i Hercegovini, TEA POŽAR, Institute of Geography, University of Bamberg, dIJANA ĐURIĆ, Građevinski fakultet Subotica, Univerzitet u Novom Sadu, LOLA MARKOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
Radovi u formi apstrakta
OČUVANJE STANIŠTA VELIKE DROPLJE, MIROSLAVA KRNIĆ, LJILJANA MILEKIĆ, gRADSKA UPRAVA, GRAD KIKINDA
Biodiversity of epiphytic Lichens and Mosses from Pčinja District and Bioindication of heavy Metal Pollution by using Evernia prunastri and Hypnum cupressiforme, SNEŽANA MILOŠEVIĆ, OPŠTINSKA UPRAVA, KLER, OPŠTINA BUJANOVAC, SLAVIŠA STAMENKOVIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET
18:00 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Obraćanje: Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine
I ove godine Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (AOR) nastavljaju sa promovisanjem aktivnosti koje imaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, te je EnE18 Konferencija prepoznata kao ekološki prijateljska i izbegnuto je bespotrebno štampanje materijala i publikovanje Zbornika radova u štampanom izdanju. Takođe, AOR preporučuju dolazak učesnika na Konferenciju sredstvima javnog prevoza.
Četrnaesta regionalna konferencija EnE18
The Fourteenth Regional Conference EnE18
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
dr Christos Vlachokostas, Aristotle University Thessaloniki, Greece
Prof. dr Anđelka Mihajlov, University of Novi Sad, Serbia
MSc Ljupco Avramovski, Skopje, FYR Macedonia
Prof dr Predrag Simonović, University of Belgrade, Serbia
Prof. dr Nataša Žugić Drakulić
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
MSc Aleksandra Mladenović
mr Dušan Stokić, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik. Zbornik radova se može preuzeti sa: http://ambassadors-env.com/ene18-zbornik-radova-book-of-proceedings/
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers. Available at: http://ambassadors-env.com/ene18-zbornik-radova-book-of-proceedings/
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: radovi u celini i apstrakti radova. Papers are grouped in two categories: full papers and abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: office@ambassadors-env.com
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: office@ambassadors-env.com
Zeleni ključ trening za zaposlene u hotelu Radisson Blu Old Mill, Beograd
Kao aktivnost na jačanju kapaciteta zaposlenih u hotelu koji se nalazi u programu Zeleni ključ, u hotelu Radisson Blu Old Mill poslednjeg dana februara održan je trening kako bi se kriterijumi i vrednosti programa približili osoblju. Učestvovalo je dvadesetak zaposlenih zaduženih za različite segmente funkcionisanja ovog hotela, od recepcije, preko čišćenja, kuhinje, restorana, tehničkog održavanja i PR. Uz prigodnu prezentaciju preuzetu od kolega Green Key Global, razvila se aktivna diskusija o dosadašnjim aktivnostima na korporativnoj odgovornosti, preko donatorskih akcija, akcija posvećenih obeležavanju dana vezano za zaštitu životne sredine, ili aktivnostima promocije društvene odgovornosti, koje ovaj hotel svrstavaju u grupu aktivnih na razvoju samog programa Zeleni ključ i širenju ideje o potrebi očuvanja životne sredine i uštedi resursa na globalnom nivou. Od nas su saznali više o programu, kriterijumima i načinima promocije hotela sa Zelenim ključem. A mi smo od njih saznali na koji način funkcioniše korporacija hotela u čitavom svetu, bazirana na zajedničkim kriterijumima i jedinstvenim akcijama za dobrobit ugroženim zajednicama, koje povezuju sve hotele u grupi Radisson.
Očekujemo u narednom period još priča iz “zelenog” hotela, a nadamo se da će njihovo iskustvo i želja da budu posebni i jedinstveni podstaći i druge objekte da se aktiviraju u programu Zeleni ključ: hotele, motele, male smeštaje, atrakcije, restorane, kampove….
CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA u aktivnostima AOR
Tim AOR će od 1.januara 2018. godine pratiti svoje aktivnosti po kategorijama CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA – COR:
COR 1 – SVET BEZ SIROMAŠTVA
COR 2 – SVET BEZ GLADI
COR 3 – ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE
COR 4- KVALITETNO OBRAZOVANJE
COR 5 – RODNA RAVNOPRAVNOST
COR 6 – ČISTA VODA I SANITARNI USLOVI
COR 7 – PRISTUPAČNA ENERGIJA IZ ČISTIH IZVORA
COR 8 – DOSTOJANSTVEN RAD I EKONOMSKI RAST
COR 9 – INDUSTRIJA, INOVACIJE I INFRASTRUKTURA
COR 10 – SMANJENJE NEJEDNAKOSTI
COR 11- ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE
COR 12 – ODGOVORNA POTROŠNJA I PROIZVODNJA
COR 13 – OČUVANJE KLIME
COR 14 – OČUVANJE VODENOG SVETA
COR 15 – OČUVANJE ŽIVOTA NA ZEMLJI(ŠTU)
COR 16 – MIR, PRAVDA I SNAŽNE INSTITUCIJE
COR 17 – PARTNERSTVO ZA OSTVARIVANJE CORa
Istovremeno, pratićemo aktivnosti i po ostalim TEMATSKIM OBLASTIMA koje su u fokusu UN Environment:
VAZDUH
HEMIKALIJE I OTPAD
KLIMATSKE PROMENE
OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE
UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM
ŠUME
ZELENA EKONOMIJA
EFIKASNOST KORIŠĆENJA RESURSA
VODA
ŽIVOTNA SREDINA POD LUPOM (PROCENA ŽIVOTNE SREDINE, INFORMACIJE I PODACI)
kako bi bliže identifikovali ključne aktivnosti AOR radi daljeg strateškog planiranja aktivnosti organizacije.
Potreba za ovakvom kategorizacijom aktivnosti identifikovali smo nakon učešća na događajima u okviru UNEA3, novembra-decembra 2017. u Najrobiju, Kenija (videti :
Ambasadori održivog razvoja na UNEA3 događajima u Najrobiju, Kenija
http://ambassadors-env.com/blog/2017/12/02/naucno-politicko-poslovni-forum-un-o-zivotnoj-sredini-u-okviru-priprema-za-skupstinu-programa-za-zivotnu-sredinu-ujedinjenih-nacija/ ,
http://ambassadors-env.com/blog/2017/12/03/sume-i-zivot-na-zemlji-u-fokusu-priprema-za-unea3/ )
„Šume i život na zemlji“, u fokusu priprema za UNEA3
Samo dan pre početka Sukpštine UN Programa za životnu sredinu, Forum UN o šumama organizovao je sastanak na visokom nivou u sedištu upraljača šume Karura u Najrobiju. Neke simbolike ima, prvo želja organizatora je bila da se deo delegata UNEA3 „izmesti“ iz zatvorenih sala gde se sastanci održavaju još od 27. novembra, počev od Foruma nevladinih organizacija i završiće se 6. decembra zatvaranjem UNEA3. Drugo i dosta bitno je da je sastanku povodom ove teme prisustvovao predsednik Generalne skupštine UN gospodin Miroslav Lajčak, a suorganizatori su bili Vlada Kenije i ministarstvo zaduženo za životnu sredinu, kao i ambasade Brazila, Kine i Norveške. Dakle, tema izgleda da postaje aktuelna, ako do sada i nije bilo posvećeno dovoljno pažnje šumama, zaštiti biodiverziteta, održivom korišćenju ekosistemskih usluga, nadamo se da će ove teme biti u fokusu bar dok traju Agenda 2020 i Ciljevi održivog razvoja 2030.
Jer svi govornici pozivajući se na ove i druge globalne rezolucije, dogovore, strategije, planove….istakli su veliki značaj šuma i očuvanih prirodnih celina za ublažavanje klimatskih promena. Više niko i ne pominje sprečavanje, jer klimatske promene se zaista dešavaju, sva znanja i sve aktivnosti usmerene su na ublažavanje klimatskih promena.
Gospodin Lajčak je između ostalog napomenuo da je nedavno usvojen Strateški plan UN vezan za šume, za period 2017-2030 u kome se ističe značaj očuvanja šuma i daljeg održivog upravljanja u kontekstu održivog razvoja. Ključnu ulogu u realizaciji plana razvoja i zaštite šuma trebalo bi da preuzme privatni sektor, ali je bitno i povezivanje ključnih zainteresovanih strana, kako bi zaštita šuma i praćenje stanja bili svrsishodni. Predsednik Lajčak je istakao i da je briga o šumama dugoročna investicija za dobrobit ljudi, jer su zdravlje šuma i zdravlje građanstva kao lik i odraz u ogledalu.
Ambasador Narodne republike Kine u Keniji, H.E. Dr. Liu Xianfa istakao je i da je oktobarski Kongres Komunističke partije Kine prepoznao potrebu očuvanja ekosistema i raspoloživih resursa u cilju zaštite biodiverziteta, u pravcu razvoja ekološke bezbednosti i života ljudi. Kao prva aktivnost tokom 2017. godine, izrađen je opšti plan za zaštićena područja – nacionalne parkove u Kini, a dalji pravac rada na zaštiti prirodnih vrednosti, uključujući i šume, biće izrada strateških dokumenata, koji će sadržati smernice za ekološku bezbednost.
Ambasador Norveške u Keniji, H.E. Victor C. Rønneberg istakao je da osim aktivnosti u svojoj zemlji na polju zaštite šuma i biodiverziteta, Norveška učestvuje i u zajedničkim projektima na zaštiti tropskih šuma, pre svega na teritoriji Afrike. Norveška se zalaže za odgovorno vlasništvo nad šumama i na edukaciju lokalnog stanovništva, kao najboljih zaštitara svog prostora, koji će se odovorno boriti protiv nelegalnih seča. Ambasador je istakao da je osim pojedinačnih napora, zajednički i kontinuran rad na globalnom nivou vrlo bitan za očuvanje šumskih resursa.
Ambasador Brazila u Keniji, H.E. Fernando Coimbra dao je osvrt na obaveze preuzete uspostavljanjem Ciljeva održivog razvoja, jedan od ciljeva (Cilj 15) direktno se odnosi i na odgovorno upravljanje šumama. Naglasio je da odgovorno upravljanje šumama i prirodnim bogatstvima direktno utiče na smanjenje siromaštva, očuvanje biodiverziteta i održivi razvoj lokalne i zajednica globalno. Nacionalni ciljevi održivog razvoja Brazila odnose se i na očuvnje tropskih šuma, pre svega Amazon. Uspostavljene su javne politike za očuvanje šuma. Ustanovljena je i saradnja jug-jug koja se odnosi na ublažavanje klimatskih promena, a poseban akcenat stavlja se na jačanje kapaciteta i mobilizaciju snaga za uspostavljanje sistema praćenja stanja i davanje tehničkih i tehnoloških rešenja, sve u kontekstu uloge šuma u ublažavanju klimatskih promena.
Što se tiče same Kenije, postoje tri glavna pravca razvoja društva za koja se opredelila država i Vlada, a to su ekonomski rat, uključivanje mladih i rešavanje imigracija. Pred narodom Kenije stoji izazov da ispuni očekivanja sva tri pravca, a jedna od mogućih aktivnosti odnosi se i na povezivanje ključnih aktera u zaštiti šuma i biodiverziteta. Inače, u Keniji je od ove godine zabranjena upotreba plastičnih kesa, po zakonu, što je još jedna stvar za koju bi Evropa mogla da se ugleda od jedne nerazvijene, ili već zemlje u razvoju!
Srbija, na početku 21. veka, u temi šume i zaštita biodiverziteta, čini se da nije daleko odmakla u naporima i konkretnim aktivnostima. Vreme je da se “pomire” strane koje drže šumari i zaštitari prirode i biodiverziteta i da se proba, a verujemo da nije teško i još manje bolno, da se ujedine u jednom cilju: održivo korišćenje biodiverziteta i usluga ekosistema u cilju unapređenja dobrobiti građana. A i apetiti koji postoje, a odnose se na legalne i ilegalne seče šuma, moraju da se isključe, jer ne postoji ni jedna ekonomska opravdanost na štetu života i zdravlja živih bića.
Iz Najrobija, Aleksandra Mladenovic
Ambasadori održivog razvoja na UNEA3 događajima u Najrobiju, Kenija
Eko-paket
Preporučujemo: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
U školskoj 2019/20 program nije aktivan na nacionalnom nivou.
Izabrani pobednicii Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2018/2019 godinu
Završen je Eko-paket kreativni konkurs za 2019 godinu!
Eko-paket kreativni konkurs je u toku! Rok je 31.mart 2019.godine…..
decembar 2018: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine na 12. Festivalu nauke na Beogradskom sajmu
oktobar 2018: Održan godišnji nacionalni sastanak Eko-školskih koordinatora i Eko-paket konferencija o cirkularnoj ekonomiji
maj 2018: Nagrade Eko-paket takmičenja uručene
23.april 2018: Izabrani pobednicii Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2017/2018 godinu
10.april 2018. – Završen je Eko-paket kreativni konkurs 2018.!
1.januar 2018. – Novi koordinator u Ambasadorima održivog razvoja i životne sredine
2-3.novembar 2017 – Održane prve u nizu radionica o reciklaži u okviru Eko-paket projekta u školskoj 2017/2018
20.oktobar 2017. –Eko-paket godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora u školskoj 2017/2018 godini ; Potvrde za koordinatore
10.oktobar 2017. – Nastavljamo druženje i ove godine – otvoren je Eko-paket kreativni konkurs!
Edukacija učenika osnovnih škola u Gradu Somboru
juni 2017: RTV Mlava
26.maj 2017: Dodela priznanja najkreativnijim učesnicima Eko-paket kreativnog konkursa
16.maj 2017: Eko-paket kreativni konkurs 2017. – uručenje priznanja 26.maja u IN hotelu
10.maj 2017: Mladi predstavili gradove budućnosti – proglašeni su rezultati Eko-paket kreativnog konkursa za 2017. godinu
12.april 2017: Otvoreno je glasanje u okviru Eko-paket kreativnog konkursa
KROZ EKO-PAKET PROJEKAT UČIMO O RECIKLAŽI
Pogledajte nagrađene radove na konkursu za Mlade Eko-reportere u 2016. godini
Eko Paket, projekat koji je deo Međunarodnog programa Eko Škole, kreiran je u cilju edukacije javnosti o tome koji su pravilni načini za odlaganje upotrebljene Tetra Pak ambalaže i podizanje svesti o tome koliko je važno imati odgovoran odnos prema prirodi.
Projekat je primarno kreiran za učenje dece od najranijih godina o tome kako da pravilno odlažu višeslojnu Tetra Pak ambalažu i na ovaj način doprinesu očuvanju životne sredine i zdravlja. Projekat je prvo pokrenut u Sloveniji u saradnji sa programom Eko-škole pre 7 godina. U Hrvatskoj je pokrenut kao pilot projekat u školskoj 2011/2012, a u Srbiji školske 2013/14 godine i uspešno se nastavlja.
Projekat podrazumeva sakupljanje upotrebljene Tetra Pak ambalaže i organizovanje radionica za mališane u vrtićima, školama i mlade na fakultetima, gde oni mogu da prave različite predmete od upotrebljene Tetra Pak ambalaže, a ujedno ih vaspitači, nastavnici, profesori edukuju na temu reciklaže.
Aktivnosti u okviru projekta prati kreativni konkurs. Sve ustanove učestvuju u kreiranju pravih malih umetničkih dela od upotrebljene Tetra Pak ambalaže i šalju ih organizatorima projekta. Na kraju školske godine Tetra Pak i partneri nagrađuju najbolje škole i najkreativnije učenike, decu, studente vrednim nagradama.
Tetra Pak takođe organizuje i radionice u vidu demonstracija za sve učesnike projekta Eko Paket. Oni su na taj način u prilici da vide proces reciklaže upotrebljene Tetra Pak ambalaže kao i kako se od nje pravi papir.
____________________
Decembar 2016: UČESTVUJ U EKO-PAKET PROJEKTU I OSVOJI NAGRADU!
NASTAVLJAMO SA EDUKATIVNIM RADIONICAMA O RECIKLAŽI
Godisnji sastanak i spisak Eko-skola, Paracin novembar 2016
UČESTVUJEMO NA MEĐUNARODNOM SAJMU I KONFERENCIJI ZELENE GRADNJE
OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVOST: EKO-ŠKOLE I MLADI EKO-REPORTERI 19. septembar 2016. 14:00h EU info centar
Predstavili smo međunarodni program Eko-škole na stručnom skupu: XXX Sabor učitelja Srbije
N1 TV: http://rs.n1info.com/a167047/Vesti/Vesti/Umesto-u-ucionici-deca-ucila-u-prirodi.html
4. juni: Biciklijada u G.Milanovcu
Eko-fakultetski projektni dan u Visokoj školi primenjenih strukovnih studija u Vranju
Dodeljene su Eko-paket nagrade za 2016. godinu
Najava:Eko-paket kreativni konkurs – svečana dodela nagrada -Press centar UNS-a, 26. maj u 13 sati
Rezultati Eko-paket kreativnog konkursa za 2016. godinu
Radovi pristigli na konkurs 2016.: kreativnost na delu
OTVOREN JE EKO-PAKET KONKURS ZA 2016. GODINU
Osnazujemo i promovisemo Eko-paket projekat, kroz promociju u Eko-skolama ( U poseti Eko-skolama , Belfast: na sastanku smo nacionalnih operatera međunarodnog programa Eko-škole , Eko-škole na Međunarodnoj konferenciji zaposlenih u obrazovanju , Posete Eko-školama 9. i 10. decembra 2015. godine: škole u Surčinu, Jakovu i Platičevu i vrtićima u Vladimircima i Vrdniku )
Eko-paket kreativni konkurs za 2014/15 školsku godinu: rezultati konkursa , Najava događaja i poziv medijima da promovišu program Eko-škole: 26. maj u 13h u UNS , Svečano dodeljeni sertifikati Eko-paket kreativnog konkursa
Održana je prva Tetra Pak radionica o reciklaži u 2015. godini
Eko-paket pobednici za 2013/14 školsku godinu
19. juna 2014. godine u 13h u prostorijama Udruženja novinara Srbije: proglašavanje pobednika akcije EKO-PAKET , 1. godina realizacije
Životna sredina ka Evropi ( EnE ) (projekat/proces)
Projekat prati različite faze u procesu pristupanja Evropskoj Uniji. Glavna aktivnost projekta je organizovanje i održavanje regionalne konferencije ” Životna sradina ka Evropi” (Environment to Europe – EnE) svake godine juna meseca u Beogradu. Konferencija je istovremeno jedan od zvaničnih dogadjaja kojim UN (UN Environment/UNEP) obeležava Svetski dan životne sredine.
____________________________________________________________
Ucesce na UNECE ministarskom sastanku “Zivotna sredina za Evropu”, Nikozija, Kipar, oktobar 2022.
Učešće na međunarodnim sastancima (avgust, septembar i oktobar 2022.)
EnE22, juni 2022 – UNEP@50 i Dan životne sredine
Dan zaštite životne sredine – 5. jun 2021. godine (EnE21, #GenerationRestoration)
Novembar 2020.- Evropski biro za životnu sredinu (EEB – European Environmental Bureau) – godišnja konferencija i generalna skupština 2020.
Pripreme – 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
AOR prati implementaciju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji
PREGOVARAČKE POZICIJE ZA POGLAVLjE 27
Učestvujemo na konferenciji ”Inovativna rešenja za zagađenje u jugoistočnoj i južnoj Evropi”
AOR primljena u Evropski Biro za Životnu sredinu kao punopravni član – čast nam je i izazov
Poziv za učešće ; ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
Konferencija ’’Životna sredina ka Evropi’’- EnE18: moguć razvoj odgovoran prema prirodi
Pridružite nam se 5. juna na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”- pogledajte Agendu
mart 2018: Sednica Saveta
februar 2018: Poziv – Četrnaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE18”: Zaštita prirode – Razvoj odgovoran prema prirodi,5. juna 2018.
septembar 2017: “Da upotreba žive postane prošlost!” – AOR učestvuje na Prvoj konferenciji zemalja članica Minamata konvencije u Ženevi
juli 2017: Učestvujemo na “Civil Society Forum ” (Forum građanskog društva) u Trstu, 11-12 juli, 2017
5. juni 2017: Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17: podstreh stručnjacima i mladima ; EnE17-Konferencija 5.juni 2017.
Najava i poziv : Konferencije za medije-ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI, UNS, 2. jun 2017. u 12h
Program Trinaeste regionalne konferencije EnE17 (5.juni 2017.) – Nacrt na dan 22.05
April 2017: Drugi poziv: Trinaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE17”, 5. juni 2017., Beograd ; maj 2017: Izabrani su najbolji eko-reporteri u 2017. godini!
Februar 2017 : Najava 13. regionalne Konferencije Životna sredina ka Evropi – EnE17: Obrazovanje o klimatskim promenama
Juni 2016. – Agenda, EnE16-ENV.net Zbornik radova/Proceedings of papers
Maj 2016.- Nacrt okvirnog dnevnog reda Konferencije Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
April 2016 – Rezervišite datum 6. juni 2016. godine za učešće na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”
April 2016. – ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU, 8. april 2016.
Septembar 2015. – Sedmi akcioni program EU: procena i strateška procena uticaja na životnu sredinu su efikasni instrumenti kada se ispravno primenjuju
11. juni 2015. – Sastanak potpredsednika Evropske komisije sa predstavnicima civilnog društva
5. juni 2015. Konferencija, Zbornik radova , 5.juni – Obeležili smo radno Konferencijom i panelom , Gostovanje Prof dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine, na TV , na dan održavanja Konferencije i Panela
Učestvujemo na ZELENOJ NEDELJI EU
april 2015. – Konferencija EnE15-ENV.net “Životna sredina ka Evropi” uvršćena u zvanične događaje Evropske nedelje održivog razvoja
5.juni 2015. – Rezervišite datum za EnE15/ENV.net Konferenciju; informacije preko Emaila eneconference@feeserbia.com
___________________________________________________________
Decembar 2014 – Tematski zbornik radova “Životna sredina ka Evropi”
5.juni 2014 – EnE14/ENV.net Konferencija , Konferencija 2014
29. maj 2014 – Dnevni red EnE14/ENV.net Konferencije “Životna sredina ka Evropi”, 5. juna 2014. godine u PKS, sa početkom u 10h , ZBORNIK RADOVA 10. REGIONALNE KONFERENCIJE “ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI“, 2014/ EnE14-ENV.net „ENVIRONMENT FOR EUROPE“ CONFERENCE PROCEEDINGS, BELGRADE, SERBIA, 2014
28. maj 2014 – Svetski dan životne sredine
25. april 2014 – UNEP desetu godinu za redom uz nas na Konferenciji EnE14/ENV.net – 5.juna 2014. godine u Beogradu
5. april 2014 – Drugi poziv i više detalja oko Konferencije
6. februar 2014 .- Poziv da 5. juna 2014. godine uzmete aktivno učešće u konferenciji Životna sredina ka Evropi – EnE14-ENV.net
EnE14 / ENV.net Konferencija održaće se 5. juna 2014. godine u Beogradu (Biće ovo 10. regionalna Konferencija). Tematska oblast u fokusu: Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene, u procesu približavanja EU. Rezervišite datum! Informacije slede i stalno se aktuelizuju.
____________________________________________________________
EnE13 Konferencija održana je 10. juna 2013. godine sa tematskim fokusom na životnu sredinu u opštinama. Organizacija ENV.net okruglog stola bila je u okviru realizacije ENV.net projekta i jedan od zvaničnih događaja u obeležavanju Svetskog dana životne sredine. Koordinatorka organizacije ovogodišnje konferencije je Doc dr Dunja Prokić. Na konferenciji je bilo preko 120 učesnika, saopšteno je preko 20 radova, a diskusija i razmena mišljenja produžila je trajanje konferencije za čitava 2 sata. Štampan je CD Zbornik radova. Održavanje Konferencije su podržali: Eptisa Regional Office for SEE, Hemofarm fond i Coca Cola Hellenic, uz institucionalnu podršku Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja i NacionalneKomisije za saradnju sa UNESCO. Konferenciju tradicionalno organizuju AOR i PKS.
2013 | EnE13 | ENV.net Okrugli stoFokus: Životna sredina na lokalu, u opštinama | Detaljna agendaZbornik radova EnE13 – Zivotna sredina ka EvropiPoruka EnE13/ENV.net Konferencije: struka, obrazovanje i partnerstvo treba da budu osnov akcija u životnoj srediniMomenti sa konferencije |
_____________________________________________________________
U okviru procesa “Životna sredina ka Evropi” organizacija aktivno učestvuje u različitim aktivnostima ( na primer: u vezi efikasnog upravljanja resursima, održivom korišćenju resursa , hemikalijama, eko-zaštitom potrošača, eko-obeležavanju, prezentacijom radova na konferencijama, itd )
____________________________________________________________
Evidencija o prethodnim konferencijama:
Tematski fokus | Publikovani materijal | ||
2005 | EnE05 | Značaj sektora životne sredine u procesu Evropskih integracija | Detaljna agendaCD Zbornik radovaKnjiga “Održivi razvoj i životna sredina ka Evropi u 95+ koraka”, autora A.Mihajlov (na srpskom jeziku) |
2006 | EnE06 | Evropske vrednosti životne sredine;Istovremeno, organizovan je regionalni sastanak OCD Forum EfE07 kao priprema za UNECE Ministarsku konferenciju “Životna sredina za Evropu” 2007 | Detaljna agendaCD Zbornik radovaKnjiga “Sustainable Sustainable Development and Environment Towards Europe in 95+ Steps”, A.Mihajlov (na engleskom jeziku) |
2007 | EnE07 | Posvećeno tematskim oblastima Ministarske konferenciju “Životna sredina za Evropu” 2007 , Usvojena NvO Dekleracija o ekološkoj koheziji Zapadnog Balkana | Detaljna agendaCD Zbornik radova |
2008 | EnE08 | Mladi i osetljive grupe | Detaljna agendaEnE08 Zbornik radova 4. regionalne Konferencije „Zivotna sredina ka Evropi“-sadrzaj |
2009 | EnE09 | Klimatske promene (vazduh) i održivi turizam | Detaljna agenda (agenda EnE09)CD Zbornik radova .http://www.europa.rs/en/mediji/arhiva-vesti/2009/645/Environment+protection+is+a+joint+effort.html |
2010 | EnE10 | Zeleno obrazovanje i zelena ekonomija | Detaljna agenda ( Agenda EnE10 Konferencije )CD Zbornik radova |
2011 | EnE11 | Ruralni i održivi razvoj planina | Detaljna agenda (agenda_ene11)http://www.ruralinfoserbia.rs/dokumenta/agenda_ene11.pdfCD Zbornik radovaŠtampan zbornik selektovanih radova |
2012 | EnE12 | Prateći dogadjaj u okviru priprema za Svetsku UN Konferenciju Rio+2o – Zelena ekonomija i upravljanje za održivi razvoj | Detaljna agenda Agenda EnE12 http://www.pks.rs/Documents/Slu%C5%BEba%20za%20marketing/Agenda%20EnE12.pdfCDZbornik raadova.UNDP/UNEP Studija o zelenoj ekonomiji http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/984serbia.pdf |
Projekti regionalne kohezije u oblasti životne sredine podržavaju proces “životna sredina ka Evropi”.
Održane prve u nizu radionica o reciklaži u okviru Eko-paket projekta u školskoj 2017/2018
Novi ciklus edukativnih radionica započeli smo u Čačku. Krenuli smo prvo od najmlađih i sa mališanima PU “Moje detinjstvo”, vrtić “Zvončica” u Mrčajevcima i “Pčelica“ u Slatini, razgovarali i pokazali kako se od jedne upotrebljene Tetra Pak ambalaže dobija papir. Oni su znatiželjno pratili ceo postupak i najviše im se dopala naša mašina – palper!
Potom smo obišli petake u OŠ “Filip Filipović” iz Čačka. Nakon uspešno reciklirane upotrebljene Tetra Pak ambalaže, zajedno smo zaključili da je neophodno da recikliramo kako bismo sačuvali naše prirodne resurse i smanjili uticaj zagađenja na okruženje.
Deca i učenici Eko-škola koje smo posetili već uveliko sakupljaju upotrebljenu Tetra Pak ambalažu i odlažu je u poznate žute kese!
Svaka limenka se računa u Eko-školama
Projekat „Svaka limenka se računa u Eko-školama“ otpočeo je oktobra 2017. godine, sa ciljem da se kroz stabilnu i održivu mrežu obrazovno-vasitnih ustnova uključenih u međunarodni program Eko-škole, širi ideja sakupljanja limenki, podstiču lokalne zajednice da zajedničkim naporima sa svojim stanovništvom i privrednim subjektima smanji količine otpada koje se svakodnevno generišu i time smanji pritisak na životnu sredinu. Uz edukativne prezentacije, filmove i radionice, deca i učenici kao „prva linija“ koji prenose dalje pozitivne ideje i pokreću na akcije, biće merene količine sakupljenih limenki na polugodištu i na kraju školske godine, a najuspešnije sakupljače RECAN fond i Ambasadori održivog razvoja i životne sredine će posebno nagraditi vrednim nagradama.
Program „Svaka limenka se računa” nastoji da pomogne ljudima da recikliraju svoje limenke i na taj način pomaže vam da doprinesete zaštiti životne sredine. Program želi da vam pomogne da reciklirate svoje limenke bilo da ste na nekom događaju, u kancelariji ili šoping centru. Program “Svaka limenka se računa” predstavlja partnerstvo između proizvođača limenki, proizvođača pića, reciklažne industrije i organizacija za zaštitu životne sredine, koje znaju koliko je reciklaža limenki bitna i nastoje da uključe što veći broj društvenih grupa u proces sakupljanja i reciklaže limenki. Kampanja “Svaka limenka se računa” pokrenuta je u Engleskoj, sporovodi se i u Irskoj, Austriji, Mađarskoj, Rumuniji, Francuskoj, Škotskoj i Grčkoj, Crnoj Gori i od ove godine u Srbiji.
Reciklaža limenki je vrlo bitna jer čuva energiju, prirodne resurse i smanjuje količinu gasova staklene bašte. Sve limenke za piće su 100% reciklabilne I to beskonačan broj puta. Reciklirani metal ima potpuno iste karakteristike kao sirov materijal – ali je potrebno manje od 25% energije za njegovu proizvodnju.
Aktivnosti :
Počeci u sakupljanju limenki osnovaca iz škole „Sveti Sava“, iz Čačka
Prve radionice u okviru projekta Svaka limenka se računa u Eko-školama
Sakupljeno preko 1800 kg limenki u oviru projekta „Svaka limenka se računa u Eko-školama“
Praćenje projekta na fb:
Počeci u sakupljanju limenki osnovaca iz škole „Sveti Sava“, iz Čačka
Prve radionice u okviru projekta Svaka limenka se računa u Eko-školama
Projekat "Svaka limenka se računa u Eko-školama" u OŠ "Sveti Sava" iz Čačka!
Geplaatst door Eco-Schools Serbia op Zondag 22 oktober 2017
Započeli smo aktivnosti u okviru projekta Svaka limenka se računa u Eko-školama!
Geplaatst door Eco-Schools Serbia op Donderdag 12 oktober 2017
Na svom putu kroz Eko-škole, projekat "Svaka limenka se računa" stigao je do Kučeva i Požarevca. Osnovne škole "Milutin…
Geplaatst door Eco-Schools Serbia op Donderdag 9 november 2017
Pogledajte gde sve u Evropi možete pronaći Svaka limenka se računa: http://www.everycancounts.eu/where-we-operate/
A za Srbiju ii više o programu možete pronaći na adresi: http://svakalimenkaseracuna.rs/
Novembar 2021. Preporučujemo: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
Počeci u sakupljanju limenki osnovaca iz škole „Sveti Sava“, iz Čačka
Po lepom i sunčanom danu bilo je šteta decu zatvoriti u učionicu i puštati slajdove, kad pažnja popušta usled sunčevih zraka koji se prikradaju kroz zavese. Zato smo rešili da „Svaka limenka se računa“ radionica bude održana u novoj letnjoj učionici, pred više od 40 dece od prvog do četvrtog razreda. Jesmo se sa suncem i raznim jesenjim zvucima borili za pažnju ovih radoznalih učenika, ali nam je najviše pomogao učenik trećeg razreda (nisam pitala za ime, toliko fascinirana njegovim znanjem i zaboravila sam), koji je znao i od čega su limenke napravljene, i zašto recikliramo, i kako čuvamo svoju životnu sredinu, i šta je aluminijum…i kao da ni jedno pitanje nije ostalo bez njegovog odgovora. A skromno i pomalo stidljivo dizao je ruku da iskaže svoje znanje, dok su drugari pažljivo slušali.
Pitanja su bila sva na mestu, od čega se prave limenke, kako tako izgledaju, kako to može za 60 dana ponovo da se dobije nova, a svi su znali da je aluminijum metal i da ima veliki značaj u našem svakodnevnom životu.
Ponosni što su sad dobili i kutije za limenke, poster i ostale materijale, koje će staviti pored kanti gde već vredno razdvajaju otpad, posle kratke pezentacije vratili su se igri i uživanju u vanredno lepom oktobarskom danu.
Jesu nam deca zrelija i savesnija od nas, polako postižemo svoj cilj u obrazovanju. I što je više društveno odgovornih kompanija koji deo svojih resursa i profita usmeravaju u pravcu svih ovih mudrih glavica, naša budućnost imaće još lepih dana, sunca i cvrkuta.
Prve radionice u okviru projekta Svaka limenka se računa u Eko-školama
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine uz podršku Recan Fondacije za reciklažu limenki za piće započeli su aktivnosti u okviru projekta Svaka limenka se računa u Eko-školama. Prve radionice održane su u gimnaziji “Bora Stanković”, Vranje i Visokoj školi primenjenih strukovnih studija, Vranje. Na radionicama su predstavljeni značaj i potreba reciklaži limenki u cilju uštede resursa, energije i zaštite životne sredine. Nakon radionica, podelili smo kutije za sakupljanje limenki i promotivne materijale. Jedan od zadataka projekta je povezivanje Eko-škola sa reciklerima kako bi se napravila mreža sigurnih otkupljivača limenki. Ovaj projekat u Eko-školama je pokrenut u ovoj školskoj godini i pored mogućnosti za otkup limenki, nagradićemo škole koje se najviše angažuju u sakupljanju!
Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj
Mart 2021:
Klimatske promene i energetika
Da li smo spremni za sve češće poplave?
31.dec 2020.:Projekat “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372″ završen je u decembru 2020. godine. Tokom tri godine implementacije projekta u Srbiji, izrađene su publikacije vezano za klimatske promene, kao i za cirkularnu ekonomiju, što su bile glavne teme projekta EN.net3. Sve publikacije dostupne su online na adresi: http://ambassadors-env.com/en/
16.sept.2020: Poziv za prijavu za subgrant
Anketa: Signali o postupanju otpadom u praksi
AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
Pripreme: 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
Nedelja Energetske efikasnosti u Eko-školama
ENV.net i cirkularna ekonomija u regionu Zapadnog Balkana i Turske , Tirana, mart 2020.
Borba protiv zagađenog vazduha u Srbiji. Da li proces pristupanja EU može pomoći?
CIRKULARNA EKONOMIJA U SRBIJI – ZAPOČET PROCES
18.januar 2020. – ponovljen konkurs za preostala sredstva
Okrugli sto o unapređenju javnih politika u oblasti održive mode
sastanak ekoškolskih koordinatora, 18-19. oktobar 2019. Zlatibor
Finalizacija PREGOVARAČKE POZICIJE ZA POGLAVLjE 27
Parlamentarizam i zaštita životne sredine
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine na 12. Festivalu nauke na Beogradskom sajmu
Regionalna konferencije (To report: The first Regional Conference on Circular Economy was success )
6.novembar 2018: Otvoren poziv za dodelu sub-grantova u okviru ENV.net projekta ; 19.januar 2020. – ponovljen poziv za preostala sredstva
oktobar 2018: Konkurs za Mlade Eko-reportere: rok je 1.februar 2019.; tema; energetska efikasnost
oktobar 2018: Poziv za učešće ; ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
oktobar 2018: Održan godišnji nacionalni sastanak Eko-školskih koordinatora i Eko-paket konferencija o cirkularnoj ekonomiji
ENV.net NOVOSTI ZA JUNI 2018.
Env.net NOVOSTI ZA MAJ 2018.
Env.net NOVOSTI ZA APRIL 2018.
U susret planeti Zemlji : cirkularna ekonomija i najava ENV.net aktivnosti
ENV. net NOVOSTI ZA MART 2018.
april 2018: Učestvujemo u nedelji održivog razvoja na Fakultetu političkih nauka
april 2018: Održana javna rasprava u Beogradu, vezana za Zakon o klimatskim promenama – učešće AOR
mart 2018: Sednica Saveta
Aktivnosti koje podržavaju ENV.net proces- mart 2018: „Youth Roadmap for New Urban Agenda“ , Analiza stanja i predlog izmena (zakonodavnog okvira i) prakse koji može da doprinese boljoj sanaciji deponija u Beogradu
ENV.net NOVOSTI FEBRUAR 2018
Pratite projekat na : facebook.com/envnetsite/ i www.env-net.org
Februar 2018: ENV.net3 – novi početak projekta!
_______________________________________________________
U decembru 2017. smo zapoceli 3. fazu ENV.net projekta – ENV.net 3 : ENV-net factoring the environmental portfolio for Western Balkans and Turkey in the EU Policy Agenda (ref. no. 2017/394-372)
_______________________________________________________
Projekat ENV.net (Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapredjivanje uticaja stanovništva na proces reformi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji) postavljen je na iskustvu EU finasiranog projekta Environment Forum (http://www.envforum.eu/doku.php) i ima za cilj postizanje veće opredeljenosti za reforme u sektoru životne sredine kao podrške približavanja Evropskoj uniji, kroz analizu, monitoring i popularizaciju. Za proces pristupanja EU ovaj projekat predstavlja podršku.
Projekat ima poseban sajt gde se predstavljaju aktivnosti u svim zemljama obuhvaćenim projektom. Dodatno, projekat ima posebnu facebook stranu i ENV.net Newsletters.
Nosilac projekta je organizacija Puntosud ( www.puntosud.org ) iz Italije, a pored “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” – EASD, partneri su: Co-PLAN ( http://www.co-plan.org) iz Albanije, EEB – European Environmental Bureau, (http://www.eeb.org) iz Belgije, ATRC (http://www.advocacy-center.org) sa Kosova i TEMA (www.tema.org.tr) iz Turske, tako da realizacija projekta doprinosi da se osnaži: regionalna saradnja, medjunarodna saradnja, EU i pristupanje EU, kao i strukovno povezivanje eksperata. Sastanci i konferencije u okviru projekta će na neki način biti i obrazovni signali i kursevi za održivi razvoj i životnu sredinu.
Projekat je finansiran od strane EU – EuropeAid/132438/C/ACT/Multi, 2012/306-642 i 2014/351-610, i trajaće od 2012. do 2016. godine.
_________________________________________
ENV.net Srbija čine: Dr Nataša Žugić Drakulić -nacionalni koordinator i Filip Jovanović – asistent, koji su izabrani po konkursu organizacije „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“, koja je partner u ovom projektu. Nacionalni konsultant za evropske integracije u prvoj godini projekta je prof dr Anđelka Mihajlov. Dr Hristina Stevanović Čarapina je vodeći ekspert, a Sandra Radunović, ekspert, takođe izabrani po konkursu. Izabrani će biti angažovani u skladu sa potrebama projekta (ukoliko potrebe projekta u kasnijim fazama budu veće, slediće adekvatni konkursi i izbori).
_________________________________
Neki od detalja aktivnosti na ENV.net projektu se mogu pratiti preko aktuelnosti.
_________________________________
ENV.net glavne publikacije na jednom mestu:
- A Guideline of EU Accession Monitoring Tools for CSOs in candidate and potential candidate countries: Chapter 27, (Authors and contributors: Andjelka Mihajlov, Natasa Zugic-Drakulic, Filip Jovanovic, Federico Bastia, Simona Pogliani, Mara Silina, Teida Shehi and Dusko Hristov), Published by Environmental Ambassadors for Sustainable Development with the financial assistance of the EU – ENV.net project document, Belgrade January 2015
- How to influence environmental policy through effective advocacy (Authors: Margherita Tolotto and Mara Silina), ENV.net Advocacy Toolkit, European Environmental Bureau, Brussels, January 2015
- Climate change and challenges of the enlargement (Authors: Anja Kolmuss, Dragana Mileusnic, Zanna Vanrenterghem and Richard Filcak), ENV.net Advocacy Toolkit, European Environmental Bureau, Brussels,September 2016
6. juni 2016: Agenda ; EnE16-ENV.net Zbornik radova/Proceedings of papers
Maj 2016: Nacrt okvirnog dnevnog reda Konferencije Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
April 2016. – ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU, 8. april 2016. , Poglavlje 27: uključivanje OCD
Mart 2016. – Novi internet portal: Greenweb
Januar 2016. – Regionalna konferencija : „Održivost FPA ” u Briselu ; Voda – poljoprivreda- energija – životna sredina u slivu reke Sava – naučene lekcije i dalji koraci
Oktobar – decembar 2015 – Ministarstvo podržalo ENV.net projekat , SEMINAR/OKRUGLI STO ZA MEDIJE KOJI IZVEŠTAVAJU O ŽIVOTNOJ SREDINI I KLIMATSKIM PROMENAMA, 28.10.2015.
5. i 6. oktobar 2015. – Jačanje partnerstva za borbu protiv klimatskih promena – učešće na konferenciji
11. juni 2015.- Sastanak potpredsednika Evropske komisije sa predstavnicima civilnog društva
7. juni 2015. – Ambasadori održivog razvoja 7. juna u Gornjem Milanovcu: biciklijada i niz drugih aktivnosti , Partnerstvo u organizaciji biciklijade i Nedelje životne sredine u Gornjem Milanovcu
5. juni 2015. – Konferencija , Zbornik radova , Izveštaj
26. maj 2015. – Promotivni događaj
21. april 2015. – Javno slušanje u Skupštini Klimatske promene kao realnost u Srbiji i EU – izazovi, odgovornosti, mogućnosti
april 2015. – Konferencija EnE15-ENV.net “Životna sredina ka Evropi” uvršćena u zvanične događaje Evropske nedelje održivog razvoja
mart 2015. – Pridruzite nam se 22.marta na obelezavanju medjunarodnog dana voda; Medjunarodni Dan voda
2. februar 2015. – objavljen poziv za učestvovanje na EnE15-ENV.net Konferenciji
29. januar 2015. – zavšen dikument A Guideline of EU Accession Monitoring Tools for CSOs in candidate and potential candidate countries (ENV.net region): Chapter 27
27. januar 2015. – promocija publikacije
9. januar 2015. – promocija publikacije
31. decembar – Tematski zbornik radova “Životna sredina ka Evropi”
12. decembar – ENV.net seminar za nastavnike
24-25 novembar – Sastanak ENV.net partnera i promocija ENV.net projekta na marginama ECF sastanka u Briselu
4-5. novembar – Učestvovali smo na regionalnom treningu o potencijalnim NATURA 2000 lokacijama
30. oktobar – Učestvovali smo na konferenciji „Pristupanje EU u oblasti zaštite životne sredine i uloga jedinica lokalne samouprave’
Oktobar 2014 – Pripremljena je i štampana ENV.net brošura
23-24. oktobar – ENV.net trening: ”Pristup sredstvima iz EU fondova i implementacija politike zaštite životne sredine’ , Poziv, Agenda , Brošura
14. oktobar –Eko standardi i obrazovanje – uslov za konkurentnost i održivo poslovanje
23-25 septembar – ENV.net tim u Briselu prisustvovao završnoj konferenciji I faze FPA projekata EU
29. septembar – ENV.net okrugli sto sa niškim srednjoškolcima “Dijalogom ka zelenijoj budućnosti“ (sub-grant)
Septembar – Pratimo eksplanatorni skrining za poglavlje 27
9. septembar – Razgovor sa EU ekspertima o sprovođenju odredjenih direktiva EU u oblasti zaštite prirode , učešće
29. avgust – ENV.net publikacija: “Vrste biljaka i životinja značajne za zaštitu prirode u EU”
27. juli – “Čekajući vetar” da životna sredina dobije veći značaj
19. juni – Obrazovna inicijativa za buduće građane EU – Eko-paket
5. juni – KONFERENCIJA , Oko 200 učesnika Konferencije
4. juni – Konferencija za medije
29. maj – U okviru ENV.net projekta, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, organizju EnE14 / ENV.net Konferenciju (ovo će biti 10 regionalna EnE konferencija) koja će se održati 5. juna 2014. godine u Sali 1 Privredne Komore Srbije u Beogradu. Tematska oblast u fokusu je Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene, u procesu približavanja EU). Organizatori skupa su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (ENV.net partner iz Srbije), Privredna Komora Srbije, UNEP i Ministarsvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije.
Do sada je prijavljeno oko 200 učesnika, a skupu će se između ostalih obratiti: Irena Vojáčková – Sollorano (Visoki predstavnik UN u Srbiji), Freek Janmaat (Direktor sektora za evropske integracije i ekonomiju, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji), Gabriela Bennemann (Rukovodilac ekonomskog odeljenja nemačke ambasade u Republici Srbiji), Stana Božović (državna sekretarka za životnu sredinu (čeka se finalna potvrda)), Filip Radović (Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije-Ministarstvo poljoprvirede i zaštite životne sredine Republike Srbije), Rodolјub Šabić (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Vlade Srbije), Željko Sertić ( Predsednik Privredne komore Srbije (čeka se finalna potvrda)), Snežana Radočaj (Direktorka Fondacije Hemofarm), Aleksandar Dragišić (Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije), Prof. dr Stevan Lilić (Institut za javnu politiku Podgorica/Beograd/Ljubljana), Saša Mihajlović (Predsednik Privredne komore Zelene Srbije), Tatjana Trifunov (JP “Ada Ciganlija” Beograd), Maja Spasojević (Direktor sektora životne sredine, energetike, zdravlja i poljoprivrede, EPTISA Regionalna kancelarija za jugoistočnu Evropu), Prof. dr Anđelka Mhajlov (predsednik Ambasadora održivog razvoja i životne sredine), Arunas Kundrotas (ENVAP projekat), Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić (ENV.net projekat), Prof. dr Christos Vlachokostasa (Univerzitet u Solunu) i
formiran Dnevni red EnE14-ENV.net konferencije
22-24. maj – Četvrti sastanak ENV.net partnera u Milanu
13. maj – Evropski dani sunca -promotivni događaj
10.maj – Najava: događaj 10. maja u 11h u Centru vodenih sportova na Adi Ciganliji – “Očistimo okruženje” (Let us clean up Europe!) ; “Ekosferci” 10. maja 2014. godine na Adi Ciganliji: deca, roditelji i vaspitači/nastavnici na zajedničkom zadatku
7-8 maj – Na marginama ECF sastanka, sastanak nekih od ENV.net partnera
4.april – Delegacija EU u Srbiji: konsultacija sa OCD o napretku u priblizavanju EU u 2014. godini
1. april – PROTEGO i PROTECTA potpisali ugovore za sufinansiranje potprojekata
26. mart – Doprinos u izradi novog “UNECE Pregleda stanja životne sredine za Srbiju “
23.mart – Objavljeni rezultati rangiranja ENV.net potprojekta
20. mart – Učestvovali smo na Panelu o životnoj sredini na Fakultetu organizacionih nauka
4-6. mart – Učestvovali smo u Zagrebu na radionici Savske komisije
26. februar – Na sajt su u skladu sa procedurom, postavljena pitanja i odgovori u vezi ENV.net konkursa za potprojekte
20-21. februar 2014.- učešće, Kakvo civilno društvo želimo?
18. februar 2014. – učešće, Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene) treba da bude među prioritetetima u procesu integracije u EU
13. februar 2014. – učešće , Životna sredina u omladinskoj politici u Srbiji
12. februar – sastanak sa predstavnicima ENVAP2 projekta
7.februar 2014. – Obuka za organizacije civilnog društva u sklopu učešća u procesu programiranja , učešće
6. februar 2014 .- Poziv da 5. juna 2014. godine uzmete aktivno učešće u konferenciji Životna sredina ka Evropi – EnE14-ENV.net
1. februar 2014. – Objavljujemo konkurs za finansiranje (subgranting) projekata ” Evropska unija: posmatramo i učimo da bi bili spremni”
30.januar 2014. – Učešće na javnoj raspravi Studijske grupe Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK)
30. januar 2014. – Sastanak predstavnika SEKO konzorcijuma, Kancelarije za evropske integracije i nadležnog ministarstva
30. januar 2014. – Učešće u mapiranju OCD, profesionalnih i strukovnih udruženja, akademske javnosti, medija i drugih zainteresovanih strana u procesu pregovora o pristupanju Srbije EU
7. januar 2014 – Počela je organizacija ENV.net okruglog stola-konferencije. Aktuelnosti u vezi EnE14-ENV.net Konferencije, koja će se održati 5. juna 2014. godine u Beogradu
2. januar 2014 – Ukazujemo na ŽIVOTNU SREDINU u EVROPSKOM DNEVNIKU: Sinergija ENV.net i aktivnosti Delegacije EU u Beogradu
_________________________________
23. decembar 2013 – Tri radionice za predškolce u Somboru , Učešće na promociji rezultata Zavoda za zaštitu prirode i Agenciji za zaštitu životne sredine
20.decembar 2013. – Promocija izveštavanja zasnovanog na znanju: Uložimo da bi nam se vratilo!
20. decembar 2013. – Obrazovanje za buduće građane EU , Izuzetno uspešan i motivisan događaj
17. decembar 2013. – Zeleno svetlo EU za pregovore sa Srbijom
16. decembar 2013. – Radionica za strateško planiranje daljeg rada SEKO mehanizma
3. decembar 2013. – ENV.net projekat predstavljen studentima master studija Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu
2. decembar 2013. – U fokusu: okviri regionalne saradnje ENV.net regiona i proces integracije Srbije u EU
28. novembar 2013. – Sastanak sa predstavnikom Direktorata za proširivanje EU i predstavnicima Delegacije EU u Srbiji
25. novembar 2013. – Uspostavljanje partnerske saradnje sa Udruženjem novinara Srbije
Partnerstvo sa lokalnom samoupravom – ENV.net projekat predstavljen na Okruglom stolu „Mogućnosti unapređenja saradnje izneđu javnog i civilnog sektora u GO Vračar“
Saradnja sa TACSO Srbija (Tehnička podrška organizacijama civilnog društva) – U petak, 15. novembra 2013. godine u hotelu Park u Beogradu, održan je Konsultativni sastanak sa TACSO Savetodavnim odborom (LAG), predstavnicima Organizacija i mreža civilnog društva i OCD ekspertskom zajednicom Srbije. Na sastanku je razmatran nacrt dokumenta o Procenama potreba civilnog društva u Srbiji.
Mišljenje i komentari na Nacrt dokumenta Country Strategy Paper (CSP) , Strategy Paper for the Republic of Serbia 2014-2020 – u svojstvu vodeće SEKO organizacije za sektor životna sredina i energetika, tim AOR je na bazi dokumenta koji je razvijen u okviru ENV.net projekta ( Serbia 2013 Progress Report and Strategy – Reading by ENV.net Serbia Team ), pripremio mišljenje, koje je dostavljeno na razmatranje u okviru daljeg procesa usvajanja.
_______________________________________
Povećani kapaciteti : AOR primljena za člana IPEN mreže: Budućnost bez otrova za sve nas
Novembar – Treći sastanak partnera ENV.net projekta u Milanu
______________________________________________
Oktobar 2013–
28. oktobar – Sastanak sa evropskim parlamentarcima
ENV.net Srbija tim je pripremio analizu Izveštaja o napretku i strateških dokumenata (Serbia 2013 Progress Report and Strategy – Reading by ENV.net Serbia Team )
ENV.net aktivnost : upravljanje hemikalijama (olovom) za zdravlje dece
Pozornost na klimatske promene
Ucesce na Eko-svetu : obrazovanje, inovacije, tehnologije i standardi za životnu sredinu
______________________________________________
Postavljena je facebook strana projekta.
2. oktobar 2013. godine – Ministar prosvete i nauke Srbije istakao problem pijaće vode kao jedan od prioriteta. ENV.net tim učestvovao na Konferenciji.
Status sektora životne sredine u Srbiji u procesu pristupanja EU ( otpad , vode i EIA tematske oblasti ), od članica AOR tima prezentovani na međunarodnim konferencijama u Beču, Austrija i Zadru, Hrvatska, kao i u oblasti hemikalija na regionalnom SAICM sastanku. Dodatno, razgovaralo se za zainteresovanim partnerima o ENV.net projektu.
______________________________________________
ENV.net novi sajt: www.env-net.org postavljen
Septembar 2013: U okviru aktivnosti Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Srbije 6. septembra 2013. godine održana je Konferencija pod nazivom „Izgradnja kapaciteta OCD-a za praćenje sprovođenja politika u oblasti zaštite životne sredine i energetike (27. poglavlje pregovora sa EU)“ . Prezentacije sa Konferencije uključuju: Poglavlje 27 pregovori, Iskustvo R Slovenije, Natura 2000 Ministarstvo, Uloga civilnog drustva u monitoringu, Natura 2000 NGO )
Komplementarno sa ENV.net projektom, AOR aktivno uključeni u Post-Rio+20 Agendu.
_____________________________________________
ENV.net projekat predstavljen na sednici Nacionalnog Saveta za programe ekološke edukacije u Srbiji, koji je održan 6. septembra u prostorijama Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Avgust 2013: Analiza
juli 2013. – Po pozivu, Prof dr Hristina Stevanović Čarapina, održala je plenarno predavanje na 8. Simpozijumu “Reciklažne tehnologije i održivi razvoj”, koji je održan od 3. do 5. jula 2013. godine u hotelu “Jezero” na Borskom jezeru. Naslov rada koji je prezentovala je POUZDANOST PODATAKA O GENERISANJU OTPADA U PRIMENI LCA KAO PREDUSLOV U PROCESU DONOŠENJA ODLUKE O UVOĐENJU RECIKLAŽE U OPŠTINI BOR. Saopšteni rezultati istraživanja daju neke od odgovora na pitanja do kojih se došlo u procesu ENV.net projekta.
20. juni 2013. godine – Nacionalna ENV.net koordinatorka gostovala u jednočasovnoj emisiji Radio Beograda U SREDIŠTU PAŽNJE.
10. juna 2013. godine održan je ENV.net okrugli sto / EnE13 Konferencija ___________________________________
23. i 24. maja 2013. godine održan je skup 18 OCD koje učestvuju u IPA SCF projektima finansiranim od strane EU. Konferencija je održana u Palati Srbije u Beogradu i na njoj je učestvovalo preko 200 predstavnika OCD. Između ostalih, svi partneri ENV.net projekta (9 predstavnika iz 6 zemalja) su bili prisutni.
21. i 22. maj 2013: u Beogradu je održan drugi sastanak partnerskih organizacija ENV.net projekta . Momenti sa sastanka se mogu pogledati u galeriji slika.
_____________________________________
April 2013: Evropski ekonomski i socijalni komitet (European Economic and Social Committee-EESC) je 11. aprila 2013. godine u Domu Omladine u Beogradu održao Javnu diskusiju o ulozi civilnog društva u odnosima Evropske unije i Srbije. Ovom prilikom predstavljen je nacrt mišljenja Odeljenja za spoljne odnose EESC o ulozi civilnog društva u odnosima EU i Srbije. Organizacijama civilnog društva je data mogućnost da daju svoje mišljenje i pozvani su da dostave svoje komentare u pisanoj formi, a finalna verzija ovog dokumenta će biti usvojena početkom jula. Ovom događaju je prisutvovala i predstavnica ENV.net projekta.
April 2013: Delegacija Evropske komisije u Republici Srbiji je 9. aprila 2013. godine održala sastanak sa zainteresovanim organizacijama civilnog društva iz Srbije. Na ovom sastanku diskutovan je napredak naše zemlje na putu ka EU, uloga civilnog društva u odnosima EU-Srbija i date su smernice u vezi sa pripremom Izveštaja o napredovanju Republike Srbije u oblasti Evropskih integracija za period septembar 2012-septembar 2013. Sastanku je prisutvovala i predstavnica ENV.net projekta.
_____________________________________
April 2013: EU – Izazovi i perspektive Srbije u oblasti životne sredine 2013. godine
3. aprila 2013. godine odrzana je konferencija pod nazivom „EU – Izazovi i perspektive Srbije u oblasti životne sredine 2013. godine“, u organizaciji Fonda „ECOTOPIAˮ, uz podršku Ambasade Velike Britanije u Republici Srbiji. Konferencija je deo projekta pod nazivom „Unapređenje dijaloga predstavnika državnih institucija i OCD u procesu evropskih integracija Srbije u oblasti zaštite životne sredineˮ, i ENV.net projekat je imao svog predstvnika na ovoj konferenciji. Na konferenciji je bilo razmatrano trenutno stanje u životnoj sredini, stepen usklađenosti sadašnjeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, ključni problemi prilikom donošenja zakonskih propisa i izazovi i teškoće u njihovom sprovođenju. Poseban akcenat je bio stavljen na procedure i stepen uključenosti oraganizacija civilnog društva i javnosti u procesu donošenja i sprovođenja zakonskih propisa, kao i dalji neophodni koraci i mere za unapređivanje postojećeg stanja.
_____________________________________
April 2013: Pismeno mišljenje o napredovanju u sektoru životne sredine u 2013. godini
Delegacija EU u Beogradu, u procesu izrade Izveštaja o napredovanju u 2013. godini u oblasti Evropskih integracija pozvala je organizacije civilnog društva da daju svoje mišljene u pisanom obliku. AOR, na bazi Studije koja se radi u okviru ENV.net projekta, dostavila je pisano mišljenje Delegaciji EU u Beogradu, fokusirano na sektor životne sredine.
_____________________________________
Mart 2013: TACSO Srbija sastanak
26.03.2013, TACSO eksperti davali su odgovore na pitanja i nedoumice vezano za sprovođenje MB IPA projekata. Radionica je održana u hotelu Zira sa početkom od 14 časova. a prisustvovali su Nacionalni kordinator i asistent ENV.net projekta.
__________________________________________
Mart 2013: Pripremljen je i postavljen ENV.net upitnik: Alat za podršku zaštiti životne sredine u Srbiji , i distribuiran poziv OCD i drugim zainteresovanim organizacijama, kao i javni poziv da odgovore na pitanja u Upitniku on-line: https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?fromEmail=true&formkey=dGhqU09hRjhfci1WMVN3WE5IcXlrVGc6MA
Rok je 29. mart 2013. godine, koji je lasnije produžen na 2.april.
Ovaj Upitnik je deo ankete koja se trenutno sprovodi u okviru projekta ENV.net , koji finansira Evropska unija sa ciljem da se podstakne učešće i promovisanje aktivnosti organizacija civilnog društva u sektoru zaštite životne sredine u Albaniji, na Kosovu, u Srbiji i u Turskoj. Cilj ovog projekta je ne samo da se podstakne uloga civilnog sektora u oblasti zaštite životne sredine, kroz učešće na javnim skupovima, seminarima i treninzima, već i da se utiče na nacionalne reformske procese u sektoru zaštite životne sredine na putu putu Srbije ka Europskoj uniji (tzv. “evropske integracije, odnosno približavanje i usklađivanje zakonodavstva u sektoru životne sredine“). Projektni tim ENV.net-a se bavi identifikacijom različitih grupa postojećih organizacija civilnog društva koje su aktivne u oblasti zaštiti životne sredine, identifikacijom njihovih nadležnosti, prednosti i izazova sa kojima se susreću, a sve u cilju boljeg planiranja realnih i korisnih aktivnosti za dobrobit civilnog društva u Srbiji. Ovo istraživanje takođe ima za cilj informisanje o mogućnostima saradnje sa organizacijama aktivnim u sektoru zaštite životne sredine kako bi se bolje planirale i organizovale dalje aktivnosti ENV.net projekta. U tom smislu, ENV.net projekat će izdvojiti određena finansijska sredstva za realizaciju manjih inovativnih potprojekata. Zbog toga je ovaj Upitnik važno sredstvo za uspostavljanje kontakata sa organizacijama zainteresovanim da budu deo ove inicijative. Sve prikupljene informacije će biti tretirane kao poverljive. Opšte informacije o organizaciji (poglavlje A upitnika) kao i trenutni projekti / inicijative (poglavlje B, pitanje 12), mogu se postaviti na web-stranicu ENV.net projekta u cilju promocije inicijativa učesničke organizacije, samo ukoliko ona želi i ukoliko se izjasni za tu opciju (videti pitanje 22).
ENV.net Projektni tim stoji na raspolaganju za potrebne dodatne informacije o ovom Upitniku ili projektu (e-mail adresa: env.net.easd@gmail.com ). (*) Projekat pod nazivom “Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji”. Za više informacija pogledajte: http://www.tacso.org/doc/130110_information-sheet-ENV.NET-project_REVISED.pdf
______________________________________
Mart 2013: U kontekstu uloge OCD u podršci EU integracija u oblasti životne sredine i klimatskih promena, A.Mihajlov je, na konsultativnom sastanku predstavnika EU sa predstavnicima udruženja građana, 7. marta 2013. godine u prostorijama Delegacije EU u Beogradu, ukazala na potencijal ENV.net projekta
__________________________________
Na marginama sastanka Globalnog foruma glavnih grupa i zainteresovanih strana (Global Major Groups and Stakeholders Forum- GMGSF-14) , kao i na istorijkom sastanku UNEP Upravnog Saveta (the UNEP Governing Council- GC-27/GMEF), koji je ove godine bio Prvi univerzalni sastanak (16-22 februar, 2013, Najrobi, Kenija), Andjelka Mihajlov je razgovarala o različitim grupama u okviru “Glavnih grupa zainteresovanih strana” (raličitim grupama OCD -organizacija civilnog društva), sa ciljem adekvatnog formulisanja Platforme uključena različitih kategorija OCD u okviru ENV.net projekta. Neki momenti sa učešća na sastancima u Galeriji slika.
__________________________________________
Pripremljena su dva važna dokumenta (decembar 2012 – februar 2013) : Aktuelno stanje u vezi Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU u Srbiji i Identifikacija specificnih tematskih oblasti u oblasti životne sredine u Srbiji.
Aktuelno stanje u vezi Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU u Srbiji ACTUAL STATUS OF EU ENVIRONMENTAL ACQUIS (Chapter 27) IN SERBIA
|
Identifikacija specificnih tematskih oblasti u oblasti životne sredine u SrbijiIDENTIFICATION SPECIFIC THEMATIC AREAS IN SERBIA |
Pripremila Anđelka Mihajlov, Nacionalni konsultant za Evropske integracije | Pripremila Hristina Stevanović Čarapina , vodeći ekspert |
Tekstovi su na engleskom jeziku (koji je radni jezik ENV.net projekta), i predmet su analiza i davanja mišljenja (svi zainteresovani mogu dati doprinos ukazujući na važne elemente u okviru ovih tema).
Nalazi Studija biće predstavljeni na EnE13 Konferenciji “Životna sredina ka Evropi”, 10. juna 2013. godine u Beogradu, i nakon dijaloga i intervencija na samoj konferenciji, biti finalizovani.
________________________________________
U Briselu je 22. i 23. januara 2013. godine održan prvi sastanak partnera projekta ENV.net (projekat podržan od EU, EuropeAid/132438/C/ACT/Multi ,2012/306-642). Sastanak je održan u prostorijama EEB, a u ime “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” prisustvovali su Nataša Žugić-Drakulić, Hristina Stevanović-Čarapina i Anđelka Mihajlov. Ovom sastanku je prehodio sastanak u Evropskoj komisiji.
_________________________________________
Srbija je status kandidata stekla 1. marta 2012. godine,
Samoj odluci davanju statusa kandidata, prethodilo je nekoliko pozitivnih mišljenja o spremnosti Srbije da dobije taj status.
Vlada Srbije je 22.aprila 2011. godine poslala Evropskoj komisiji poslednji paket pod nazivom Odgovori na dodatna pitanja . Tako je i simbolično zaključena etapa koja je započela 24. novembra 2010. godine kada Evropski komesar za proširenje uručio Upitnik Evropske komisije upućen Vladi Republike Srbije radi pripreme mišljenja o zahtevu Srbije za članstvo u EU, čije je popunjavanje bio jedan od uslova za sticanje statusa kandidata.
Srbija je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala sa zemljama članicama EU 29. aprila 2008. godine u Luksemburgu. Sporazum sa Srbijom prva je ratifikovala Španija 19. januara 2010. godine, a poslednja Rumunija 21. maja 2012. godine. Evropski Parlament je SSP ratifikovao 19. novembra 2011. godine.
Sami pregovori o zaključenju SSP-a započeli su 10. oktobra 2005. godine, a zaključeni su dve godine kasnije 10. septembra 2007. godine završetkom Pete tehničke runde pregovora. Narodna Skupština Republike Srbije ratifikovala je SSP i Prelazni trgovinski sporazum 9. septembra 2008. godine. Savet ministara spoljnih poslova EU, 7. decembra 2009. godine, odlučuje da se započne sa primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma koji je i on je formalno stupio na snagu 1. februara 2010. godine.
Za građane Srbije verovatno najupečatljiviji moment u odnosima sa Evropskom unijom dogodio se 30. novembra 2009. godine, kada je uspostavljen bezvizni režim između Srbije i zemalja šengenske zone.
Aprila 2005. godine, tadašnja državna zajednica koju su činile Srbija i Crna Gora, dobija pozitivnu ocenu o Izveštaju o spremnosti za pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU – Studija izvodljivosti.
Prvi veliki međunarodni skup kojim je Evropska unija potvrdila svoju nameru ka daljem proširenju i koji je jasno otvorio perspektive Srbije i zemalja Zapadnog Balkana – za članstvo u Evropskoj uniji kao konačnom cilju – održan je u Solunu 19. – 20. juna 2003. godine. Solunskom agendom ustanovljeno je Evropsko partnerstvo sa državama Zapadnog Balkana, kojim se identifikuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti koje svaka zemlja pojedinačno treba da reši na putu ka EU. Na osnovu odluka koje su donesene u Solunu i potvrđene u nekoliko navrata od strane Evropske unije, Srbija je tada postala potencijalni kandidat za pristupanje EU. Solunski samit je imao veliki značaj za zemlje regiona, a posebno za Srbiju jer njime i formalno prestaje njena deceniju duga međunarodna izolacija i jasno se otvaraju perspektive evropskih integracija.
U junu 2001. godine, Evropski savet objavljuje da su sve zemlje koje učetsvuju u Porocesu stabilizacije i pridruživanja “ potencijalni kandidati” za članstvo u EU. Mesec dana kasnije počela je sa radom Zajednička konsultvativna radna grupa EU – SRJ koja je, kako su odnosi napredovali, prerasla u Unapređeni stalni dijalog EPD. Ovo telo je na redovnim sastancima, koji se odražavaju više puta tokom godine u Beogradu i Briselu, ocenjivalo i raspravljalo o dinamici evropskih integracija Srbije.
8. Oktobra 2000. godine, SRJ pristupa Procesu stabilizacije i pridruživanja koji je za ostale zemlje u regionu započeo godinu dana ranije.
Radionice o potrebi očuvanja životne sredine u Somboru
U saradnji sa Gradskom upravom grada Sombora, predstavnice udruženja Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su realizovale radionice 25. i 26. septembra.
Radionice su održane u OŠ „Branko Radičević“ u Staparu i OŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Bezdanu.
Na radionicama učenici su se upoznali sa značajem odvajanja otpada i reciklaže i potrebom za očuvanjem prirodnih resursa. Druga tema obuhvatila je značaj voda, kruženje vode u prirodi, zagađenje voda, kao i lance ishrane u vodenim ekosistemima. U delu koji se odnosio na biodiverzitet, učenici su imali priliku da izađu u dvorište u potrazi za biljnim i životinjskim vrstama koje tu žive. Poseban pristup koji se dopao učenicima, jeste da su kroz primere i praktičan rad mogli da nauče zašto i kako da sačuvamo naše okruženje!
Edukacija učenika osnovnih škola u Gradu Somboru
U saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine, Odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Sombora, održane su radionice za decu osnovnoškolskog uzrasta. Predstavnice Ambasadora održivog razvoja i životne sredine su učenicima OŠ „Nikola Tesla“ u Kljajićevu i OŠ „21. oktobar“ u Bačkom Monoštoru, predstavile najnovija dostignuća u oblasti održivog upravljanja otpadom, lancima ishrane i biodiverziteta. Kroz interaktivni razgovor sa decom o potrebi odvajanja otpada i recikliranja, važnosti očuvanja prirodnih resursa, ali i kroz rešavanje konkretnih zadataka: u potrazi za biljkama i životinjama koje žive u školskom dvorištu, učenicima su ove teme prikazane na zanimljiv način, kako bi se kod njih razvila svest o potrebi očuvanja životne sredine. Radionicama su prisustvovali učenici šestog razreda, koji predstavljaju jezgro znanja i veština, sposobni da dalje podele stečeno znanje.
Prema Programu Fonda za zaštitu životne sredine, edukacija učenika osnovnih škola će se nastaviti na jesen. Saradnja između Grada Sombora i Ambasadora održivog razvoja i životne sredine otpočela je 2013. godine, prvim nizom radionica i školom u prirodi, koja je organizovana na Goliji, uz stručna predavanja i terenski/praktičan rad.
Dodela priznanja najkreativnijim učesnicima Eko-paket kreativnog konkursa
Kraj Eko-paket kreativnog konkursa u školskoj 2016/2017 godini obeležila je dodela priznanja u hotelu sa Zelenim ključem – In hotel u Beogradu. Dodeli priznanja prisustvovali su predstavnici iz 17 Eko-škola širom Srbije koje su učestvovale u kreativnom konkursu. Prisutnima su se obratile Ljubica Naumović, referent za zaštitu životne sredine, kompanija Tetra Pak; Aleksandra Mladenović, nacionalni koordinator međunarodnog programa Eko-škole i Milena Tabašević, rukovodilac Eko-paket projekta. Nakon uvodnih izlaganja dodelili smo priznanja i nagrade pobednicima konkursa. Nagrade u iznosu od 100.000 din osvojile su škole sa najboljim grupnim radovima u sve 3 uzrasne kategorije. Nagrađeni su i najbolji pojedinačni radovi, kao i drugoplasirani i trećeplasirani. I ove godine nagradili smo mentore sa najvećim brojem prijavljenih radova, kao i 10 Eko-škola koje su se najviše istakle u onlajn glasanju – 10000 din. za kupovinu sadnica.
Dodeli priznanja prustustvovali su nagrađeni učenici, koji su doneli svoje radove sa kreativnog konkursa i tako nam omogućili da ih vidimo i uživo. Ova godina je bila izuzetno uspešna, jer od početka sprovođenja projekta u Srbiji od školske 2013/2014 godine nikad nismo imali veći odziv, kako u broju održanih radionica, tako i u broju pristiglih radova i broju Eko-škola koje su učestvovale u projektu.
Zahvaljujemo se svim učesnicima konkursa na divnim idejama i prelepim radovima!
Još fotografija u GALERIJI SLIKA
Eko-paket kreativni konkurs 2017. – uručenje priznanja 26.maja u IN hotelu
Eko-paket projekat, pod pokroviteljstvom kompanije Tetra Pak, promoviše pravilno odlaganje upotrebljene Tetra Pak ambalaže i odgovorno ponašanje prema životnoj sredini. Projekat se u Srbiji sprovodi od 2013. godine u okviru međunarodnog programa Eko-škole. Projekat podrazumeva sakupljanje upotrebljene Tetra Pak ambalaže i organizovanje edukativnih radionica o reciklaži. Aktivnosti u okviru projekta prati i kreativni konkurs na kome učenici kreiraju prava mala umetnička dela od upotrebljene Tetra Pak ambalaže.
U ovogodišnjem Eko-paket projektu učestvovalo je 65 Eko-škola širom Srbije. Edukativne radionice o reciklaži održane su u 41 Eko-školi.
Tema konkursa u 2017. godini bila je „Život u eko-gradu” i učesnici konkursa su predstavili svoje vizije održivih eko-gradova. Na kreativnom konkursu pristiglo je preko 1100 radova iz 47 Eko-škola širom Srbije, koji su se takmičili u 3 uzrasne kategorije pojedinačnih i grupnih radova. Škole koje su se najviše istakle u izradi grupnih radova su PU „Galeb“, Petrovac na Mlavi – vrtić „Pčelica“ iz Šetonja, OŠ „Sveti Sava“ iz Požarevca i MTŠ „14. oktobar“ iz Kraljeva i svaka od njih biće nagrađena nagradama u vrednosti od 100 000 dinara. I ove godine najbolji pojedinci od predškolskog uzrasta do fakulteta biće nagrađeni, kao i drugoplasirani i trećeplasirani. Predviđene su i nagrade za mentore koji su motivisali najveći broj učenika da prijave svoje radove i utešne nagrade za ukupno 10 Eko-škola.
Dodela priznanja održaće se u petak, 26. maja, od 13h u In hotelu – Bulevar Arsenija Čarnojevića 56, Beograd.
13:00 – 13:15 Prijem
13:15 – 13:35 Uvodno obraćanje
Ljubica Naumović, referent za zaštitu životne sredine, kompanija Tetra Pak
Aleksandra Mladenović, nacionalni koordinator međunarodnog programa Eko-škole
13:35 – 13:50 Pregled nagrađenih radova
Milena Tabašević, rukovodilac Eko-paket projekta
13:50 – 14:15 Uručenje priznanja
14:15 – 15:00 Diskusija i osveženje
Izabrani su najbolji eko-reporteri u 2017. godini!
Proglašeni su pobednici konkursa „Štedi resurse, ne bacaj, recikliraj!“ koji je organizovan u okviru međunarodnog programa Mladi Eko-reporteri. U konkursu je učestvovalo preko 140 eko-reportera širom Srbije i žiri sastavljen od predstavnika udruženja „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“, RECAN fondacije i stručnih saradnika iz oblasti umetnosti i novinarstva imao je težak zadatak da izabere najbolje reportaže u formi članka, fotografije i videa. Žiri je doneo odluku da pored prvoplasiranih eko-reportera u uzrasnim kategorijama od 11-14 godina i 15-18 godina, nagradi i drugoplasirane zbog kvalitetnih radova. Odlukom žirija u najstarijoj uzrasnoj kategoriji nema prvoplasiranih radova, a nagradićemo po jedan drugoplasirani rad u kategoriji fotografije i videa. Svi prvoplasirani radovi su poslati na međunarodno takmičenje i rezultate očekujemo do 5. juna!
Nagrade najboljim eko-reporterima biće dodeljene na 13. regionalnoj Konferenciji „Životna sredina ka Evropi – EnE17“, 5. juna 2017. godine u Beogradu, u prostorijama Privredne komore Srbije. Udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ u saradnji sa Privrednom komorom Srbije tradicionalno organizuju i održavaju regionalnu Konferenciju „Životna sredina ka Evropi“ (EnE) koja je prerasla u okupljanje stručnjaka i zainteresovanih za održivi razvoj i sektor životne sredine. Konferencija je istovremeno jedan od zvaničnih događaja kojim UN (UNEP) obeležava Svetski dan životne sredine.
Uzrasna kategorija 11-14 godina
članak | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
1. | Jelena Paštar, Nikola Savić, Nikolina Dinčić i Vuk Cvetić | OŠ “Marija Trandafil”, Veternik | Bez sortiranja nema recikliranja | |
2. | Dušan Dakić | OŠ ”Mladost”, Vršac | Evolucija ulične rasvete u Vršcu |
fotografija | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
1. | Lazar Ilić | OŠ “Kralj Petar I” Niš | Have we waged war on trees? | |
2. | Sofija Vidanović | OŠ “Rade Dodić”, Milutovac | Znakovi pored puta |
video | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
1. | Natalija Gerov,Mihajlo Janačković, Petra Jeftović, Stojanović Nikola | Dečiji ekološki pokret Niš | Biram da recikliram | |
2. | Strahinja Marsenić, Anđela Džaferović, Sara Krstić, Vladimir Konstantinović, Ivana Golubović, Teodora Radivojević, Una Starčević, Tara Vukomančić | OŠ „Drinka Pavlović“, Beograd | Reciklaža |
Uzrasna kategorija 15-18 godina
članak | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
1. | Lena Jovanović | OŠ “Kralj Petar I”, Niš | Our behavior towards waste needs to change | |
2. | Vladana Stanković, Nenad Djordjević, Petar Stanković | Prehrambeno-hemijska škola Niš | Čuvari prirode iz PRE-HEM-a |
fotografija | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
1. | Mateja Mirković | Geodetska tehnička škola, Beograd | Beo Grad | |
2. | Olga Đurović | Gimnazija Takovski ustanak | Recikliraj, sačuvaj zemljište |
video | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
1. | Nikola Grković, Natalija Dojčinović | Gimnazija Velika Plana | Flaša život znači! | |
2. | Natalija Stanković | Savremena gimnazija | Recycling is our future |
Kategorija 19-21 godine
fotografija i video | Mesto | Ime i prezime autora | Škola/Organizacija | Naziv rada |
2. | Nevena Maksimović | Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu | Zakotrljajmo se ka pravom putu | |
2. | Dunja Janković | Fakultet tehničkih nauka u Čačku, Univerziteta u Kragujevcu | Recikliraj pogled |
http://feeserbia.com/izabrani-su-najbolji-eko-reporteri-u-2017-godini-2/
Priznanje i našoj organizaciji: imali smo predstavnicu u žiriju za lidere društvene odgovornosti
Privredna komora Srbije (PKS) dodelila je 10.aprila 2017. šesti put po redu, Nacionalnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje kompanijama koje su pokazale najveću posvećenost principima društvene odgovornosti. Uručena su priznanja u tri kategorije: velika, srednja i mala / mikro privredna društva. Takmičenje je trajalo šest meseci, a učestvovalo je 50 kompanija.
Dušan Stokić, rukovodilac centra za cirkularnu ekonomiju i zaštitu životne sredine PKS i predvodnik tima za društveno odgovorno poslovanje, podsetio je da je u dosadašnjih šest ciklusa nagrade u poslednjih deset godina učestvovalo ukupno 350 organizacija. „Pet ključnih oblasti definiše društveno odgovorno poslovanje: prva su ljudi, odnosno, pitanje zdravlja i bezbednosti i jednakih prava za sve, druga je tržište, kvalitet ali i bezbednost proizvoda, adekvatna cenovna politika, treća je kapital, četvrta oblast je životna sredina sa racionalnim trošenjem resursa, dok je peti princip briga o ugroženim grupama, starima, deci, osobama sa invaliditetom“, naglasio je Stokić.
AOR je to što je predsednica AOR Aleksandra Mladenović bila pozvana i učestvovala kao član žirija shvatio to kao priznanje i dalji nastavak dugogodišnje dobre saradnje sa PKS.
Podrška lokalne zajednice grada Vršca programu Eko-škole
Vršac je banatski grad, poznat po industrijskoj zoni, dobrom vinu, starim zgradama na kojima su ispisane priče nekih drugih vremena i Vršačkim planinama. Ali Vršac je i grad koji uz sve dužno poštovanje prošlosti , pravi mostove i spone ka budućnosti, u sadašnjosti spreman da svim svojim građanima omogući čist vazduh (u čemu mu priroda i vetrovi nesebično pomažu), čistu vodu, zdrave ljude i iskrene osmehe.
Na poziv Hemijsko – medicinske Eko-škole iz Vršca u petak 10. februara 2017. godine odlazimo na sastanak u Gradsku kuću. Očekujemo klasično – dugačak sto, predsedavajućeg, pozdravne ljubazne reči i kratak razgovor uz zvonjavu telefona i povremenim prekidanjem sekretarice koja dolazi po neophodan potpis bas u trenutku našeg prisustva, ali – vreme je novac, pa ni opštinski službenici nisu od obaveza oslobođeni i opušteni. Sa ljubaznom domaćicom Liom, ekoškolskom koordinatorkom pomenute Hemijsko – medicinske Eko škole i njenim kolegama, koji su zajedno sa učenicima zaslužni za dobijanje Zelene zastave i sticanje statusa prve Eko-škole u gradu Vršcu, 2016. godine, užurbano ulazimo u Malu salu i stajemo, na trenutak oklevajući. Sala – puna! Tridesetak ljudi, bez preterivanja, okreću se ka nama u znak pozdrava. Pomislih na trenutak da smo pogrešili prostoriju, ali ustaju ljubazni inicijatori sastanka Marijana Golomeić, članica gradskog veća zadužena za područje obrazovanja, Miloš Vasić, član gradskog veća zadužen za zaštitu životne sredine i direktor Eko-škole prof. Veljko Stojanović, srdačno nas pozdravljaju i predstavljaju ostalim prisutnima. Saznajemo da su tu direktori i predstavnici predškolske ustanove, osnovnih i srednjih škola sa područja grada Vršca, radoznali da saznaju šta je to Eko-škola i da li je teško dobiti Zelenu zastavu.
Od početnog vrlo prijatnog iznenađenja, razgovor i diskusija kreću se u pravcu značaja programa Eko-škole, teškoća i lepota programa, inovativnog pristupa, korelacije sa drugim inicijativama i projektima, tehničkih nedoumica, izazova….Bilo je dovoljno u par reči opisati program i ekoškolske korake, pa da se prevaziđe početna stidljivost i otvori konstruktivna diskusija.
I ono što je nama kao Nacionalnom operateru programa Eko-škole vrlo važno, a to je da ispričamo ovu priču kao najvažniji i bezrezervni primer drugim lokalnim zajednicama gde se uveliko vijore, ili će se uskoro zalepšati Zelene zastave. Da ispričamo kako je bilo u gradu Vršcu, gde su Eko-škole dobile iskreno obećanje da će grad Vršac pomoći razvoj programa Eko-škole u svojoj zajednici. U Gradu gde su donosioci odluka shvatili odmah, bez potrebe ubeđivanja i dokazivanja, koliko je bitno zajednički se pokrenuti za svoju životnu sredinu, za sopstvenu zajednicu i sve ljude koji tu žive i od zajednice zavise, kako bi zajednički radili na podizanju svesti o potrebi očuvanja, zaštite, uštede….životne sredine i resursa kojih je sve manje, bez mogućnosti obnove. A taj nedostatak svesti je ono što nam generalno u Srbiji i regionu nedostaje.
Tu atmosferu pamtim ceo dan i pamtiću je još dugo, jednostavnost, opuštenost, radoznalost, spremnost da se proba nešto novo, ali nešto dobro, što nema nikakvu pozadinu, što je to radi sebe i tako, kako je, iskreno i neiskvareno. A malo je, nažalost, takvih lokalnih zajednica i donosilaca odluka, koji vide mnogo unapred i koji bez obaranja pogleda mogu da se obrate bilo kojem direktoru, nastavniku, vaspitaču, jer su na istom putu i u istoj misiji – zajedno u svojoj priči o zaštiti, očuvanju, uštedi…svoje životne sredine i svojih resursa.
Epilog: neposredno pre sastanka PU Čarolija iz Vršca poslala je prijavu za uključenje u program Eko-škole, a još dve škole zamolile su za pisma podrške, koja su već spremna . Očekujemo još novih budućih Eko-škola iz Vršca i nadamo se da će naša, sa početka priče, Hemijsko – medicinska Eko-škola nastaviti da bude jedinstveni „rasadnik“ dobrih ideja, pozitivnih misli i dela i novih, modernih mladih ljudi, budućih Evropljana, svesnih da je životna sredina naše zajedničko blago i da ako zajednički ne brinemo o njoj, niko drugi to neće uraditi umesto nas.
Aleksandra Mladenović
Nacionalni koordinator
međunarodnog programa Eko-škole
Mladi Eko-reporteri – trening u Geodetskoj tehničkoj školi
Koordinator međunarodnog programa Mladi Eko-reporteri u Srbiji, Milena Tabašević održala je trening eko-reporterima Geodetske tehničke škole iz Beograda. Cilj treninga je priprema za novu kategoriju u okviru programa – kategorija međunarodne saradnje.
Kategorija međunarodne saradnje je otvorena za pojedince ili grupe učenika u zemljama u kojima se sprovodi program Mladi Eko-reporteri. Eko-reporteri pripremaju jedan zajednički članak koji će biti dostavljen na takmičenje kao zajednički rad i koji predstavlja kolaboraciju između 2 zemlje. Ova kategorija je otvorena za učenike uzrasta od 15-18 godina. Kategorija međunarodne saradnje je uvedena 2016. godine i još uvek se razvija. Eko-reporteri Geodetske tehničke škole su odlučili da sarađuju i razmenjuju informacije sa svojim vršnjacima iz inostranstva i da se priključe novoj kategoriji.
Na treningu smo pričali o metodologiji programa, kriterijumima i savetima za pripremu članka. Razgovarali smo i o globalnoj razvojnoj agendi koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs), sa posebnim akcentom na 3 cilja/teme za kategoriju međunarodne saradnje: učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, prilagodljivim i održivim (11. cilj), obezbediti održive oblike potrošnje i proizvodnje (12. cilj) i preduzeti hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promena i njenih posledica (13. cilj).
Na kraju treninga najavljen je nacionalni konkurs za 2017. godinu u okviru programa Mladi Eko-reporteri „Štedi resurse, ne bacaj, recikliraj!”. Konkurs je otvoren u saradnji sa RECAN fondacijom i traje do 10. aprila.
Učenici Geodetske tehničke škole su pre dve godine zabeležili uspeh u okviru programa Mladi Eko-reporteri. Na nacionalnom konkursu održanom 2015. godine osvojili su prvo mesto u kategoriji članka sa radom „Škola je naš drugi dom, a školsko dvoriše je dom za nove male stanare – gradske ptice“. I ove godine očekujemo izvanredne radove učenika ove Eko-škole!
Ukoliko ste zainteresovani za učešće u kategoriji međunarodne saradnje, kontaktirajte nas preko e-mail adrese yre@feeserbia.com. Za više informacija o ovoj kategorji pogledajte link:
http://ambassadors-env.com/wp-content/uploads/Kriterijumi_me%C4%91unarodna-saradnja-2016.pdf
Program Trinaeste regionalne konferencije EnE17 (5.juni 2017.) – Nacrt na dan 24.05
Nacrt Agende možete preuzeti u celini.
Trinaesta regionalna konferencija EnE17
Životna sredina ka Evropi
Beograd, 5. jun 2017.
Obrazovanje o klimatskim promenama za održivi razvoj
Program konferencije – Nacrt na dan 22.05.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava UN Svetski dan zaštite životne sredine (World Environment Day – WED). Na ovaj dan, od 1972. godine do danas, UN skreću pažnju vlada, država i najšire javnosti na goruća pitanja zaštite životne sredine i potrebu njihovog kontinuiranog rešavanja. Tema ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je “Povezivanje ljudi sa prirodom’’, obeležava se uz slogan “Ja sam sa prirodom”, a zemlja domaćin je Kanada u kojoj će se održati centralna proslava. Cilj ovogodišnjeg 5. juna je da nas motiviše da cenimo lepotu i značaj prirode, kao i da učinimo korak više da zaštitimo Planetu koju delimo. Navodeći nas na razmišljanje kako smo deo prirode i kako zavisimo od nje, očekuje se globalna akcija miliona ljudi, kroz hiljade aktivnosti širom sveta.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava Evropska nedelja održivog razvoja (European Sustainable Development Week, ESDW). ESDW je inicijativa rasprostranjena na području evropskih zemalja koja stimuliše i čini vidljivim aktivnosti, projekte i događaje koji promovišu ciljeve održivog razvoja ( Sustainable Development Goals, SDGs). Održava se svake godine od 30. maja do 5. juna, a ima za cilj podizanje svesti o Agendi 2030 u Evropi i značaju lokalnih zainteresovanih strana u ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja i održivosti uopšte.
5. jun June 5th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 10:40 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: mr Dušan Stokić, mr Aleksandra Mladenović, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, prof. dr Nataša Žugić Drakulić
Confirmed / Potvrdili
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade / Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Päivi Alatalo, Deputy Head of the Mission, Embassy of Finland, Belgrade / Zamenik šefa misije Ambasade Finske u Beogradu
- Rodolјub Šabić,The Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data / Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Vlade Srbije
- Representative, Institute for Nature Conservation of Serbia / Predstavnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Zoran Vujović, Vicepresident, Chamber of Commerce and Industry of Serbia / Potpredsednik Privredne komore Srbije
- dr Mirjana Drenovak Ivanović, Faculty of Law, University of Belgrade (and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27 ) / Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu ( i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27)
- mr Dusan Stokić, Co-organizer of the EnE17 Conference, Director of the Centre for Environmental Protection, Standards and Technical Regulation, the Chamber of Commerce and Industry of Serbia / suorganizator EnE17 Konferencije, Direktor Centra za zaštitu životne sredine, standarde i tehničke propise, Privredna komora Srbije
- the EnE17 Conference Chair person, Environmental Ambassador for Sustainable Development / predsedavajuća EnE17 Konferencije, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Note / Napomena: The Conference will be opened by Mr. Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade. / Konferenciju će otvoriti gospodin Goran Trivan, sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda.
10:50 -11:00 Tehnička pauza
11:00 -12:30 Panel na temu Obrazovanje o klimatskim promenama za održivi razvoj
Moderator: Milica Momčilović, novinar
Panelists/ Učesnici Panela:
Prof. dr Vladimir Đurđević, Faculty of Physics, University of Belgrade / Fizički fakultet, Univerzitet u Beogradu
– Docent na grupi za meteorologiju Fizičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Bio je i gostujući istraživač u National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), USA; Euro-Mediterranean center for climate change (CMCC), Italia; Tehnical institute (IST), University of Lisbon, Portugal; Mediterranean Centre on Insular Coastal Dynamics (ICoD) of the University of Malta. Učestvovao je u međunarodnim naučno-istraživačkim projekatima finasiranih iz fondova EU-Horizon2020, EU-FP7, IPA, JRC, IOC-UNESCO i GEF. Učesnik je međunarodnih inicijativa za proučavnje klime Mediterana – MedCORDEX i klime Panonskog regiona – PannEX. Učestvovao je u izradi Nacionalnih komunikacija prema UNFCCC u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Brazilu, kao i u izradi drugih relevantnih dokumenta u oblasti klimatskih promena, kao što su Nacionalno opredeljeni doprinosi, Plan za adapatciju na klimatske promene i Akcioni plana adaptacije na klimatske promene za grad Beograd.
Prof. dr Aleksandar Jovović, Faculty of Mechanical Engineering, University of Belgrade / Mašinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
– Profesor Univerziteta u Beogradu, Mašinski fakultet na Odseku za procesnu tehniku i zaštitu životne sredine. Član je Akademskog odbora čovek i životna sredina SANU i Matičnog naučnog odbora za uređenje, zaštitu i korišćenja voda, zemljišta i vazduha Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Osnivač je Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom, SeSWA i član nacionalnog saveta. Član je naučnog saveta Ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine u više saziva i tehničkih komisija za procene uticaja na svim nivoima. Učesnik i rukovodilac velikog broja generalnih, idejnih i glavnih projekata, kao i nacionalnih strateških dokumenata, propisa i studija iz oblasti zaštite životne sredine, enegetike i održivog razvoja.
Prim. mr sci. med. Branislava Matić, Head of Unit for Human Ecology and School Hygiene at Institute of Public health of Serbia “Dr Milan Jovanovic Batut” / Šef Odseka za humanu ekologiju i školsku higijenu, Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut”
– Zaposlena u Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ od 2000. kao doktor medicine. Specijalista higijene sa medicinskom ekologijom (2004)/ magistar med.nauka 2007/ Primarijus od 2016. Odobrena doktorska teza decembra 2013. na temu „Prediktori respiratornog zdravlja školske dece), Fakultet medicinskih nauka Univerziteta Kragujevac.Trenutno šef Odseka za humanu ekologiju i školsku higijenu u IJZS (2014).Od 2013. Nominovani Nacionalni korespondent Ministarstva zdravlja pri WHO za životnu sredinu i zdravlje. Član HIC Group (Health in Climate Change) WHO. Rukovodila radnom grupom IJZS koja je izradila Nacrt Vodiča za postupanje u toku toplotnih talasa, za primenu, pre svega od strane zdravstvenog sektora, podržane od strane WHO. Član stalne radne grupe za implementaciju „AP adaptacije na klimatske promene sa procenom osetljivosti“, izabrane od strane Gradske skupštine Grada Beograda.
Nataša Đokić, Head of Department for planning projects at City of Belgrade, Secretariat for Environmental Protection / Načelnik sektora za planiranje i upravljanje projektima u životnoj sredini, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda
– Rođena je 1971. godine u Kruševcu. Nakon diplomiranja 1997. godine na Rudarsko-geološkom fakultetu na odseku za hidrogeologiju nastavlja da radi kao saradnik na Institutu za hidrogeologiju. Stipendista ministarstva nauke na poslediplomskim studijama. Autor brojnih naučnih radova. U Ministarstvu za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine radila je od 2002. do 2007. godine, najpre u Odseku za geološka istraživanja i mineralne sirovine, a kasnije u Odeljenju za međunarodnu saradnju. Od oktobra 2007. godine do danas zaposlena u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Beograda, najpre kao načelnik Odeljenja za planove i projekte u oblasti zaštite prirode i životne sredine, a od 2013. godine kao pomoćnik sekretara u Sektoru za planiranje i upravljanje projektima. U projektu „Adaptacija na klimatske promene na području zapadnog Balkana“, član upravljačke radne grupe i koordinator za grad Beograd, urednik publikacije „Akcioni plan adaptacije na klimatske promene sa procenom ranjivosti“, publikovane nakon usvajanja plana u Skupštini grada Beograda. Prati i koordinira brojne projekte u oblasti zaštite životne sredine za područje grada Beograda. Pohađala brojne treninge i obuke u oblasti zaštite životne sredine u zemlji i inostranstvu. Govori engleski jezik. Majka dve ćerke.
MSc Izabel Airas, Advisor for circular economy, Center for Circular Economy, the Chamber of Commerce and Industry of Serbia / Savetnik za cirkularnu ekonomiju, Centar za cirkularnu ekonomiju, Privredna komora Srbije
– Rođena i odrasla u Nemačkoj. Stekla je zvanje master nauke iz oblasti životne sredine i upravljanja resursima na Univerzitetu u Gisenu, Nemačka. Radila je na internacionalnim projektima iz oblasti životne sredine, od kojih je većina finansirana od strane GIZ-a u zemljama poput Malavije, Kolumbije, Saudijske Arabije i Nemačke. U poslednjih šest meseci, zaposlena je u Privrednoj komori Srbije. Uža specijalnost su joj cirkularna ekonomija i klimatske promene. Menadžer je ’’Climate-KIC’’ projekta, finansiranog od strane EU, koji implementira aktivnosti za preduzetnike i početnike u preduzetništvu, studente i osobe koje stiču praksu u oblasti životne sredine.
prof. dr Anđelka Mihajlov (Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for climate changes in Chapter 27 / Članica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije, zadužena za klimatske promene iz Poglavlja 27)
– Ekspert Ujedinjenih nacija, konsultant i naučnik, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, u penziji od 2015. godine. Koordinator za zelenu ekonomiju i životnu sredinu Instituta za javnu politiku. Članica je Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije ( od avgusta 2015.) zadužena za određene sektore poglavlja 27- životna sredina i klimatske promene. Okviri njene profesionalne orijentacije u poslednjih više od 20 godina su: životna sredina i evropske integracije, upravljanje otpadom, održivi razvoj, klimatske promene, međunarodna saradnja u oblasti održivog razvoja i životne sredine. Ima više od 300 referentnih naučnih publikacija i konsultantske reference, uključujući i u okviru projekata podržanih od EU i Svetske banke. Član je Odbora za životnu sredinu i održivi razvoj Privredne komore Srbije od 2004. i nacionalni mentor međunarodne Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini. Po pozivu predaje na različitim univerzitetima u zemlji i svetu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala tehničke nauke na Univerzitetu u Beogradu. Iz oblasti hemijskog inženjerstva ima dodatno obrazovanje u SAD. Bila je član Vlade Republike Srbije na poslovima ministarke za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine od juna 2002. do marta 2004. godine. Bila je član Savetodavnog tela za ekološka i socijalna pitanja Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) od 2005 do 2010, London, kao i član Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO od 2008. do 2015. Od strane Programa UN za životnu sredinu (UNEP) 2006. godine je identifikovana kao jedna od žena u svetu koja je dala značajan doprinos u oblasti životne sredine kao „lider u oblasti životne sredine Zapadnog Balkana“. Počasna je predsednica strukovnog udruženja Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao i Srpske asocijacije za upravljanje otpadom.
12:30 -13:00 Dodela nagrada najboljim Mladim Eko-reporetima u 2017. godini
Obraćanje: mr Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Milena Tabašević, MSc, coordinator Programa Mladi Eko-reporteri, Jelena Kiš, menadžerka RECAN fondacije za reciklažu limenki za piće
13:00-13:30 Pauza
13:30-17:00 Usmena izlaganja
(Moderatori: prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, dr Uroš Rakić, prof. dr Nataša Žugić Drakulić)
TRANSPOZICIJA HORIZONTALNOG ZAKONODAVSTVA EU U RS, TINA JANJATOVIĆ, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE
ELEKTRONSKO UČENJE O ŽIVOTNOJ SREDINI U CIVILNOM DRUŠTVU, MILKA GVOZDENOVIĆ, DUŠICA TRNAVAC BOGDANOVIĆ, MLADI ISTRAŽIVAČI SRBIJE
ZNAČAJ EDUKACIJE U SMANJENJU RANJIVOSTI POPULACIJE, MARIJA JEVTIĆ, MEDICINSKI FAKULTET, UNIVERZITET U NONOM SADU, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TATJANA TAMAŠ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TANJA NOVAKOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ZAŠTO JE OBRAZOVANJE O KLIMATSKIM PROMENAMA VAŽNO ZA NAŠE ZDRAVLJE?, UROŠ RAKIĆ, UNIVERZITET U NOVOM SADU, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TATJANA TAMAŠ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TANJA NOVAKOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ZABRINUTOST I STAV O KLIMATSKIM PROMENAMA NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, MILADIN KALINIĆ, NIKOLA VUKSANOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE (MPK)
APPLICATION OF URBAN CLIMATE RESEARCH IN NOVI SAD (SERBIA), DEJAN ĐURĐEVIĆ, STEVAN SAVIĆ, DRAGAN MILOŠEVIĆ, CLIMATOLOGY AND HYDROLOGY RESEARCH CENTRE, FACULTY OF SCIENCES, UNIVERSITY OF NOVI SAD
CITIZENS4SCIENCES APPROACH IN MONITORING AIR QUALITY AND PERSONAL EXPOSURE TO PM2.5, VLATKA MATKOVIC PULJIC, HEALTH & ENVIRONMENT ALLIANCE (HEAL), BRUSSELS, MARIJA JEVTIĆ, FACULTY OF MEDICINE, UNIVERSITY OF NOVI SAD, INSTITUTE OF PUBLIC HEALTH OF VOJVODINA, CATHERINE BOULAND, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, RESEARCH CENTER FOR ENVIRONMENTAL HEALTH
OBRAZOVANJE U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE ISKUSTVO NASTAVNIKA, JAGODA PETROVIĆ UKAJ, GEODETSKA TEHNIČKA ŠKOLA, BEOGRAD
MREŽA EKO-KOORIDNATORA KAO ZNAČAJNA PODRŠKA VASPITNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA I LOKALNOJ ZAJEDNICI U OSTVARIVANJU PROGRAMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, SONJA MILIĆEVIĆ, ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, STEFAN MALINOVIĆ, FAKULTET MEDICINSKIH NAUKA, UNIVERZITET U KRAGUJEVCU, VERICA AGATONOVIĆ MALINOVIĆ, HEMIJSKO-TEHNOLOŠKA ŠKOLA KRUŠEVAC, DALIBORKA ŽIVKOVIĆ, PREDŠKOLSKA USTANOVA ’’NATA VELJKOVIĆ’’ KRUŠEVAC, OLIVERA KOLARIĆ, OŠ ’’JOVAN POPOVIĆ’’ KRUŠEVAC, DRAGANA MILIĆEVIĆ, DIREKCIJA ZA MERE I DRAGOCENE METALE, OKN KRUŠEVAC
EKO-PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE NASTAVNIH KADROVA KAO PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ „MOMČILO NASTASIJEVIĆ“, GORNJI MILANOVAC, VESNA NIKOLIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU, DANIJELA MARKOVIĆ, UČITELJSKI FAKULTET U JAGODINI
INCREASING CROSS-BORDER COOPERATION (CBC) TO FACE CLIMATE CHANGES CHALLENGES. PROGRESSING TO A SUSTAINABLE WORLD, RUI ALEXANDRE CASTANHO, ENVIRONMENTAL RESOURCES ANALYSIS RESEARCH GROUP (ARAM), UNIVERSITY OF EXTREMADURA, BADAJOZ, SPAIN, ANA VULEVIĆ, INSTITUTE OF TRANSPORTATION – CIP, DEPARTMENT OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING. BELGRADE, SERBIA, JOSÉ CABEZAS, LUIS FERNÁNDEZ-POZO, ENVIRONMENTAL RESOURCES ANALYSIS RESEARCH GROUP (ARAM), UNIVERSITY OF EXTREMADURA, BADAJOZ, SPAIN, LUÍS LOURES, POLYTECHNIC INSTITUTE OF PORTALEGRE, PORTUGAL AND RESEARCH CENTRE FOR SPATIAL AND ORGANIZATIONAL DYNAMICS (CIEO), UNIVERSITY OF ALGARVE, PORTUGAL.
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA: IZAZOVI ZA ODRŽIVU POLJOPRIVREDU, MARKO ALEKSIĆ, LJUBICA KOMAZEC, EKONOMSKI FAKULTET U SUBOTICI, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ULOGA ZADRUŽNOG POVEZIVANJA U ENERGETSKOJ SAMOODRŽIVOSTI SELA, D. DAKIĆ, INOVACIONI CENTAR MAŠINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU, M. PAPRIKA, B. REPIĆ, S. NEMODA, INSTITUT ZA NUKLEARNE NAUKE VINČA, LABORATORIJA ZA TERMOTEHNIKU I ENERGETIKU, M. TURKOVIĆ, ASOCIJACIJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ (ASOR), BEOGRAD, SRBIJA
ZNAČAJ I ULOGA RIPARIJALNIH PODRUČJA I NJIHOVA OSETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMENE, TAMARA KRPIĆ, UNIVERZITET SINGIDUNUM, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, SLAĐANA ĐORDJEVIĆ, POLJOPRIVREDNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, DANIELA CVETKOVIĆ, ZLATA MAJINSKI, UNIVERZITET SINGIDUNUM, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, DUSICA PEJIĆ, FAKULTET ZA BEZBEDNOST, UNIVERZITET U BEOGRADU
UTICAJ PRIMENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA KLIMU U GRADOVIMA, MILAN MARTINOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
KONVENCIJA O ZAŠTITI EVROPSKE DIVLJAČI I NJIHOVIH PRIRODNIH STANIŠTA, FILIP POPOVIĆ, PRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
17:00 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Obraćanje: Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredi
I ove godine Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (AOR) nastavljaju sa promovisanjem aktivnosti koje imaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, te je EnE17 Konferencija prepoznata kao ekološki prijateljska i izbegnuto je bespotrebno štampanje materijala i publikovanje Zbornika radova u štampanom izdanju. Takođe, AOR preporučuju dolazak učesnika na Konferenciju sredstvima javnog prevoza.
Konkurs za eko-reportere je otvoren do 10. aprila!
Međunarodni program Mladi Eko-reporteri (Young Reporters for the Environment – YRE) ima za cilj da osposobi mlade ljude da zauzmu stav i da izveštavaju o lokalnim pitanjima i problemima u životnoj sredini. Program nudi mladim entuzijastima mogućnost da se njihov glas čuje, jer se najbolji radovi promovišu lokalnoj i internacionalnoj publici. Program se sprovodi više od 20 godina i trenutno u njemu učestvuju 34 zemlje u kojima se organizuju nacionalna takmičenja, dok se prvoplasirani radovi prosleđuju na međunarodno takmičenje. Takmičenja se organizuju svake godine kako bi ohrabrili mlade iz celog sveta da napreduju, uče i istražuju i pronađu reportažu koja se bavi realnim i trenutnim problemima u životnoj sredini. Radovi najboljih eko-reportera sa međunarodnog takmičenja biće objavljeni u časopisu “Hafington post” za mlade i na međunarodnom YRE veb-sajtu.
Krajni cilj eko-reportera je da istaknu probleme u životnoj sredini i da motivišu lokalnu zajednicu na njihovo rešavanje. Pojedini eko-reporteri imali su želju da organizovanjem akcija motivišu javnost na promene. Deljenje flajera, postavljanje kućica za ptice, korišćenje različitih otpadnih materijala za izradu predmeta, sprovođenje anketa, mapiranje divljih deponija, organizovanje tribina, samo su neke od aktivnosti koje su obeležile ovaj program u Srbiji. Teodora Simić učenica OŠ “Vuk Karadžić” iz Surčina u svom videu je prikazala problem zagađenja u opštini Surčin. Ona je zajedno sa svojim drugarima ispitivala sugrađane o čistoći opštine. Teodorina poruka je „potrebno je da se svi uključe, kako bi naše okruženje bilo čistije i lepše za život“. Branka Zarić, učenica OŠ “Dimitrije Tucović” iz Čajetine, u svom članku govori o primarnoj selekciji otpada u opštini Čajetina. Svesna da uspeh ovakve akcije zavisi od motivisanosti i učešća građana, ona navodi da je najvažniji korak edukacija javnosti o važnosti razvrstavanja otpada. Mlada eko-reporterka napominje da se u njenoj školi održavaju radionice za učenike, roditelje i zaposlene na ovu temu, kako bi probudili svest ne samo učesnika, već i šire javnosti o značaju primarne selekcije otpada.
U 2017. godini strukovno udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ uz podršku RECAN fondacije za reciklažu limenki za piće, otvorili su konkurs za Mlade Eko-reportere pod nazivom “Štedi resurse, ne bacaj, recikliraj!”. Konkurs je otvoren do 10. aprila, a eko-reporteri u svojim reportažama treba da se bave pitanjima poput značaja reciklaže, zagađivanja sredine pre svega ambalažnim otpadom, uticaja ambalažnog otpada na okruženje, problema odlaganja otpada, potreba za očuvanjem prirodnih resursa. Važno je da eko-reporteri izaberu nešto što ih zanima i što im je blisko i nas izveste o tome u formi članka, fotografije i videa.
Nacionalni žiri će izabrati najbolje i nagradiće prvoplasirane radove u svim uzrasnim kategorijama (11-14 godina, 15-18 godina i 19-21 godine) i svim kategorijama rada! Diplome i nagrade najboljim eko-reporterima biće dodeljene na 13. regionalnoj Konferenciji „Životna sredina ka Evropi – EnE17“, 5. juna 2017. godine u Beogradu, u prostorijama Privredne komore Srbije. Udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ u saradnji sa Privrednom komorom Srbije tradicionalno organizuju i održavaju regionalnu Konferenciju „Životna sredina ka Evropi“ (EnE) koja je prerasla u okupljanje stručnjaka i zainteresovanih za održivi razvoj i sektor životne sredine. Konferencija je istovremeno jedan od zvaničnih događaja kojim UN (UNEP) obeležava Svetski dan životne sredine.
Radovi za konkurs Mladi Eko-reporteri se prijavljuju preko formulara koji je dostupan na stranici: http://feeserbia.com/programi/mladi-eko-reporteri
Pozivamo sve zainteresovane mlade uzrasta od 11-21 godine da nam se pridruže i da pošalju svoje reportaže na konkurs, jer pored nagrada ove godine mogu da učestvuju i na Konferenciji „Životna sredina ka Evropi“!
Pratite nas na veb-sajtovima http://feeserbia.com i www.ambassadors-env.com, kao i na Facebook stranicama www.facebook.com/mladiekoreporteri/ i www.facebook.com/ecoschoolsserbia.
Za sve dodatne informacije molimo Vas da kontaktirajte Aleksandru Mladenović, izvršnu direktorku udruženja „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ putem telefona +381631173797 ili putem mejla aleksandra.mladenovic@feeserbia.com ili Milenu Tabašević, koordinatorku programa Mladi Eko-reporteri u Srbiji, putem telefona +381637261155 ili mejla yre@feeserbia.com.
Recan Fondacija za reciklažu limenki za piće je aktivna lokalno od 2005. godine i osnovana je kao neprofitna organizacija od strane Ball Packaging Europe, Beograd – Fabrike za proizvodnju limenki. Cilj Recan Fonda je da promoviše svest o značaju zaštite životne sredine, posebno među mlađom populacijom, da učvrsti svest o potrebi reciklaže limenki u razmišljanjima potrošača kao naučen i konačno uobičajen model ponašanja. Recan Fond deluje kroz edukaciju, s ciljem da reciklaža postane navika i da se spreči bacanje ambalaže, kroz pružanje informacija o aspektima zaštite životne sredine u procesu proizvodnje i reciklaže limenki. Recan radi program besplatnog prikupljanja iskorišćenih limenki za piće u kancelarijama, poslovnim prostorima, ugostiteljskim objektima, školama ili vrtićima. Ovaj program omogućava besplatno dobijanje kutija, kesa i promotivnog materijala, kao i povezivanje sa ovlašćenim reciklerima radi odvoženja materijala.
Otvoren je konkurs za eko-reportere za 2017. godinu!
Već četvrtu godinu zaredom udruženje Ambasadori održivog razvoja i životne sredine raspisuje konkurs u okviru međunarodnog programa Mladi Eko-reporteri (pogledati i sajt) . U saradnji sa RECAN fondacijom tema konkursa za 2017. godinu je “Štedi resurse, ne bacaj, recikliraj!”.
Konkurs je otvoren do 10. aprila 2017. godine za mlade uzrasta od 11-21 godine. Pošaljite nam vaše radove u formi članka dužine do 1000 reči, fotografije ili videa u trajanju do 3 minuta i pokažite nam zašto je važno da sačuvamo resurse, koji je značaj reciklaže i kako reciklaža štiti našu životnu sredinu.
Ove godine nagrađujemo prvoplasirane radove u svim kategorijama rada i svim uzrasnim kategorijama. Dodatno, prvoplasirani radovi se prosleđuju na međunarodno takmičenje gde će u izbor ući radovi eko-reportera iz 33 zemlje!
Detaljne propozicije konkursa možete naći u uputstvu , a savete za pripremu radova možete naći u Priručniku za učenike, studente i mentore .
Radove šaljite preko on-line formulara koji je dostupan na stranici: feeserbia.com/programi/mladi-eko-reporteri
Podelite sa nama vaše reportaže i osvojite nagrade!
Usvojen je Program promocije nauke
6. aprila 2017. Vlada Republike Srbije je usvojila Program promocije nauke.
Promocija nauke je širenje naučne kulture i naučne pismenosti, kao i ukazivanje na različite vrednosti nauke povezivanjem istraživača sa drugim akterima. Popularizacija nauke je uži pojam od promocije nauke, predstavlja interpretaciju naučnih rezultata i metoda kroz niz različitih formata (tekstovi, predavanja, festivali nauke…) kojima se naučna dostignuća i saznanja afirmišu i predstavljaju najširoj populaciji. Dobra promocija nauke treba da dovede do popularizacije nauke.
Naučnoistraživačka delatnost je sistematski stvaralački rad koji se preduzima radi otkrivanja novih znanja, s ciljem podizanja opšteg civilizacijskog nivoa društva i korišćenja tih znanja u svim oblastima društvenog razvoja.
Program promocije nauke (videti tekst dole) se odnosi na period od 2017. do kraja 2019. godine, a u pripremi je učestvovao niz eksperata iz različitih oblasti od predstavnika naučne zajednice, preko organizacija civilnog društva i drugih aktera zainteresovanih za promociju nauke.
Prema Programu, organizacije civilnog društva (Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom, nevladine organizacije, društveni pokreti, humanitarne organizacije, različita udruženja) predstavljaju aktere promocije.
Strukovno udruženje AMBASADORI ODRŽIVOG RAZVOJA I ŽIVOTNE SREDINE je organizacija osnovana radi delovanja u opštem interesu unapređenja, popularizacije i promocije naučnoistraživačkog rada ( Statut )
_________________
1. UVOD
Program promocije nauke, naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća je dokument koji se odnosi na period od 2017. do kraja 2019. godine i oslanja se na strateške ciljeve Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2016. do 2020. godine ― Istraživanje za inovacije[1], kao i strateško opredeljenje države da uspostavi sistem koji podržava izvrsnost u nauci, relevantnost za društveni i ekonomski razvoj, konkurentnost privrede i razvoj društva u celini.
Centar za promociju nauke će se koncentrisati na napore povezivanja civilnog društva, naučne zajednice, privrednih subjekata i javne uprave u cilju boljeg razumevanja uloge nauke u društvu[2].
U društvu zasnovanom na znanju građani moraju da budu u prilici da naprave izbore na osnovu pouzdanih i relevantnih informacija koje treba da im ponudi odgovorna nauka[3]. Cilj promocije nauke je da ponudi odgovore na pitanje kako nauka može da pomogne građanima, ali i da obezbedi sve uslove da deca, učenici i odrasli budu osposobljeni da efikasno i kritički koriste naučna i tehnološka znanja[4].
Naučni način razmišljanja i istraživački duh u savremenom društvu postaju najvažniji alat za samostalno učenje, kao i preduslov za donošenje racionalnih, metodološki opravdanih i na podacima zasnovanih odluka u životu i zajednici.
Centar za promociju nauke, kroz sopstvene aktivnosti, kao i kroz raspisivanje javnog poziva za finansiranje aktivnosti naučnih, naučno-stručnih društava, udruženja i drugih organizacija koje su u funkciji unapređenja naučnoistraživačkog rada, promocije i popularizacije nauke i tehnike, omogućava da rezultati naučnog istraživanja, naučna metodologija i naučna kultura dopru do građana svih uzrasta čime ostvaruje svoju zakonom propisanu misiju.
—————————–
- [1] Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije 2016–2020
- [2] Predlog pregovaračke pozicije RS za Međuvladinu konferenciju o pristupanju RS EU za poglavlje 25 – nauka i istraživanje
- [3] Science and Society Action Plan, European Commission, 2002
- [4] ZOSOV („Sl. glasnik RS“ br.72/09, 52/11, 55/13, 35/15 ― autentično tumačenje, 68/2015 i 62/16)
2. ZAKONODAVNI I STRATEŠKI OKVIR
Zakonski dokument na kom se zasniva Program promocije nauke, naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća (dalje: Predlog programa promocije nauke) je Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti (dalje: Zakon o NiD)[1], koji je članom 27b propisao da Centar za promociju nauke priprema predlog programa promocije nauke, naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća koji donosi Vlada Republike Srbije, na predlog Upravnog odbora Centra. Centar za promociju nauke osnovan je 2010. godine radi promocije i popularizacije nauke i tehnike, odnosno naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća u zemlji i svetu.
Osnovni strateški dokument je Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za periodi od 2016. do 2020. godine ― Istraživanje za inovacije (dalje: Strategija naučnog i tehnološkog razvoja). Radi postizanja utvrđene vizije i misije Strategijom se određuje šest posebnih ciljeva, a to su:
- Podsticanje izvrsnosti i relevantnosti naučnih istraživanja u Republici Srbiji;
- Jačanje povezanosti nauke, privrede i društva radi podsticanja inovacija;
- Uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja naukom i inovacijama u Republici Srbiji;
- Osiguranje izvrsnosti i dostupnosti ljudskih resursa za nauku i privredu i društvene delatnosti;
- Unapređenje međunarodne saradnje u domenu nauke i inovacija;
- Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj putem javnog finansiranja i podsticanja ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj.
Jedna od mera kojom se doprinosi ostvarivanju prvog cilja je i promovisanje nauke i inovacija zasnovanih na rezultatima istraživanja.
Strateški okvir promovisanja nauke i inovacija je razvoj kulture dijaloga između nauke, tehnologije i društva, to jest bolje komunikacije istraživačkog sektora sa privredom i drugim resorima, kao i civilnim sektorom i društvom u celini.
Centar za promociju nauke, naučnoistraživačka zajednica, zainteresovana privredna društva i nevladine organizacije sprovodiće kampanje i akcije u kojima se promoviše razvoj inovativnog društva znanja.
Uspostavljanje regionalnih centara za promociju nauke i interaktivnog naučnog centra u Beogradu, kao mesta susreta građana sa naukom i tehnologijom, naučnih institucija sa privredom i, posebno, talentovanih učenika i studenata sa inovativnim i novim pristupima učenju i ovladavanju naučnom metodologijom jedan je od zadataka postavljenih Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja.
Predlog pregovaračke pozicije Republike Srbije za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji za poglavlje 25 ― Nauka i istraživanje, koji je donela Vlada na sednici održanoj dana 29.9.2016. godine u delu Nauka u društvu ukazuje na to da je Republika Srbija prepoznala potrebu za osnivanjem posebne institucije koja je zadužena za odnos između nauke i društva, i to je Centar za promociju nauke.
—————————–
- [1] „Sl. glasnik RS“ br. 110/05, 50/06-ispr, 18/10, 112/15
3. PREGLED STANJA
Opšta analiza stanja u nauci, tehnološkom razvoju i inovacionoj delatnosti u Republici Srbiji, kao i analiza primene Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2010. do 2015. godine i njenih ostvarenih ciljeva i rezultata pokazuje da Republika Srbija ima naučni i istraživački potencijal i da su, u uslovima ekonomske recesije i nedovoljnih materijalno-finansijskih sredstava, u mnogim oblastima ostvareni značajni rezultati, pre svega, u izvrsnosti naučnih istraživanja i broju objavljenih naučnih radova u međunarodnim časopisima, učešću u međunarodnim istraživačkim projektima i osnivanju novih privrednih subjekata koji svoju delatnost zasnivaju na razvoju i korišćenju savremenih tehnoloških dostignuća. Naučnici u Srbiji već daju natprosečan doprinos svetskoj nauci. Uticaj na društvo, međutim, nije tako veliki. Inovacije koje menjaju naš život u svim aspektima, od jednostavnih proizvoda do društvenih inovacija, radije uvozimo, nego što prepoznajemo učinak naše naučne zajednice[1]. Zbog toga pred naukom u Srbiji kao najveći izazov stoji podsticanje inovacija zasnovanih na istraživanju.
Društvena odgovornost naučnoistraživačke zajednice se često pominje kao treća, nedovoljno razvijena misija univerziteta koji su prepoznati kao pokretač društvenog razvoja. Nedostatak intenzivne i kvalitetne komunikacije univerziteta, na kojima radi dve trećine istraživača u Srbiji, sa privredom i civilnim sektorom čini da ugled naše nauke i poverenje u „našu pamet“ nije na zavidnom nivou i da se oslonac za privredni razvoj najpre traži u uvoznim organizacionim i tehničkim rešenjima. Važan zadatak promocije nauke u Srbiji jeste da znatno popravi sliku nauke u srpskoj javnosti. Izvrsnost i uvažavanje unutar zatvorene akademske zajednice jesu neophodni, ali sigurno ne i dovoljni. Drugim rečima, sada je neophodno da jasno pokažemo zašto je nauka važna, ne samo za naučnike već i za one koji se naukom ne bave.
U nedostatku dobre komunikacije naučne zajednice sa građanima, medijski prostor postaje zasićen prilozima u kojima naučna dostignuća nisu korektno predstavljena ili se čak pseudonaučna praksa predstavlja kao društveno prihvatljiva alternativa nauci. Građani koji kroz svoje obrazovanje nisu dostigli odgovarajući nivo naučne pismenosti i kritičkog mišljenja nemaju izgrađene kriterijume po kojima bi razlikovali nauku od pseudonauke. Zbog toga je zadatak promocije nauke da te kriterijume približi kako građanima tako i drugim akterima od interesa za promociju nauke. Koliko su pseudonaučna tumačenja postala veliki društveni problem, postalo je jasno kada se 2015. godine pojavila građanska inicijativa za izmenu zakona kojim je predviđena obavezna vakcinacija tvrdeći da je vakcinacija opasna i da se tom obavezom ugrožavaju ljudska prava. Uloga medija u argumentovanoj borbi protiv pseudonauke zbog toga postaje veća nego što je dosad bila.
Na planu međunarodne saradnje Srbija je u protekle tri godine napravila značajne pomake. Nakon potpisivanja sporazuma o punopravnom učešću u programu Horizont 2020 i donošenja Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u programu Evropske unije Horizont 2020 – Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (2014-2020) („Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 9/2014) u julu 2014. godine, naučnici iz Srbije su prvi put dobili i prestižne grantove ERC i Teaming. Uspeh naših naučnika u programu Horizont 2020 je iznad očekivanja. Posebno ohrabruje uspešno učešće naših inovativnih malih i srednjih preduzeća u ovom programu Evropske unije. Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja RS predviđeno je formiranje posebnog tela za podršku učesnicima u programu Horizont 2020. U prelaznom periodu, dok se to telo ne konstituiše, uloga Centra za promociju nauke je da posebnim aktivnostima, kao što su info-dani ili radionice, pomogne uključivanju naših naučnoistraživačkih organizacija, privrednih društava i organizacija civilnog društva u ovaj evropski program sa najvećim fondom u istoriji nauke.
Kada je u pitanju naučno obrazovanje, posebno značajnih pomaka u ranijim godinama nije bilo. Nastavni planovi i programi u osnovnim i srednjim školama su praktično nepromenjeni u odnosu na prethodnu deceniju. Republika Srbija učestvuje u međunarodnim studijama učeničkih postignuća PISA i TIMSS, koje matematičku i naučnu pismenost imaju kao komponente testa. Rezultati iz prethodnih godina ukazuju na to da učenici mlađih razreda u domenu prirodnih nauka ostvaruju bolje rezultate u odnosu na međunarodni prosek nego učenici starijih razreda. U studiji TIMSS 2011 za učenike četvrtog razreda Srbija je ostvarila skor 516, što je iznad međunarodnog proseka (500). U istoj studiji za učenike osmog razreda iz 2007. godine, postignuća naših učenika iz biologije, geo-nauka, fizike i hemije bila su ispod međunarodnog proseka. Jedan od razloga zbog kog postignuća naših učenika u domenu nauke opadaju sa godinama je verovatno i to što se nauka razdvaja po predmetima čiji programi nisu dobro korelirani i što se učenici starijih razreda više ne bave celinom nauke u okviru svojih redovnih školskih aktivnosti. Ova ograničenja formalnog obrazovanja nestaju kada se o nauci govori u okvirima vanškolskih aktivnosti kakve realizuje Centar za promociju nauke, festivali nauke, naučni kampovi itd. Zbog toga je uloga neformalnog i inoformalnog obrazovanja u Srbiji posebno važna.
U toku 2016. godine Centar je naročito stavio akcenat na sledeće strateške ciljeve: širenje kulture nauke, jačanje uloge nauke u društvu, studijski program naučne komunikacije, regionalizacija promocije nauke, aktivna borba protiv primera loše nauke, promocija doktorskih studija, promocija istraživačkog rada.
Kroz javni poziv aktivno se radilo na podizanju nivoa naučne pismenosti i naučnog obrazovanja sprovodeći postupak decentralizacije promocije i popularizacije nauke na teritoriji Republike Srbije, podršci raznovrsnim i inovativnim projektnim pristupima iz oblasti promocije i popularizacije nauke, a koji pokrivaju interesovanje i potrebe opšte populacije, kao i podršci inovativnim i visokouticajnim projektima koji imaju veliki obuhvat u cilju razvoja i poboljšanja kvaliteta projekata iz oblasti promocije nauke od globalnog značaja.
—————————–
- [1] Predgovor Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije 2016–2020.
4. DEFINICIJE KLJUČNIH POJMOVA
Prepoznajemo ovaj dokument kao priliku za jasnije definisanje i raščlanjivanje termina koji su često u upotrebi u oblasti promocije nauke, jer su uobičajne diskusije i neslaganja oko toga šta ovi termini obuhvataju.
Naučna kultura
Naučnu kulturu čine sistem vrednosti, tradicija, znanja i načini delovanja koje neguju pojedinci u zajednici, a koji počivaju na razvoju nauke, idejama i saznanjima do kojih je čovek došao istraživanjem prirode. Predstavlja segment opšte kulture baziran na vrednostima moderne nauke kao što su objektivnost, inovativnost i otvorenost.
Naučna pismenost
Naučna pismenost podrazumeva posedovanje naučnih znanja i njihovu primenu prilikom prepoznavanja naučnih problema, sticanja novih znanja, naučnog objašnjavanja pojava i izvođenja na činjenicama zasnovanih zaključaka o naučno relevantnim pitanjima; razumevanje prirode nauke kao oblika ljudskog saznanja i delatnosti; svest o tome kako nauka i tehnologija oblikuju i utiču na život u savremenom tehnološkom društvu; spremnost za angažovanje i davanje ličnog doprinosa u rešavanju naučnih pitanja, izgrađivanje ličnog stava[1].
Istraživač
Osoba koja radi na naučnoistraživačkim i razvojnim poslovima i koja je izabrana u zvanje istraživača mora da kao najmanji uslov poseduje visoku stručnu spremu[2].
Naučnoistraživačka delatnost
Sistematski stvaralački rad koji se preduzima radi otkrivanja novih znanja, s ciljem podizanja opšteg civilizacijskog nivoa društva i korišćenja tih znanja u svim oblastima društvenog razvoja[3].
Inovacija
Inovacija je primena novog ili značajno unapređenog proizvoda ili procesa, novog marketinškog metoda ili organizacionog metoda u poslovanju, organizaciji rada ili odnosima sa okruženjem[4].
Inovaciona delatnost
Aktivnosti koje se preduzimaju radi stvaranja novih proizvoda, tehnologija, procesa i usluga ili značajne izmene postojećih, a u skladu sa potrebama tržišta[5].
Promocija nauke
Širenje naučne kulture i naučne pismenosti. Ukazivanje na različite vrednosti nauke povezivanjem istraživača sa drugim akterima.
Popularizacija nauke
Uži pojam od promocije nauke, predstavlja interpretaciju naučnih rezultata i metoda kroz niz različitih formata (tekstovi, predavanja, festivali nauke…) kojima se naučna dostignuća i saznanja afirmišu i predstavljaju najširoj populaciji. Dobra promocija nauke treba da dovede do popularizacije nauke.
Pseudonauka
Sistem tvrđenja, pretpostavki i metoda čiji zagovornici pokušavaju da stvore utisak da je reč o naučnom saznanju dok im s druge strane nedostaje utemeljenje u naučnom metodu.
Naučna komunikacija
Podrazumeva jačanje opšteg razumevanja nauke, naučne kulture i naučne pismenosti kao neizostavnog dela svakodnevnog života. Ova komunikacija obuhvata međusobnu razmenu informacija između naučne zajednice, medija, građana, privrede i donosilaca odluka.
Naučni komunikator
Osoba koja se specijalizovala za naučnu komunikaciju i koja nije nužno istraživač.
Naučno novinarstvo
Medijska delatnost koju obavljaju specijalizovani novinari, a koja obuhvata izveštavanje, analizu i tumačenje istraživačkih rezultata, naučnih događaja i ideja za široku javnost. Vrsta naučne komunikacije.
Naučni novinar
Novinar koji izveštava u javnosti na osnovu rezultata, znanja i ideja iz nauke.
Centri promocije nauke (eng. science centers, discovery centers)
Ustanove koje šire naučnu kulturu kroz interaktivne postavke, radionice, tribine i druge oblike naučne komunikacije koji neposredno uključuju posetioce ohrabrujući ih da istražuju i sami dolaze do zaključaka.
Regionalni centri za promociju nauke (naučni klubovi)
Prostor u kome građani zainteresovani za nauku i tehnologiju imaju priliku da se upoznaju, razmenjuju iskustva, diskutuju o naučnim temama.
Park nauke
Specifično organizovan i dizajniran otvoreni prostor ispunjen naučnopopularnim eksponatima kako bi se naučni pojmovi, fenomeni i činjenice usvojili kroz igru i neposredno iskustvo.
—————————–
- [1] Oslo priručnik, 2005, https://www.oecd.org/sti/inno/2367580.pdf
- [2] Član 2 Zakona o inovacionoj delatnosti („Sl. glasnik RS“ br. 110/05, 18/10 i 55/13)
- [3] Član 68 Zakona o NiD
- [4] Član 3 Zakona o NiD
-
[5] OECD, 2006, http://www.pisaserbia.org/images/stories/pdf/Naucna%20pismenost.pdf
5. OPŠTI PRINCIPI
Program promocije nauke se bazira na sledećim principima:
Dostupnost – svako treba da ima pristup postojećim i novim znanjima, odnosno rezultatima naučnoistraživačkog rada.
Umrežavanje – težnja za komunikacijom i povezivanjem na horizontalnom i vertikalnom nivou između niza aktera (mediji, donosioci odluka, istraživači, institucije i drugi).
Kritičko razmišljanje – proces jasnog i racionalnog promišljanja analiziranjem i vrednovanjem podataka i dokaza. Priznavanje ograničenja savremene nauke i naučnog metoda.
Etičnost – nepristrasno i objektivno predstavljanje činjenica.
Balans među oblastima – Podjednaka zastupljenost različitih naučnoobrazovnih polja.
6. AKTERI PROMOCIJE
Centar za promociju nauke ima centralnu ulogu uspostavljanja saradnje u cilju kontinuiranog strukturiranog dijaloga između naučne zajednice, istraživača, instituta, državne uprave i jedinica lokalne samouprave, institucija civilnog društva, obrazovnih i drugih institucija, regionalnih centara promocije nauke u okviru centara za stručno usavršavanje, medija, privrede i samih građana. Radi uspešnijeg ostvarivanja ovog cilja potrebno je definisati najrelevantnije aktere koji učestvuju ili su obuhvaćeni promocijom nauke, kao i glavne kategorije njihovih aktivnosti u ovom polju.
Naučna zajednica
Istraživači, doktorandi, akreditovane nauičnoistraživačke organizacije, sindikat zaposlenih u naučnoistraživačkoj delatnosti Srbije, univerziteti, KONUS, Zajednica instituta Srbije, SANU, Matica srpska.
Kreatori javnih politika
Ministarstvo nadležno za poslove nauke, tehnološkog razvoja i prosvete, druga ministarstva, kancelarije Vlade RS, Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj, Nacionalni prosvetni savet, Nacionalni savet za visoko obrazovanje, zavodi, skupštinski odbori.
Jednice teritorijalne uprave i lokalne samouprave
Autonomna pokrajina, opštine, gradovi i grad Beograd.
Organizacije civilnog društva
Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom, nevladine organizacije, društveni pokreti, humanitarne organizacije, različita udruženja.
Obrazovne i druge institucije
Predškolske ustanove, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, centri za stručno usavršavanje i regionalni centri za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, javnopriznati organizatori aktivnosti.
Mediji
Novinske agencije, štampani, elektronski i novi mediji.
Privredni subjekti i subjekti inovacione delatnosti
Privredna društva, preduzetnici, start-up preduzeća, Privredna komora Srbije.
Ustanove kulture
Muzeji, biblioteke, arhive, zadužbine, udruženja, domovi kulture.
Građani
Učenici, studenti, deca predškolskog uzrasta, roditelji, zainteresovani građani, turisti, građani koji se brinu za zajednicu i učestvuju u javnom životu.
7. CILJEVI PROGRAMA
Program promocije nauke definiše četiri strateška cilja i četranest potciljeva u periodu od 2017. do kraja 2019. godine:
1. Razvoj kapaciteta istraživača za širenje naučne kulture
1.1. Osnaživanje i podsticanje istraživača da informišu javnost o rezultatima, efektima i značaju svog rada.
1.2. Sistem nagrađivanja istraživača koji aktivno i kontinuirano promovišu naučnu kulturu.
1.3. Uspostavljanje studijskog programa naučne komunikacije na visokoškolskim ustanovama.
2. Podsticaj i razvoj komunikacije između naučnoistraživačkih organizacija sa državnom upravom i jedinicama teritorijalne uprave i lokalne samouprave kroz razmenu vrednosti i praksi
2.1. Razvijanje saradnje između istraživača i instituta sa državnom upravom na formiranju politika zasnovanih na podacima i naučnim istraživanjima.
2.2. Organizovanje različitih aktivnosti kroz koje istraživači i naučni komunikatori iz Srbije i sveta komuniciraju vrednosti naučne kulture u lokalnim samoupravama u kojima su stekli osnovno, srednje ili visoko obrazovanje.
3. Razvoj različitih programa promocije nauke zasnovanih na naučnoj kulturi i naučnoj pismenosti kod svih građana Republike Srbije
3.1. Razvoj programa za neformalno i informalno obrazovanje odraslih kroz proces celoživotnog učenja sa ciljem podizanja nivoa naučne pismenosti u Republici Srbiji.
3.2. Razvijanje programa profesionalnog razvoja nastavnika sa ciljem razvijanja kompetencija važnih za razumevanja metodologije naučnog rada, ali i za obuku drugih nastavnika.
3.3. Razvoj, podrška i osnaživanje svih vrsta medija za širenje naučne kulture i naučne pismenosti.
3.4. Marginalizacija primera loše nauke u medijima kroz razvoj kritičkog i profesionalnog izveštavanja o nauci.
3.5. Edukacija privrednih subjekata za društveno odgovorno poslovanje koje podrazumeva širenje znanja, naučne kulture, naučne pismenosti i vrednosti ekonomije bazirane na znanju.
3.6. Uvođenje efikasnijih i konkurentnijih načina finansiranja naučnopopularnih aktivnosti za sve građane Republike Srbije, posebno podvlačeći dostupnost i mobilnost sadržaja.
4. Jačanje resursa za promociju nauke kako bi programi bili dostupniji građanima
4.1. Izgradnja Centra promocije nauke u Beogradu u kome bi svi građani Republike Srbije učili o naučnim dostignućima kroz neposredno otkrivanje, eksperimente i istraživanje.
4.2. Jačanje mreže regionalnih centara promocije nauke (naučnih klubova) u saradnji sa obrazovnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave.
4.3. Izgradnja mreže parkova nauke u različitim gradovima.
8. ZAVRŠNI DEO
Akcioni plan za sprovođenje Programa promocije nauke ove utvrdiće se u roku od 3 meseca od dana donošenja.
U skladu sa Programom promocije nauke, regionalni centri za promociju nauke utvrdiće akcione planove za sprovođenje Programa promocije nauke.
Za sprovođenje Programa promocije nauke nisu potrebna dodatna budžetska sredstva.
ZELENA ZASTAVA ZA GEODETSKU EKO-ŠKOLU
Srednja stručna Geodetska škola iz Beograda bogatija je za još jedno priznanje, znanje i iskustvo. Nakon više od godinu dana koračanja „ekoškolskim koracima“, nakon formiranja eko-odbora, ocene stanja životne sredine, izrade plana rada, praćenja napretka, usaglašavanja sa nastavnim planom i programom, izrade eko-kodeksa i komunikacije sa medijima, Geodetska tehnička škola je od nacionalnog koordinatora međunarodnog programa Eko-škole, Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, dobila priznanje – međunarodni eko- sertifikat i zelenu zastavu, simbol posvećenosti očuvanju životne sredine, povezivanja učenika, nastavnika i lokalne zajednice, sa jedinstvenim ciljem da izgrade zajedničku zeleniju budućnost.
Eko-sertifikat i Zelenu zastavu Geodetskoj školi je u četvrtak 22. decembra 2016. godine dodelio Goran Trivan, gradski sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda, u prisustvu učenika, nastavnika, ali i brojnih pratilaca i saradnika Geodetske škole, iz Privredne komore Beograda, Zvezdara Teatra, Sporstkog centra Olimp, Gradske bolnice, nevladinih organizacija i gradske opštine Zvezdara, prijatelja ove specifične Eko-škole koja je uspela da poveže različite struke, delatnosti, ljude, sa istim željama i spremnošću da zajedničkim snagama, znanjima i iskustvom oplemene svoje okruženje. Svečanoj dodeli prethodilo je specifično i zanimljivo predstavljanje učenika prvog razreda ove škole svih dostignuća koja je ova škola uspela da ostvari u proteklih godinu i po dana, počev od obeležavanja eko-dana, preko humanitarnih akcija, pravljenja hranilica i kućica za ptice, prenošenja znanja mlađim „kolegama“ iz osnovnih škola, do velikog projekta koji je iniciran od strane samih učenika i na čije rezultate s pravom treba da budu ponosni, a to je mapiranje divljih deponija u Zvezdarskoj šumi. I ne samo to, otišli su učenici sa svojim nastavnicima i dalje, na pravi put, prateći šta se dešava sa mapiranim deponijama, dinamiku uklanjanja i pojavu novih, što srećom u proteklih nekoliko meseci nije registrovano.
Reklo bi se da geodezija nema veze sa zaštitom životne sredine, ali ovi učenici, nastavnici i uprava Geodetske škole, zajedno sa pomenutim prijateljima i saradnicima pokazuju da SVI itekako imamo veze sa životnom sredinom, posebno njenim očuvanjem i unapređenjem, posebno što nam je ta životna sredina zajednička i što koristimo iste resurse, posebno što geometri i geodete iz svog ugla itekako mogu da pomognu u drugačijem sagledavanju okruženja, problema i da daju kvalitetnija rešenja i predloge za zaštitu.
Pozivamo ostale škole iz Beograda, bilo da su predškolske ustanove, osnovne, srednje ili više i visoke škole, da krenu sigurnim ekoškolskim koracima putem kojim je Geodetska škola krenula, pitajte ih i čućete kako se dobro zabavljaju, kako puno nauče i kako drugačije gledaju na svaku upaljenu sijalicu, vodu koja bespotrebno teče iz slavine, plastičnu flašu bačenu na travu, posečeno drvo u šumi….A sve to ne mora tako i može drugačije, ako ugasimo sijalicu, isključimo vodu, odložimo plastiku u kantu i posadimo drvo. Probajte i videćete veliku promenu!
Preduzetništvo kao podsticaj mladima
Do pre desetak ili petnaest godina biti preduzetnik značilo je da si bar punoletan, da imaš svoju firmu, neki biznis plan i tržište gde plasiraš svoju robu i svoje usluge. I naravno poslovne partnere. Neko je bio više, neko manje uspešan. Tako je to „seme preduzetništva“ posejano u Srbiji reklo bi se početkom ovog milenijuma, počelo da rađa i nekako ovih poslednjih par godina dobilo je i podmladak! I to baš u mladima, logično, jer kad nešto stari valjalo bi da ostavi i neko „potomstvo“, da se posao nastavi.
E baš o tom preduzetništvu mladih, preduzetničkim inicijativama mladih, „školskim zadrugama“, „preduzetničkim kompanijama“… i drugim oblicima organizovanja i poslovanja mladih bilo je najviše reči u manifestaciji koju je organizacija Inter Art iz Novog Sada, kao svojevrsnu čestitku i jedinstveni poklon za Novu Godinu, rešila da pokloni mladima: osnovcima, srednjoškolcima, studentima, kako bi se onaj duh sa početka priče raširio, umnožio i omogućio mladima da počnu da zamišljaju, ali i stvaraju, neku svoju sigurnu, zabavnu i uspešnu preduzetničku budućnost. A da li će ta kreacija sada zamišljena i rođena zaživeti i i koliko dugo, nadam se da ćemo zajedno moći da ispratimo.
U „Kreativnoj zoni“, na popularnom novosadskom Spensu, zapadnom ulazu i prvom spratu koji se koristi samo povremeno kada na koncerte dolaze ljudi iz nekih drugačijih priča od ove naše, poslednjih dana oživeli su duhovi nekog prošlog „srećnijeg vremena“, jer se u poslepodnevnim satima ori od žagora, smeha i priče mladih. Šareni štandovi raznih zanata, poneka čudna mašina i pomalo nespretnim rukama budućih velikih preduzetnika ispisane parole o očuvanju jedine planete Zemlje, o reciklaži i recikliranju, o deci koja umesto nas odraslih preuzimaju brigu za planetu i svoju životnu sredinu, jer su shvatili da je odraslima potrebna pomoć u namerama da zaštite tu životnu sredinu.
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine bili su gosti i predavači, predstavili programe obrazovanja o životnoj sredini i posebno program Eko-škole. Ali sam program kao najbolji promoteri i jedini pravi prenosioci pouke i poruke predstavile su, naravno, Eko-škole: osnovna škola „Vuk Karadžić“ iz Surčina, obnovili status 2016. godine i Eko-škola srednja stručna Geodetska iz Beograda, stekli status 2016. Nastavnica Marina i učenica Teodora, profesorka Jagoda i učenik Đorđe, kao pravi ambasadori jednog budućeg vremena koje nastaje sada, danas i odmah, imali su male performanse i jednostavno, lako i iz srca pričali o svojim Eko-školama. I kroz priču u svojim glavama već videli neke nove mogućnosti saradnje, povezivanja, razvoja tih malih, budućih velikih, preduzetničkih inicijativa, od kojih će, duboko verujemo, neke 2024. godine postojati bar dva nova uspešna preduzeća, koja će imati potrebne dozvole, biznis planove i strategije, voditi računa o životnoj sredini, resursima i očuvanju planete, jedne jedine i jedinstvene!
AOR na SERBIAN VISIONS: 27.novembra od 12-14h u sali M4 Radisson Blu Old Mill Hotela u Beogradu
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine imaju priliku da i ove godine učestvuju na SERBIAN VISIONS multikongresu koji obuhvata više tema: ljudska prava, ekonomiju, obrazovanje, kulturu, zdravlje, zaštitu životne sredine, EU integracije, bezbednost, inovacije, kao i druge segmente koji čine viziju za bolju budućnost Srbije. Na ovoj jedinstvenoj manifestaciju u Srbiji, u nedelju 27. novembra 2016. godine, u periodu od 12.00 do 14.00 časova, u hotelu Radisson Blu Old Mill, namera nam je da skrenemo pažnju pre svega privrednih subjekata i donosilaca odluka o mogućnostima eko-sertifikacije u turizmu, uzimajući u obzir da je to grana koja se sve više razvija u Srbiji i svetu i koja postaje sa jedne strane nosilac napretka društva, a sa druge strane veliki korisnik prirodnih resursa, energije, prostora i životne sredine.
Kako bismo u narednim godinama obezbedili pravilan i održivi razvoj turizma u Srbiji i jednistvenim sadržajima privukli što više turista da borave na našim prostorima, potrebno je da se prema resursima i životnoj sredini odnosimo štedljivo i na pravilan način, koristeći se alatima koji su već dugi niz godina razvijani na globalnom nivou. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su predstavnici Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini, koja je intelektualni vlasnik programa, između ostalih, Plava zastava i Zeleni ključ. Ova dva međunarodna programa realizujemo u Srbiji od 2012., tj. 2014. godine, a namera nam je da na primerima korisnika ovih progama (Ada Ciganlija za Plavu zastavu, hoteli Radisson Blu Old Mill i IN hotel iz Beograda) pokažemo načine održivog upravljanja i korišćenja resursa i životne sredine, što posredno može dovesti i do ekonomskog napretka učesnika u programu, lokalne zajednice i čitavog društva.
Pozivamo Vas da nam se pridružite 27. novembra 2016. godine, od 12 do 14h, u konferencijskoj sali M4 Hotela Radisson Blu Old Mill, u interaktivnoj diskusiji o mogućnostima, prednostima i nedostacima sa kojima se susrećemo u procesu eko-sertifikacije u turizmu kod nas, kao nove mogućnosti napretka i razvoja civilizovanog društva koje kao prioritet postavlja visoke standarde za dobrobit ljudi, pre svega zdravlje, obrazovanje, sigurnost, što je omogućeno održivim korišćenjem resursa i brigom o životnoj sredini.
Molimo Vas da učešće kao panelista ili prisustvo u publici, potvrdite najkasnije do 23.11.2016. godine, kontakt osoba Aleksandra Mladenović, telefon: 0631173797, email: aleksandra.mladenovic@feeserbia.com
Projekat „Serbian Visions“ predstavlja specifičan koncept okupljanja organizacija civilnog sektora i privrede na jednom mestu sa ciljem jačanja uloge civilnog društva u zemlji i stvaranja povoljnijeg privrednog ambijenta kroz davanje doprinosa važnim razvojnim segmentima zemlje kao što su, između ostalog i evropske integracije.
Program 27. novembar Program za 26. novembar
Međunarodni program Eko-škole pokrenut u Crnoj Gori – prezentovan primer sprovodjenja programa u Srbiji
U ponedeljak 10. oktobra, u Zavod za školstvo u Podgorici, održana je konferencija povodom pokretanja međunarodnog programa Eko-škole u Crnoj Gori. Kolege koje u Crnoj Gori realizuju FEE programe Mladi eko-reporteri i Plava zastavica su iz udruženja EKOM, ali će za implementaciju programa Eko-škole biti nadležan i odgovoran Zavod za školstvo, što daje posebnu dimenziju i povećava vrednost programa Eko-škole u Crnoj Gori.
Konferenciji su prisustvovali Radovan Popović, direktor Zavoda za školstvo, Arijana Nikolić Vučinić, generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje lica sa posebnim potrebama, Ministarstvo prosvete, Jelena Knežević, rukovoditeljka Odeljenja za održivi razvoj i integralno upravljanje morem i priobalnim područjem, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Srna Sudar, direktorica REC – Crna Gora, Jelena Vukasović, predsednica NVO EKOM – Udruženje za ekološki konsalting u Crnoj Gori, kao i predstavnici tridesetak prijavljenih škola iz čitave Crne Gore, koje će učestvovati u pilot fazi uvođenja programa Eko-škole u sistem obrazovanja.
Bríd Conneely, direktorica međunarodnog programa Eko – škole, Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini, istakla je važnost uključivanja zemalja u ovaj program, čime se podstiče pre svega učenički i studentski aktivizam, ali i učešće čitave zajednice u rešavanju važnih pitanja zaštite životne sredine i očuvanja resursa.
O dosadašnjim aktivnostima na polju obrazovanja za održivi razvoj, prezentovala je Mira Vasiljević, Regionalni centar za životnu sredinu (REC) – kancelarija Crna Gora, ističući da je REC kroz dosta projekata već na neki način pripremio dobru podlogu za uspešno uvođenje programa Eko-škole u Crnoj Gori.
Deo konferencije bio je posvećen prezentacijama i primerima implementacije programa Eko-škole u regionu. Aleksandra Mladenović, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, nacionalni operater programa za Srbiju, je prezentovala iskustva iz Srbije, gde smo program uveli 2012. godine, a Anita Šetić, Udruga Lijepa Naša, Republika Hrvatska, je prezentovala iskustva iz hrvatske, gde se program realizuje već 16 godina.
Nevena Čabrilo, Zavod za školstvo, koordinatorka programa za Crnu Goru, je prisutnima predstavila ekoškolske korake i ono šta bi trebalo svaka vaspitno-obrazovna ustanova da uradi kako bi bila spremna da konkuriše za Zelenu zastavu i eko-sertifikat.
Posebnu pažnja i diskusija su se razvili nakon prezentacija koje su imali gosti iz Srbije i Hrvatske, ekoškolski koordinatori iz predškolskih, osnovnih i srednjih škola, sa učenicima koji su bili prisutni iz Geodetske škole iz Beograda. Predstavili su svoja iskustva i dali primere dobre prakse kako se program sprovodi u Hrvatskoj već 16 godina (Ana Ćapin, Osnovna škola Cavtat), ali i kakvi su počeci bili u prvom Eko-vrtiću u Srbiji, Predškolska ustanova „Galeb“, Šetonje (Dragica Božilović), prvoj Eko-školi u Srbiji, OŠ „Drinka Pavlovic“ u Beogradu (Marina Drndarski), ili iskustva u Geodetskoj tehničkoj školi iz Beograda (Jagoda Petrović Ukaj).
Konferencija je realizovana u okviru projekta ,,SEEDLING-Predstavljanje UN ciljeva za održivi razvoj u školama u Jugo-istočnoj Evropi“, koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu (REC) uz finansijsku podršku Austrijske Razvojne Agencije (ADA) kao deo Austrijske Razvojne Saradnje (ADC).
Konferencija Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
Moments from the Conference-Gallery of pictures
Dvanaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE16-ENV.net” održana je 6. juna 2016. godine u Beogradu (Srbija) i bila je posvećena temi klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa. Tradicionalno, Konferenciju su organizovali Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije. Konferencija je bila zvaničan događaj kojim UNEP obeležava Svetski dan životne sredine u Srbiji i održavana je pod pokroviteljstvom EU, a kroz realizaciju projekta: “Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapređivanje uticaja stanovništva na proces reform cnvi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji.”
EnE16-ENV-net je otpočela uvodnim izlaganjima Nermine Ljubovic, izvršne direktorke Privredne komore Srbije, Stanojle Mandiić, zamenice poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, doc. dr Mirjane Drenovak Ivanović sa Pravnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27 i prof. dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Vladinog i nevladinog sektora, internacionalne organizacije, naučne institucije i poslovne asocijacije.
Učesnici konferencije (približno 170 registrovanih učesnika) su bili složni u jednom: imamo respektabilne stručnjake za oblasti životne sredine i klimatskih promena (kako one sa iskustvom, tako i mlade stručnjake – koji teško nalaze zaposlenje u struci). Kako je pristupanje EU značajan prioritet Srbije, time će i poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene (Poglavlje 27) biti sve važnije u procesu da u našoj zemlji imamo evropske standarde. Struka i iskustvo treba da budu garant za “prava” rešenja na ovom putu (koji će po prvim procenama, u ovom sektoru, u našoj zemlji, trajati više desetina godina). Ova konferencija doprinosi unapređenju uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji. Učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za životnu sredinu jedan je od stubova održivosti rešenja. Kako je ova Konferencija podržana i od Programa UN za životnu sredinu (UNEP), kao jedan od zvaničnih događaja kojim se u svetu obeležava Svetski dan životne sredine 5. juni, prenosioci smo poruke UNEP-a i Interpola da je, na globalnom nivou, kriminal prema životnoj sredini u porastu i da se taj trend mora „obrnuti“ da bi se postigao održivi rast i razvoj.
Press Release – Osnovne informacije
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net – The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi – Environment to Europe
Beograd, 6. juni 2016. – Belgrade, Serbia, June 6, 2016
Klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa – Climate Change and Sustainability of Resources
Program konferencije – dan 02.06. Conference Agenda- as on 02/06
6. jun June 6th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: Marko Čadež, prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, mr Dušan Stokić
- Irena Vojáčková – Sollorano, UN Resident Coordinator / Visoki predstavnik UN u Srbiji
- Nermina Ljubović, Chamber of Commerce and Industry of Serbia, Director / Izvršni direktor Privredne komore Srbije
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade, Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Sandra Radojević, Embassy of Bosnia and Herzegovina, Counsellor / savetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia /Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Aleksandar Dragišić, Head of Institute for nature conservation of Serbia / Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Representative, Electric Power Industry of Serbia / Elektroprivreda Srbije
- Mirjana Drenovak-Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Faculty of Law, University of Belgrade and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
- Prof. dr Anđelka Mihajlov, Uvodna poruka / Introductory message, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Environmental Ambassador for Sustainable Development and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
Note / Napomena: Pending invitation will be included in the final Agenda upon confirmation / Uvaženi pozvani gosti će biti uvršćeni u finalni dnevni red, po dobijanju potvde učešća
11:00 -11:10 Technical Break / Tehnička pauza
11:10- 13:30 Plenary lectures / Plenarna predavanja
(Moderatori: Prof. dr Hristina Stevanović-Čarapina, mr Aleksandra Mladenović, mr Dušan Stokić, mr Draženko Bijelić)
ENV.net PROJEKAT, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Nacionalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine / Environmental Ambassadors for Sustainable Development
BRIDGING THE GAP BETWEEN CLIMATE CHANGE AND URBAN CLIMATE, CHRISTOS VLACHOKOSTAS, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE; VIS. PROFESSOR, CLIMATE CHANGE AND ENERGY STRATEGIES, MSC SUSTAINABLE DEVELOPMENT, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY; VICE PRESIDENT OF THE GENERAL ASSEMBLY OF TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
CLIMATE CHANGE AND THE TOURISM SECTOR: DECISION SUPPORT TOWARDS ENVIRONMENTAL SUSTAINABILITY OF TOURISM, ALEXIA MICHAILIDOU, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, MEMBER OF THE PERMANENT COMITTEE FOR SUSTAINABLE TOURISM, TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
ENVIRONMENTAL PERFORMANCE OF BUILDINGS IN THE CONTEXT OF CLIMATE CHANGE, ANTHIMOS AMANATIDIS, SECRETARY GENERAL OF THE TECHNICAL CHAMBER OF GREECE / REGION OF CENTRAL MACEDONIA
SUSTAINABLE PRODUCTION – A LIFE CYCLE THINKING APPROACH IN INDUSTRIAL DESIGN, CHARISIOS ACHILLAS, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, ACADEMIC COORDINATOR, SCHOOL OF ECONOMICS, BUSINESS ADMINISTRATION AND LEGAL STUDIES, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY, GREECE; ADJUNCT LECTURER, DEPARTMENT OF LOGISTICS, TEI OF CENTRAL MACEDONIA
sistem zaštite prirode i klimatske promene, marija trukić I Biljana Krsteski, zavod za zaštitu prirode srbije / institute for nature conservation of serbia
Biodiversity of National parks of the Republic of Serbia – natural resource directly endangered by climate changes, Dejan stojanović, Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Nacionalni Park «Fruška gora», Milica Tomić, nacionalni park «tara», suzana komatović, predrag šumarac, nacionalni park «kopaonik», Nacionalni Park «Đerdap», marko tomić, nacionalni park «tara»
13:30-14:30 Break with buffet / Pauza sa posluženjem
14:30-17:15 Usmena izlaganja / Oral presentations
(Moderatori: Uroš Rakić, Milena Tabašević, Vladimir Mrkajić, Dragana Nešković Markić)
KVALITET VAZDUHA U NOVOM SADU I BEOGRADU OD 2011. DO 2014. GODINE, BILJANA RADOVANOVIĆ, JKP ’’PARKING SERVIS’’ NOVI SAD, TIHOMIR POPOVIĆ, AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE, MIRJANA VOJINOVIĆ MILORADOV, IVANA BOŽOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
KONJUKTURA VODE U USLOVIMA KLIMATSKIH PROMENA, DUŠAN LUKIĆ
KONCEPT METODOLOGIJE ZA OTKRIVANJE I ISTRAŽIVANJE EKSTREMNIH VREMENSKIH I KLIMATSKIH POJAVA, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ, MIROLJUB MILUTINOVIĆ, REPUBLIČKI HIDROMETEORLOŠKI ZAVOD, MOMČILO ŽIVKOVIĆ, SEWA
GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI, KLIMATSKE PROMENE, ODRŽIVI RAZVOJ I ZDRAVLJE LJUDI, UROŠ RAKIĆ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”, BEOGRAD, SRBIJA
CLIMATE CHANGE AFFECTS HEALTH CARE – RETHINKING ABOUT HEALTHY ENERGY FOR SUSTAINABILITY, Marija Jevtić, University in Novi Sad, Faculty of Medicine, Institute of Public Health of Vojvodina, Vlatka Matković PuljiĆ, Health & Environment Alliance (HEAL), Catherine Bouland, Université libre de Bruxelles (ULB), School of Public Health, Research Center on Environmental Health and Occupational Health
ODRŽIVOST OKRUŽENJA I EKOLOŠKI OTISAK KAO INDIKATORI UPOTREBE PRIRODNIH RESURSA U REPIBILAKAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VELERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE SREMSKI KARLOVCI, MINA KOVLJENIĆ, EKONOMSKI FAKULTET
PRIMER PROCENE RANJIVOSTI NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI, SLOBODAN MILUTINOVIĆ, PETAR VRANIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU
JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH ZAJEDNICA ZA ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE U REGIONU PODRINJA, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM, BEOGRAD, MILA VUKAŠINOVIĆ, UNIJA EKOLOGA “UNEKO”, BEOGRAD, DANIELA CVETKOVIĆ, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU
SANITARNO-HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE JAVNIH ČESAMA-ZNAČAJ ZA ZDRAVLJE LJUDI, LJILJANA PLEĆEVIĆ, BRANKICA LUKOVIĆ, ĐORĐE MIHAILOVIĆ, VAHID IBRULJ, MILANA ŠEVO, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
VODNI AGENT DUNAVSKE REGIJE, MAJDA ADLEŠIĆ, JOŽE CVETKO, VODNA AGENCIJA
PRISUSTVO BIOLOSKIH INDIKATORA I NJIHOV UTICAJ NA MIRIS I UKUS VODE, MILKICA KOVAČEVIĆ
UVOĐENJE ČISTIJE PROIZVODNJE U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI I PROIZVODNJI PAPIRA, DARJA ŽARKOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, BEOGRADSKA POLITEHNIKA, SANDRA ZIHERL, FABRIKA KARTONA UMKA, UMKA, BEOGRAD, MARICA ILIĆ STAMENKOVIĆ, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, ARANĐELOVAC
MONITORING ŠUMSKIH POŽARA SA ZEMLJE I IZ VAZDUHA, SINIŠA JOVANOVIĆ, SIMA MARKOVIĆ, NACIONALNI KLASTER ŠUMARSTVA, VIDOSAVA JOVANOVIĆ, UPRAVA ZA ŠUME, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ
AGROEKOLOGIJA – DOBRA EKOLOGIJA JE DOBRA EKONOMIJA, STELA STRSOGLAVEC, CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH “EDUCA HUMANA”
GUBITAK BIODIVERZITETA POD UTICAJEM GLOBALNIH EKOLOŠKIH PROMENA, IVANA TRIFKOVIĆ
EVROPSKO TRŽIŠTE UGLJEN-DIOKSIDA, BOJANA ŽIVKOVIĆ
POSTUPANJE SA NEUPOTREBLJIVIM LEKOVIMA IZ DOMAĆINSTAVA, Nataša Bukumirić, Vesna Alivojvodić, Šimon Đarmati, Visoka škola stukovnih studija – Beogradska politehnika
DECA EDUKATORI U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE, DRAGANA IGNJATOVIĆ CRNATOVIĆ, DEČIJI EKOLOŠKI POKRET NIŠ
PROGRAM EКО-ŠKOLA U FUNKCIJI RAZVOJA STRATEGIJE GRADA SREMSKI KARLOVCI, RADOVAN VLADISAVLJEVIĆ, FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT, PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD, ČASLAV KALINIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, MILADIN KALINIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE, SREMSKI KARLOVCI
MEĐUNARODNI PROGRAM EKO ŠKOLE KAO PODSTICAJ ZA OBELEŽAVANJE ZNAČAJNIH DATUMA, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ “MOMČILO NASTASIJEVIĆ”, GORNJI MILANOVAC
Poster izlaganja / Poster presentations
climate, traffic and combustion – related air pollutants in the urban air of Vranje City, Jovana Džoljić, Ljiljana Đorđević, Gordana Bogdanović, College of Applied Professional Studies Vranje
zdravstvene posledice i troškovi korišćenja uglja za proizvodnju struje u republici srbiji, Vlatka Matković PuljiĆ, Health and Envirionment Alliance (HEAL), Brussels
Da nam klima prija svima, marija milićević, centar enrgija mladih, sonja milićević, elektrotehnički fakultet, univerzitet u beogradu, dragana milićević, gradska uprava kruševac
SMANJENJE NEGATIVNIH EFEKATA NASTALIH KAO POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, NATAŠA VUKMIROVIĆ, LINK PLUS
DISTRIBUTIVNI MODEL ZA PREDVIĐANJE BUJIČNIH POPLAVA NA MALIM SLIVOVIMA, Nedeljković Marko, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Divna Đokić, Erasmus Mundus, Marine biodiversity and conservation, Ghent, Koprivica Ana, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Climate Consultant as a tool to determine and achieve thermal comfort conditions in buildings: A case study for the city of Belgrade, Milovan Medojević, Milana Medojević, Nenad Medić, Milovan Lazarević, Nemanja Sremčev, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
KLIMATSKE PROMENE I URBANI PROSTOR, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
The role of green roofs in climate change adaptation, Sandra Stanković, Jasmina Radosavljević, Dejan Vasović, Faculty of Occupational Safety, University of Niš
RAZVOJ GRAĐEVINSKOG PODRUČJA POD EKOLOŠKIM RIZICIMA U SRBIJI, Milica Gačić, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu
Kartiranje i vizuelizacija prirodnih karakteristika prostora opštine Svilajnac u GISu, MILOŠ NINKOVIĆ, UROŠ RADOJEVIĆ, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum
EKOLOŠKA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, Ljubica Komazec, Marko Aleksić, Radmila Bjekić, Ekonomski fakultet u Subotici, Univerzitet u Novom Sadu
Geoekološko vrednovanje Kaluđerskih Bara na Tari u funkciji održivog turizma, Emina muratović, geografski fakultet univerziteta u beogradu, safet muratović, zoran kričković, ministarstvo odbrane
klima kao turistićka vrijednost tuzle, jusuf omerović, evropski univerzitet kallos, tuzla
Aktuelni izazovi razvoja biciklističkog turizma u srednjem i donjem delu Dunavskog regiona, vladimir mrkajić, novosadska biciklistička inicijativa
Stirling motor – prijatelj životne sredine, Miodrag Jovanović, RViPVO, Vojska Srbije, Ministarstvo odbrane
PLAN ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADNIM ULJIMA NA “POLJU D” RB “KOLUBARA”, Ana Koprivica, Uroš Pantelić, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Reciklaža ambalažnog otpada u Srbiji – trenutno stanje i izazovi, vladimir mrkajić, nemanja stanisavljević, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
procedne vode sa deponije komunalnog otpada, dragana nešković markić, željka šobot pešić, draženko bjelić, J.P. DEP-OT Regionalna deponija Banja Luka
lociranje divljih deponija, jagoda petrović ukaj, geodetska tehnička škola, beogrAD
KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U CRNOJ GORI, MARINA PETROVIĆ, OŠ JUGOSLAVIJA, BAR
Valorizacija komine grožđa – hladno ceđeno ulje iz koštica, Vesna Vujasinović, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci, Miloš Bjelica, Tehnološki fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Valerija Večei-Funda, Nikola VuksanoviĆ, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci
ZNAČAJ KRIVIČNOG ZAKONA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI ZA PROCES INTEGRACIJE U EU, Aleksandar Luković, koridori srbije, Brankica Luković, Visoka tehnološka škola strukovnih studija, Aranđelovac
17:15 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net
The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
Marko Čadež, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, Nacionalni koordinator ENV.net projekta, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Milena Tabašević MSc, asistentkinja glavne koordinatorke Konferencije, assistant
Mr Dušan Stokić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
mr Danko Aleksić
mr Aleksandra Mladenović
Prof. dr Anđelka Mihajlov
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik.
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers.
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: plenarni radovi, radovi u celini, apstrakti radova.
Papers are grouped in several categories: Plenary Papers, Full Papers, and Abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Tel/faks: +381 11 2836926; Tel. u vezi Konferencije: +381 64 133 4136
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Phone/fax: +381 11 2836926; Phone for information related to Conference: +381 64 133 4136
Zbornik radova Konferencije / Conference Proceedings of Papers: http://ambassadors-env.com/ene16-env-net-zbornik-radovaproceedings-of-papers/
Rezultati projekta VIP Ekomotivacija
Projekat VIP Ekomotivacija realizujemo od maja 2015. godine. Učesnici projekta imali su prilike da se takmiče u Eko-kvizu, obeležavani su važni Eko-dani, najmlađi su gradili svoje prve Eko-bašte, a Mladi eko-reporteri su izveštavali o svojoj životnoj sredini. Tokom trajanja projekta sakupljani su poeni za svaku aktivnost, pa je tako osnovna škola „Drinka Pavlović“ iz Beograda osvojila PRVO MESTO u Eko-kvizu, a na konkursu za Vip Ekoreportere 8 radova je pobedilo u kategoriji članka, fotografije i videa i prosleđeno na međunarodno takmičenje.
Svi učesnici projekta VIP Ekomotivacija vredno su radili cele godine i obeležavali datume značajne za zaštitu životne sredine, uključivali lokаlnu zajednicu i medije u sve aktivnosti: od Dana voda, preko Dana planina, Dana obrazovanja o životnoj sredini, Dana biodiverziteta…i mnoge druge dodatne datume. U obeležavanju Eko-dana najaktivnija je bila osnovna škola „Rade Dodić“ iz Milutovca (91 sakupljne poen), a zatim osnovna škola „Stefan Nemanja“ iz Niša (90 poena), osnovna škola „Dimitrije Tucović“ iz Čajetine (88 poena) i osnovna škola „Sveti Sava“ iz Pirota (87 poena).
Najmlađi učesnici, predškolci, formirali su i gajili svoje prve bašte, koje je obezbedila kompanija Vip mobile. Nije bilo lako odrediti ko je bio najuspešniji, jer su sve bašte uspešno posađene i održavane. Najlepšu baštu napravili su mališani vrtića „Pčelica“ sa svojim roditeljima i vaspitačicom u selu Šetonje kod Petrovca na Mlavi, ali isto tako lepe i uredne bile su i eko-bašte vrtića Vila“ iz Vrdnika na drugom mestu, kao i tri bašte koje po lepoti dele treće mesto: vrtić „Suncokreti“ iz Vladimiraca, ŠOSO „Vuk Karadžić“ iz Sombora i vrtić „1001 radost“ iz Beograda. Nadamo se da će bašte opstati i nastaviti da se ulepšavaju i narednih godina!
Na osnovu analize celokupnog dosadašnjeg rada i dostignuća u projektu VIP Ekomotivacija, zaslužna titula ZLATNOG VIP Ekomotivatora pripala je osnovnoj školi „Rade Dodić“ iz Milutovca, sa ukupno sakupljenih 146 poena, dajući veliki doprinos borbi za čistiju i zdraviju životnu sredinu i pokazujući kroz zajedničke aktivnosti sa lokalnom zajednicom, medijima i ostalim zainteresovanim stranama kako se brine o životnoj sredini i čuvaju resursi. Titulu SREBRNOG VIP Ekomotivatora osvojila je osnovna škola „Sveti Sava“ iz Pirota, sa sakupljenih 137 poena, a BRONZANI VIP Ekomotivator je osnovna škola „Dimitrije Tucović“ iz Čajetine, sa 133 poena.
Osim sakupljenih poena, učešćem u ovom i svim drugim projektima vaspitno-obrazovne ustanove daju značajan doprinos razvoju svesti u svojim sredinama o potrebi očuvanja resursa koji su nam dostupni, a napredak se već vidi u sredinama koje su čistije, u ljudima koji odvajaju i recikliraju otpad i čuvaju svoja prirodna bogatstva.
Svim učesnicima u projektu VIP Ekomotivacija čestitamo! Pobednicima želimo da nastave i opravdaju svoju misiju, a onima koji nisu ovaj put pobedili želimo da kroz svoj dalji rad ne posustanu, jer najveća je nagrada prenositi nesebično saznanja o životnoj sredini i imati dovoljno čiste i dostupne vode, vazduha i zemljišta da o tome ne moramo ni da razmišljamo!
Projekat Ekomotivacija podržan je od strane VIP Mobile, koji će najboljim Ekomotivatorima obezbediti nagrade.
Rezervišite datum 6. juni 2016. godine za učešće na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”
Pozivamo Vas da učestvujete na Dvanaestoj regionalnoj Konferenciji “Životna sredina ka Evropi EnE16 – ENV.net”, koja će biti posvećena temi: Klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa. Konferencija će biti održana 6. juna 2016. godine u Beogradu (Privredna komora Srbije) i predstavljaće događaj u okviru UNEP obeležavanja Svetskog dana životne sredine.
Konferenciju organizuje strukovno udruženje “Ambasadori održivog razvoja i životne sredine” i Privredna komora Srbije, uz podršku Programa UN za životnu sredinu. Konferencija je deo ENV.net procesa, koji je podržan od EU. Tradicionalno, u okviru Konferencije svake godine imamo značajan broj ambasadora iz različitih zemalja, kao i učešće preko 150 autora i koautora radova koji se objavljuju u CD Zborniku radova Konferencije, kao i učesnika bez rada.
Konferencija je prilika za obrazovne institucije, organizacije, predstavnike privrede i pojedince da predstave svoja istraživanja i gledišta u vezi sa odabranom temom. Čvrsto verujemo da će Vaš naučno-stručni rad i iskustvo znatno pomoći razumevanju ove oblasti. Svesni neophodnosti bliske saradnje između nauke i prakse, uključujući i praksu u okviru nadležnih organa, pozivamo Vas da uzmete aktivno učešće na Konferenciji “Životna sredina ka Evropi EnE16-ENV.net”, bilo pripremom i prezentovanjem Vašeg rada ili doprinosom kao učesnik.
Organizacioni odbor Konferencije Vas sa zadovoljstvom obaveštava da, zahvaljujući podršci EU preko ENV.net projekta, neće biti kotizacije za učešće. Prijavite se za program Konferencija “Životna sredina ka Evropi” na sledećem linku: http://feeserbia.com/programi/konferencija-zivotna-sredina-ka-evropi . Nakon prijave biće Vam omogućen pristup registracionom formularu, koji morate da popunite kako biste registrovali Vaše učešće na Konferenciji.
Ukoliko budete imali problema prilikom registracije, pošaljite mail na: eneconference@feeserbia.com .
Bliže informacije: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, e-mail: eneconference@feeserbia.com,
web site: http://ambassadors-env.com i http://feeserbia.com/
Efikasano korišćenje prirodnih resursa preduslov je za ekonomski rast regiona zaključeno je na upravo završenoj ministraskoj konferenciji zemalja Jugoistočne Evrope na kojoj su učestvovali i Ambasadori održivog razvoja i životne sredine
“Zemlje jugoistočne Evrope zajedno će se boriti za ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje zagađenja vazduha, zaštitu biodiverziteta, kao i uvođenje zelene ekonomije u oblastima energetike i saobraćaja.”
Dogovoreno je na ministarskoj konferenciji, održanoj u Crnoj Gori, na temu odgovora na klimatske i ekološke izazove u jugoistočnoj Evropi, na kojoj su čelni ljudi institucija koje se bave životnom sredinom usvojili Podgoričku deklaraciju, kojom je predvidjena bliska saradnja država regiona u toj oblasti.
Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović rekao je da, prema podacima te organizacije, čak 42 odsto gradjana zemalja JIE očekuje pogoršanje kvaliteta životne sredine i poručio da su najhitnije mere koje treba da se preduzmu upravo u oblasti energetike i saobraćaja.
„Nakon nedavno održanog sastanka ministara spoljnih poslova sa komesarom za politiku i pridruživanja Johanesom Hanom, od EK možemo da očekujemo pomoć da se dva projekta mogu odmah početi da se realizuju: formiranje regionalne saobraćajne zajednice i postizanje dogovora o zajedničkom tržištu električne energije u regionu“, istakao je Svilanović.
Izvršna direktorka Regionalnog centra za životnu sredinu (REC) Marta Bonifert poručila je da je životna sredina ključna za ekonomiju i da države treba da imaju održivu proizvodnju energije, dok je regionalni direktor UNEP-a Jan Dušik naglasio je da su u fokusu tri prioriteta zajedničkog djelovanja: klimatske promjene, zagađenje vazduha i zaštita biodiverziteta.
„U tome ćemo vam pomoći kroz zeleni fond za životnu sredinu, koji treba da koristite što više kako bi krenuli u zelenu ekonomiju. Mi ćemo pomoći u stvaranju novih radnih mejsta i tehnologija“, zaključio je Dušik.
Predsedavanje Regionalnom radnom grupom za životnu sredinu od Crne Gore preuzela je Srbija.
IN Hotel iz Beograda dobio Zeleni ključ kao nagradu za višegodišnju posvećenost očuvanju životne sredine i održivom korišćenju resursa
U Beogradu je još jedan hotel zaslužio posle više godina truda i zalaganja za zdravu životnu sredinu, Zeleni ključ, međunarodni sertifikat koji se dodeljuje objektima u turizmu i turističkim atrakcijama koje imaju jasnu politiku poslovanja baziranu na očuvanju životne sredine i održivom korišćenju resursa, pre svega energije, vode i upravljanje otpadom. IN hotel je proces sertifikacije započeo sredinom 2015. godine i uspešno ispunio kriterijume koje propisuje ovaj program. U narednom periodu potrebno je da zaposleni hotela uticu na razvoj sopstvene i svesti gostiju i pokažu unapređenje u preduzetim akcijama vezano za očuvanje životne sredine. Zaposleni u IN hotelu pokazali su veliku posvećenost i želju da u svom radnom okruženju budu bezbedni, da uče o razvrstavanju otpada i načinu kako mogu uštedeti vodu ili električnu energiju i da svoje znanje i iskustvo prenesu na svoje goste i na okruženje.
Program Zeleni ključ je jedan od pet međunarodnih programa Fondacije za obrazovanje u životnoj sredini (FEE – Foundation for Environmental Education ), koja se kao neprofitna organizacija bavi promocijom održivog razvoja kroz obrazovanje o životnoj sredini. Prema poslednjim podacima trenutno je u Green Key program uključeno 50 zemalja širom sveta i više od 2400 turističkih objekata, što ga izdvaja kao jedan od trenutno najpoznatijih svetskih programa u oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Osnovna ideja Programa je podizanje svesti zaposlenih i klijenata u turizmu, u smislu održivog korišćenja i upravljanja resursima, ustanovama i objektima, prema standardima zaštite životne sredine, uz smanjenu upotrebu resursa i energije. Hoteli i smeštajni kapaciteti koji imaju sertifikat “Zeleni ključ” ostvaruju srednjeročno planirano veći profit i imaju svoju stalnu klijentelu koja veruje ovoj “robnoj marki”, odnosno standardu. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su kao nacionalni operater jedina ovlašćena organizacija za sprovođenje FEE programa u Srbiji. Od 2014. godine organizacija je pokrenula proces međunarodne eko-sertifikacije turističkih smeštajnih kapaciteta, dajući šansu i hotelima u Srbiji da dobijanjem Zelenog ključa, postanu deo međunarodne familije “eko-prijateljskih smeštaja”.
Rio + 20 proces: finalizuje se UN dokument o CILJEVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA
AOR pratimo i učestvujemo u nekim od aktivnosti u Rio+20 procesu na globalnom nivou.
Podsećamo da je identifikovano 17 CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA:
- 1 okončati siromaštvo svuda i u svim oblicima
- 2 okončati glad, postići bezbednost hrane i poboljšanu ishranu i promovisati održivu poljoprivredu
- 3 obezbediti zdrav život i promovisati blagostanje za sve u svim dobima
- 4 obezbediti inkluzivno i kvalitetno obrazovanje I promovisati mogućnosti celoživotnog učenja za sve
- 5 postići rodnu ravnopravnost i osnaživati žene I devojčice
- 6 obezbediti upravljanje vodama i pristup pijaćoj vodi i obezbediti sanitarne uslove za sve
- 7 obezbediti pristup dostupnoj, pouzdanoj, održivoj I modernoj energiji za sve
- 8 promovisati inkluzivan i održiv ekonomski rast, zaposlenost i dostojan rad za sve
- 9 izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovisati održivu industrijalizaciju i negovati inovativnost
- 10 smanjiti nejednakost između i unutar država
- 11 učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, prilagodljivim i održivim
- 12 obezbediti održive oblike potrošnje i proizvodnje
- 13 preduzeti hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promena i njenih posledica
- 14 konzervirati i održivo koristiti okeane, mora I morske resurse za održivi razvoj
- 15 zaštititi, obnoviti i promovisati održivu upotrebu zemaljskih ekosistema, održivo upravljati šumama, suprotstaviti se dezertifikaciji i zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i zaustaviti gubitak biodiverziteta
- 16 promovisati miroljubiva i inkluzivna društva za održivi razvoj, obezbediti pristup pravdi za sve i izgraditi efikasne, pouzdane i inkluzivne institucije na svim
- nivoima
- 17 revitalizovati globalno partnerstvo za održivi razvoj
Mreža SDSN je nedavno završila izveštaj o pokazateljima i okviru za monitoring ciljeva održivog razvoja ( Indicators and a Monitoring Framework for the Sustainable Development Goals: Launching a data revolution for the SDGs ). Ovaj izveštaj je rezultat više od 18 meseci konsultacija, sa doprinosima skoro 500 organizacija i hiljada pojedinaca.
Od mnogobrojnih aktivnosti, ističemo i publikaciju – izveštaj o bezbednosti hrane ( 2015 Food Security Report ).
AOR uzima učešće i na prvoj nedelji održivog razvoja, koja se u prvoj nedelji juna održava u Briselu (ESDW); konferencija EnE15-ENV.net, koja se održava u Beogradu, registrovana je među zvanične događaje Evropske nedelje održivog razvoja . Videti ovde
Koliko nam i ovog juna znači Svetski dan životne sredine i Evropska zelena nedelja?
“Politika”, KULTURNI DODATAK 30. maj 2015. godine,
strana 9: NAUKA
KLUPA SA REZERNIM IGRAČIMA
Postoji jedna rečenica u izveštajima Evropske Komisije o napretku Srbije u procesu pridruživanja EU (a koju možemo očekivati i ove godine) „da Srbija treba da se usaglasi sa stavovima Evropske Unije po pitanju klimatskih promena“.
Da bi se ovo desilo, obzirom da nam „prvi tim još ne igra u ligi EU“, svako pojedinačno sa naše klupe sa rezervnim igračima, a koji se zovu na primer „Energetika, Saobraćaj, Otpad, Poljoprivreda, Životna sredina“, moraju tako dobro da nauče „pravila lige EU“, da bi ih selektor pozvao u igru. Nije se još desilo da neko sa klupe za rezervne igrače menja pravila igre. Nema prostora da sa klupe za rezervne igrače se pregovara ili razgovara, ni sa selektorom, ni sa trenerom – ako znaš pravila i po njima (dobro) igraš ideš u tim. Ako igraš po nekim drugim pravilima – jesi kandidat za tim, ali ćeš sedeti i sedeti na klupi za rezervne igrače.
Toliko o ligi Evropske Unije.
A zašto naši igraći sede na klupi za reserve? Možda zato što igraju trening utakmice kojima se zadovoljavaju, možda zato što igraju u nekoj ligi različitoj od EU, koja nema mnogo zahteva prema našim igračima ….
Ono što je dokazivo je da je u Srbiji od 1960.godine do danas uočen značajan porast srednjih dnevnih temperatura sa prosečnim trendom 0,3 stepena Celzijusa po dekadi i da se može očekivati dalji porast. Zagrevanje je najizraženije tokom leta i jeseni i očekuje se da će prevazići 4 stepena celzijusa do kraja ovog veka. Evidentiran je značajan opadajući trend protoka vode za sve reke u Srbiji (osim Dunava i Tise, koje izviru u nekim drugim zemljama). U pojedinim delovima zemlje očekuje se i značajno suvlje klima (manje padavina). Ovaj trend promene klime koji se već dešava, utiče i na biodiverzitet i na ljudsko zdravlje, pa čini se da već imamo negativan uticaj na zdravlje nekih virusa kojima takva klima pogoduje.
Nove „epizode“ suše 2015.
Srbija je u jednom od regiona najpogođenijim izmenjenim klimatskim uslovima, što potkrepljuju i „epizode“ suše 2012. godine, poplave 2014. godine, i kažu nove epizode suše u leto-jesen 2015. godine.
Prema Konvenciji UN o klimatskim promenama, kao međunarodnom ugovoru koji je naša zemlja i potpisala i ratifikovala (zakonom usvojenim u Skupštini obećala da će ga sprovoditi), Srbija ima obaveze (koje sada nisu identične obavezama EU, obzirom da je naša zemlje svrstana u zemlje u razvoju).
Prema ovom obavezujućem međunarodnom ugovoru smo svake dve godine dužni da podnosimo izveštaje. U procesu je izrade „Drugi izveštaj RS prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promenama“, kojim utvrđujemo situaciju, pogođenost, mere prilagođavanja situaciji koja se očekuje (u sektorima vode, šume, poljoprivreda itd), kao i mere sprečavanja (mitigacije). Identifikovali smo 12 akcija na nacionalnom nivou neophodnih za sprečavanje klimatskih promena, i većina njih je u fazi traženja finansijske podrške za sprovođenje. Imamo 6 registrovanih projekata po „mehanizmu čistog razvoja“.
Međutim, trenutni nivo i resursi na nacionalnom nivou nisu dovoljni za efikasnu i brzu reakciju na promene klime i suzbijanje njenih uticaja i efekata. Srbija tek treba da utvrdi prve procene za mogućnosti smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (što smo isto obavezni prema Konvenciji). Pored scenarija „ ništa ne menjati“ predmet analize su i dva druga moguća scenarija. Naša sadašnjost je najbliža konstataciji „da skoro ništa ne menjamo“, jer uočava se na primer ne ispunjavanje do sada planiranih obaveza u energetskom sektoru i spore promene u sektoru otpada (čvrst otpad, otpadne vode). Ako nastavimo praksu „skoro ništa ne menjati“ mi bismo se po emisijama gasova sa efektom staklene bašte 2020. godine približavali stanju iz 1990. godine (a postavljeni cilj za zemlje EU je smanjenje 40% u odnosu na 1990. godinu).
Kada se zna da je u 2013. godini sektor energetike (uključuje energetsku industriju i saobraćaj) učestvovao sa 79,4% u emisijama ovih gasova u našoj zemlji, poljoprivrede sa 10,6%, otpada sa 5,1% i industrijske proizvodnje sa 4,8%, onda postaje jasno zašto su igrači na klupi za rezerve.
Formalno gledano, sprovodjenje Konvencije i integracija u EU nisu isto, pa tako gledano u ovom trenutku ne moramo možda sve da sprovodimo kao EU.
Dakle, mi nemamo problem kako ćemo se predstaviti na konferenciji zemalja članica Konvencije krajem godine u Parizu, ali imamo veliki, veliki „kao kuća“ problem što tako šaljemo Briselu jasan signal da nismo (još uvek) spremni za ligu koja se zove EU.
Ugovor o energetskoj zajednici
Čini se da je potrebno da naši igrači, još uvek na rezervnoj klupi, shvate da „igra za Pariz, još nije dovoljna za EU ligu“.
Ne treba zaboraviti, postoje i međunarodni ugovori kojima smo se obavezali da „igramo u EU ligi“, kao na primer ugovor o energetskoj zajednici. Ukoliko se promene odlažu, neizbežna transformacija na niskougljenićnu ekonomiju će biti teža.
Da li je posao lak? Nije. Potrebne su (ne lake) političke, strateške i finansijske odluke, koje treba da dovedu do ključnih zaokreta u energetici, saobraćaju, poljoprivredi, životnoj sredini i drugim sektorima. Mislim da smo o tome već godinama svesni, ali ne dovoljno.
Da li će biti teže ako kasnije rešavamo ovaj zadatak? Hoće. Između ostalog i zato što dok mi skoro stojimo, drugi ne stoje – kreću se, nekad i brzo.
Mi smo politički i strateški izabrali da nam je cilj da igramo u timu EU. Taj tim, upravo zato što pokazuje veću odgovornost prema građanima kroz brigu i o budućim generacijama, ima sjajnu boju za koju će biti čast igrati. A do tada? Opominjimo one na našoj klupi za rezervne igrače da ne misle da mi ne vidimo da igraju na pomoćnom terenu. Pomozimo im da shvate da igraju tek utakmicu za zagrevanje, ali su još na klupi kandidata, na klupi za rezervne igrače.
Suštinski, stručni selektor(i) i trener(i) su neophodni. Ako to ne obezbedimo, jedan pomoćni teren zamenićemo drugim (možda i dalje od glavnog terena). Ja razlikujem one koji se bave klimatskim promenama „površinski“ ili „kozmetički“ (oni koji „baš vole“ klimatske promene a da pri tome o njima mnogo ne znaju, pa još i zbunjuju i igrače i gledaoce-građane ) i stručnjake. Pogrešno razumevanje problematike vodi pogrešnim odlukama (hoću da poentiram razliku izmedju ” eko-znanja” i “eko-estrade”, razliku između „znanja o klimatskim promenama“ i „klimatske-estrade“; eko-estrada kozmeticki dodaje rec ” zeleno” na neprimerene suštine, postupke, proizvodnje i procese).
Zbog svega napred rečenog, zabrinuta sam koliko nam i ovog juna znači Svetski dan životne sredine i Evropska zelena nedelja.
Anđelka Mihajlov, profesorka univerziteta i ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Pridruzite nam se 22.marta na obelezavanju medjunarodnog dana voda
DAN VODA
22. MART 2015. GODINE
ADA CIGANLIJA
Svetski dan voda obeležava se 22. marta od 1992. godine, na osnovu Rezolucije Ujedinjenih nacija. Obeležavanjem Dana voda Ujedinjene nacije pokušavaju da skrenu pažnju na sve više izražen problem nedostatka i neodgovornog ponašanja prema vodi kao jednom od najvažnijih resursa. Vode ima sve manje, troši se u nekontrolisanim količinama, zageđenje voda je sve više izraženo i alarmantno. U periodu od 2005-2015. godine obeležava se decenija voda.
Okupljanje zainteresovanih učesnika, pre svega dece školskog uzrasta sa roditeljima i nastavnicima, biće u periodu od 11h do 12h na platou kod tribina. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (AOR), zajedno sa svojim partnerima Zavodom za zaštitu prirode Srbije (ZZPS), Udruženjem spasilaca na vodi Srbije i JP “Ada Ciganlija” obeležiće Dan voda na Adi Ciganliji, jedinom kupalištu u Srbiji koje je do sada bilo nosilac Plave zastave, prestižnog međunarodnog priznanja za kvalitet vode za kupanje i aktivnosti koje se odnose na sigurnost posetilaca i obrazovanje iz oblasti životne sredine.
Okupljanje zainteresovanih učesnika, pre svega dece školskog uzrasta sa roditeljima i nastavnicima, biće u periodu od 11h do 12h na platou kod tribina.
12:00 – 13:00h
Pozdravna reč organizatora i partnera; značaj 22. marta Dana voda (AOR, ZZPS, JP “Ada Ciganlija”, spasioci); odmah posle pozdravnih govora, spasioci demonstriraju svoju opremu i svoje aktivnosti; izjave za medije
13:00 – 15:00h
obilazak staništa od značaja za zaštitu ptica i gljiva (ZZPS)
15:00 – 16:00h
povratak na zborno mesto, osveženje, završetak
Za sve učesnike obezbeđeni su sendviči, voda, majice i promotivni materijal.
Naša poruka na početku 2015. godine
ISTORIJA SUTRAŠNJICE SE PIŠE DANAS: ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI
Predgovor ovom vrednom štivu, želim da usmerim tako što ću sa čitaocima da podelim svoju dilemu – ko će platiti u budućnosti „račun“ ukoliko danas donosimo pogrešne, neutemeljene, neodržive odluke?
Način na koji živimo danas, posledica su mnogih odluka i ponašanja iz bliske i dalje prošlosti. Isto tako, načini kako postupamo sa izazovima današnjice će posledično u godinama i decenijama koje dolaze određivati način življenja.
Kada na primer ne platite račun za struju, prekinu vam dovode – vi više nemate struju dok ne izmirite dug. A šta će biti ako/kad u narednim decenijama prirodnih resursa ili ne bude ili ih bude znatno manje, zbog neodrživog i nedovoljno kontrolisanog korišćenja prirodnih resursa danas? Neće tada biti opcije da se naknadno plati „račun“ (za neodrživo korišćenje prirodnih resursa i životne sredine) – i sa velikim novcem neće se moći vratiti neobnovljivi prirodni resursi i uništena i narušena životna sredina i priroda. Generacije koje tada budu živele, zbog nas kako živimo danas, imaće malo mogućnosti da poprave situaciju – mi ćemo biti krivi, ali oni će ispaštati.
Dakle, mi danas načinom kako se ponašamo prema životnoj sredini i resursima, pišemo istoriju budućnosti.
Mi danas, ako se oslanjamo na tradicionalnu ekonomiju, propuštamo generacijsku šansu da ostvarimo održivi rast u budućnosti. Na neki način, ova tematska publikacija, ukazujući na probleme, puteve rešavanja i moguća rešenja, čini pokušaj da ukaže na važnost međugeneracijske solidarnosti , postavljajući vrednosti Evropske unije u oblasti životne sredine kao vodilju i odrednicu.
Prof dr Anđelka Mihajlov, ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Pogledajte našu novu publikaciju TEMATSKI BROJ ČASOPISA LIMES PLUS : ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI
Otpad kao resurs – koliko smo daleko od cirkularne ekonomije?
U cirkularnoj/kružnom ekonomiji, za razliku od linearne ekonomije zasnovane na obrascu uzeti-napraviti-potrošiti-baciti , materijali koji se nalaze unutar proizvoda će se ponovo upotrebljavati i otpad se pretvara u vredan resurs. Iako su preduzeća počela da koriste ovaj model na određene proizvode u različitim sektorima, ona još nije implementirana u velikim razmerama. U svom saopštenju u vezi cirkularne ekonomije , koju je Evropska komisija predstavila u julu 2014.godine, Evropska komisija predlaže da se udvostruči stopa rasta produktivnosti resursa do 2030. godine. Da bi se to postiglo, Evropska komisija razmatra širok spektar mera koje se odnose na dizajn i inovacije, finansiranje efikasnosti resursa, kao i svest o biznisu i potrošača. Tranzicija ka više cirkularnoj ekonomiji mogla bi imati niz pogodnosti:
- – jačanje sigurnosti snabdevanja za sirovina;
- – podsticanje rasta BDP;
- – jačanje konkurentnosti preduzeća u EU; i
- – podrška u zaštiti životne sredine.
Međutim, postoje i brojne barijere i izazovi:
- – kretanje ka cirkularnosti je velika promena u vreme ekonomske krize;
- – ključne osnove za tranziciju i dalje nedostaju;
- – postoje značajna odstupanja između država članica; i
- – takva tranzicija je glavni izazov na više nivoa .
Evropski parlament je u više navrata naglasio potrebu za promenama koje idu ka efikasnosti resursa i eko-inovacijama.
Mnoge zemlje članice su kritične prema predlogu Komisije iako su se neke već uputila se ka cirkularnoj ekonomiji.
Sa druge strane, postoji niz različititih stavova različitih zainteresovanih strana..
Budućnost vas pita
Na 4. Međunarodnom MITECO Forumu,27. novembar 2014. godine, Hotel Crowne Plaza u Beogradu, kao jedan od panelista učestvovala je i prof dr Anđelka Mihajlov, ambasadorka održivog razvoja i životne sredine. Njeno izlaganje je bilo u okviru teza koje su usmerile diskusiju koja je usledina na:
(Ne) održivo korišćenje prirodnih resursa i uticaj na životnu sredinu i razvoj
1. Koliko ima prirodnih resursa?
2. Kome pripadaju prirodni resursi?
3. Otvoreno pitanje izbora: postavke održivog korišćenja prirodnih resursa koji se smatraju prihvatljivim za održivi rast
4. Rio+20 – Studija o zelenoj ekonomiji u Srbiji: prioriteti su definisani
5. Ciljevi održivog razvoja – Sedmi Akcionoi program za životnu sredinu EU
6. Prioritet “pretvaranja u resursno efikasno, zeleno i konkurentno društvo sa niskim nivoom emisije ugljendioksida” – deo EU acquisa u sektoru životne sredine I klimatskih promena (Poglavlje 27)
7. Pridruživanje EU znači pored transpozicije propisa i njihovu implementaciju, uključujući I primenu “teških za finansiranje direktiva EU u sektoru životne sredine”
8. Etičnost transfera tehnologija (ne)prihvatljivih za životnu sredinu
Prenosimo iz medija: Crvene lampice zbog “zelene” budućnosti
Црвене лампице због „зелене” будућности
___________________________________________tekst u celini____________
Svetska i evropska scena oko formule održivog rasta i razvoja je usijana. Upravo sam na Evropskom forumu o resursima u Berlinu čula da svetski razvoj, ograničen našom planetom, vodi trku i sa vremenom. U sistemskom razmišljanju, zasnovanom na nauci, sve „crvene lampice“ su upaljene, ali svi se slažu da nema načina da se utiče na klimatske promene bez promene ekonomskog, kulturološkog i obrazovnog obrasca, kao i povezivanja održivog korišćenja raspoloživih prirodnih resursa sa obrascima ublažavanja klimatskih promena.
Uzavrelosti svetske scene doprinosi (potpuno neočekivan) sporazum između SAD i Kine (dve zemlje koje najviše emituju gasove sa efektom staklene bašte) u vezi „zajedničkog paketa“ za ublažavanje klimatskih promena. Ovo je naravno i izazov za novu parlamentarnu većinu u SAD, koja je već najavila signale da će preispitivati predsednikov prioritet za 2015. godinu, a koji se odnosi na mere za ublažavanje klimatskih promena.
Čini se da se nekoliko poslednjih godina ništa ne menja – klimatske promene ostaju „vruća tema“ za političare .
I čini se da svi ponovo isto pričaju. Na neki način je to tačno, jer naučnici stalnim ponavljanjem upozorenja hoće da „stignu“ do odgovornih donosioca odluka.
Zašto o tome sada pišem? Pišem upravo iz želje da već za desetak godina, a sigurno za tridesetak godina, naša deca i unuci „ne budu zatečeni“ promenjenim obrascem življenja i „računom koji će morati da plate“ – a račun za neodrživo korišćene prirodnih resursa pravi naša generacija.
Ujedinjene nacije ukazuju da samo još malo emitovanih gasova sa efektom staklene bašte (50 PPM) nas deli od planetarne katastrofe. Samo sa brzom (vrlo brzom) akcijom u pravom smeru možemo zaustaviti proces dalje od tih magičnih 2 stepena Celzijusa (već smo „topliji“ za 0,85 stepeni, u poređenju sa preindustriskim vremenom), koje bi nas uvele u neizvesnosti opstanka . Predloženi „ciljevi održivog razvoja“ za period posle 2015. godine, sinergetski sa razvojem uključuju i sprečavanje klimatskih promena.
Da bi se to desilo emisije 2100. treba smanjiti praktično na nulu. Obrasci za održivu budućnost se danas traže na nekoliko koloseka.
Međunarodni panel za klimatske promene završio je 5. Izveštaj (AR5), u čijoj sam izradi u malom segmentu učestvovala kao ekspert (među oko hiljadu naučnika i eksperata). O njemu će donosioci odluka razgovarati u decembru ove godine u Peruu, odnosno 2015. godine u Parizu. U izveštaju se kaže da je verovatnoća da ljudi utiču na klimatske promene 95%.
Nova Junkerova Evropska komisija među 10 prioriteta ima politiku klimatskih promena. Sam gospodin Junker je jasan u poruci da veruje u potencijale „zelenog rasta i da to dugujemo budućim generacijama“ (ja lično bih više volela da je rekao „zelenog razvoja“ a ne „zelenog rasta“, neki tradicionalni ekonomisti bi voleli da je izostavio reč „zeleni“, ali biće važnije kakvi rezultati budu postignuti). Lideri EU su pre nekoliko sedmica bili jedinstveni da se emisija gasova sa efektom staklene bašte smanji za 40% (od stanja u 1990. godini) do 2030. godine (sa ciljem da cilj za energetsku efikasnost bude 27%, kao i 27% za udeo obnovljivih izvora energeje). Sugeriše se smanjenje emisija od najmanje 40% do 70% od nivoa 2010. godine.
Razvijene zemlje počinju menjanje svojih strategija razvoja. Danska je na primer počela pronalaženje mogućnosti da do 2015. godine napusti korišćenje uglja . Za nuklearnu energiju je jasno da se „ne može provući“ kao energija iz obnovljivih izvora, kao što su neki predlagali.
Naš region sporo reaguje. U izveštajima o napredovanju evropskih integracija za 2014. godinu, koje je dala Evropska komisija, za svaku zemlju iz regiona, uključujući Srbiju, stoji da strategije razvoja nisu usaglašene sa okvirnom politikom EU do 2030. godine u vezi sa klimatskim promenama i energijom.
Ovde želim da ukažem da za Srbiju ovo nisu samo obaveze koje proističu iz uslova evropskih integracija . Formalno, prema međunarodnim ugovorima koje je Srbija ratifikovala (nezavisno od evropskih integracija), naša zemlja je preuzela niz obaveza po kojima mora efikasne mere sprečavanja klimatskih promena, održivog korišćenja prirodnih resursa i zaštite životne sredine, da uključi u scenario razvoja. Suštinski, sve ove mere su za dobrobit i blagostanje građana Srbije i opstanka.
Istoriju današnjice su odredile neke odluke iz prošlosti – istoriju budućnosti pišemo danas.
Izazov je i međugeneracijska obaveza da počnemo tako da razmišljamo, i da novom strategijom energetike Srbije, novom strategijom razvoja saobraćaja, kao i drugim strateškim dokumentima, odgovorimo tom izazovu. Da ne bi bili „zatečeni“.
Najčešće se počne „unazad“ od zadanih ciljeva: ako 2100. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte treba da teže nuli, kako da od situacije koju imamo možemo da stignemo do tog cilja.
Ako ovu jednačinu odgovorno i stručno rešimo na održivi način, imaćemo „jasno nacrtane“ pozicije za pregovaranje nekih rokova u procesu pridrudruživana Evropskoj uniji, a bićemo sigurni da ćemo moći biti deo svetske trgovine dobrima i uslugama u budućnosti.
Prof dr Anđelka Mihajlov, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Učestvujemo na ERF 2014 – Evropskom Forumu o resursima, Berlin 10-11.novembar 2014. godine
U Berlinu se održava drugi Evropski forum o resursima. Predstavnica AOR Prof Anđelka Mihajlov, na poziv i uz podršku Agencije za životnu sredinu Nemačke, učestvuje na ovom važnom skupu, koji su neki od učesnika ocenili kao jednim od najsadržajnijih stručnih sastanaka u 2014. godini.
U uvodnom plenarnom delu učestvovali su, između ostalih, Barbara Hendricks – Savezna ministarka za životnu sredinu, zaštitu prirode, graditeljstvo i nuklearnu sigurnost Nemačke, Maciej H. Grabowski – Ministar životne sredine Poljske, Karl Falkenberg – generalni direktor Direktorata za životnu sredinu Evropske komisije i Ernst Ulrich von Weizsäcker-Kopredsedavajući UNEP-ovog Međunarodnog Panela o resursima .
Predstavnica AOR se posebno uključila u deo koji je bio posvećen Post-2015 razvoju i ciljevima održivog razvoja.
Učestvovali smo na konsultativnom sastanku u vezi okvira Ujedinjenih nacija za razvojnu pomoć (UNDAF) 2016-2020
Učestvovali smo na konsultativnom sastanku u vezi okvira Ujedinjenih nacija za razvojnu pomoć (UNDAF) 2016-2020, Beograd 13. oktobar 2014.
Sednicu otvorio je Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar inostranih poslova Ivica Dačić i stalna koordinatorka UN u Srbiji Irena Vojackova- Sollorano.
Strateški prioriteti petogodišnjeg Okvira UN za pomoć razvoju Republike Srbije odnosiće se na pet fundamentalnih oblasti. To su oblast ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava; razvoj socijalnih i ljudskih resursa koji uključuje oblasti unapređenja zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite; oblast ekonomskog razvoja, rasta i zapošljavanja; oblast životne sredine, klimatskih promena i održive energije i oblast kulture, medija i civilnog društva.
Pored predstavnika Vlade Srbije i UN, skupu su prisustvovali i partneri iz međunarodnih organizacija, predstavnici donatora i civilnog društva.
Više na sajtu Vlade RS.
Učestvovali smo na međunarodnoj radionici u Nikoziji (Kipar)
” Učesnici kampanje “Za manje smeća“ (Litter Less Camapign) koji su pobedili na nacionalnim takmičenjima za 2013/2014 prisustvovali su internacionalnoj radionici u Nikoziji (Kipar) od 25. do 29. septembra 2014. godine. Sa zadovoljstvom možemo da kažemo da smo prisustvovali ovom događaju kao prijatelji i koordinatori nacionalnog programa. Učešće u radionici su imali Mladi ekoreporteri iz Francuske, Crne Gore, Malte, Rumunije, Portugalije i Novog Zelanda, sa svojim mentorima i koordinatorima. Intarnacionalnu radionicu organizovale su FEE organizacija (Foundation for Environmental Education) , Fondacija kompanije “Wrigley” i kiparska asocijacija za zaštitu životne sredine mora “CYMEPA”. Ceo program radionice je bio osmišljen tako da podrži programe FEE organizacije čije su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine punopravni članovi. Smeštaj je bio u hotelu koji poseduje Zeleni Ključ i obilazile su se plaže sa Plavom zastavom.
Tokom drugog dana boravka mogli smo se upoznati sa trenutnim stanjem čvrstog otpada na Kipru na predavanjima koje su održali članica Ministarstva poljoprivrede, prirodnih resursa i životne sredine, predstavnici kompanije Green dot koja se bavi prikupljanjem i distribucijom recikabilnih materijala, kao i predstavnici kompanije Marlisco koja se bavi očuvanjem plaža i priobalja kao i uticajem otpada nanjihovo stanje.
Pošto se Mladi ekoreporteri tokom takmičenja izjašnjavaju za jednu od tri moguće grupe (foto, video ili članak), dalja predavanja su bila podeljena na dobijanje nekih korisnih informacija o svakoj od tih oblasti.
Tokom boravka na Kipru, osim druženja i upoznavanja, učesnici su bili obavezni da u grupi ili samostalno urade članak, video ili fotografiju na temu čvrstog otpada na Kipru. Pa smo povodom toga obišli i dve deponije od kojih je jedna bila sanitarna, a jedna nesređena, i putem ankete smo ispitivali prolaznike o njihovom mišljenju o stanju čvrstog otpada na Kipru. Radovi će biti objavljeni na web stranici Mladih ekoreportera, a pored toga biće objavljene i prezentacije održanih predavanja .
Na kraju želimo da se zahvalimo Michael Ierides-u iz asocijacije „CYMEPA“ na pozivu i organizaciji. ”
Više fotografija možete pogledati na:
First day , 2nd day , 3rd day, ostale slike
Međunarodni program EKO-ŠKOLE i EkoFakulteti
Prijavite školu za međunarodni program Eko-škole
Organizacija Ambasadori održivog razvoja i životne sredine ima ulogu Nacionalnog operatera za Srbiju i jedina je ovlašćena organizacija iz naše zemlje za sprovođenje programa “Fondacije za edukaciju u oblasti životne sredine” – Foundation for Environmental Education – FEE u Srbiji. AOR je izglasana u članstvo najvišeg ranga u FEE na zasedanju Generalne skupštine FEE juna 2014. godine. FEE je intelenktualni vlasnik sledećih programa: Plava zastava, Eko-škole, Zeleni ključ, Mladi reporteri životne sredine, Učimo o šumama. Međunarodni program Eko-škole primenjuje se i na visokoškolske institucije pod nazivom EkoUniverzitet (koji sadrži korake, adaptirane iz krovnog Programa Eko-škole, zainteresovani fakulteti i Univerziteti treba da kontaktiraju Nacionalnog operatera popunjavanjem Prijave za učestvovanje za EKO-ŠKOLE. Napomena: u Srbiji, gde nisu u praksi studentski kampusi, pilot adaptiramo program da bude primenljiv na naše uslove i odnosi se na pojedinačne fakultete – EkoFakultet. Pri tome konsultujemo FEE pravila i UNEP preporuke Greening_university_toolkit).
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja podržava program Eko-škole u Srbiji. Podstrek školama u Beogradu da se uključe u međunarodni program Eko-škole
U Srbiji od školske 2013/14 projekat Eko-paket, podržan od TetraPak Production, uključen je u program Eko-škole, i značajno doprinosi programu.
Juli 2020: Priručnik za Eko-škole
Uputstvo za Eko-škole(inovirano, kojim se zamenjuju instrukcije iz 2015.)
Prijava za uključivanje u Eko-skole
Uputstvo za sprovodjenje ES programa NACRT
Formular za samoispitivanje skola , za škole koje su se prethodno prijavile za učešće
Formular Izveštaja o nadzornoj poseti
____________________________________________________
Drugi seminar Karpatske konvencije o obrazovanju za održivi razvoj
Seminar ambasadora klime i životne sredine, februar 2022.
Predstavićemo rezultate istraživanja toksičnosti plastičnog peleta, na multikongresu SERBIAN VISION
Globalna studija „Hemijska kontaminacija recikliranih plastičnih peleta“
Preporučujemo: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
Eko-škole iz Aleksandrovca pokrenule izradu Plana za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije
Seminari za ambasadore klime i životne sredine
“Klimatski paket” na srpskom jeziku je dostupan
Poziv za učešće na Trećoj regionalnoj konferenciji o obrazovanju za klimatsku akciju
Maj 2021 – Dan biodiverziteta, nacionalna debata „Očuvanje biodiverziteta“, Eko-škole i Plava zastava
Veliki lov na biljke – Završetak projekta
Anketa: Signali o postupanju otpadom u praksi
AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
Pripreme: 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
AOR prati implementaciju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji
Nedelja Energetske efikasnosti u Eko-školama , mart 2020
“Dati mladima prostora da na svoj način pokažu kakvu životnu sredinu žele u svojoj budućnosti”, Eco-Schools NOM 2019
Smuti pa popij!
Kao potrošač, budi deo promena!
april 2019: Završen je Eko-paket kreativni konkurs za 2019 godinu! ; Izabrani pobednici Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2018/2019 godinu
Januar 2019: Vesele aktivnosti u predskolskoj ustanovi “Stonogica” iz Sremske Mitrovice
Децембар 2018: Parlamentarizam i zaštita životne sredine
Eko-paket kreativni konkurs je u toku! Rok je 31.mart 2019.godine…..
oktobar 2018: Održan godišnji nacionalni sastanak Eko-školskih koordinatora i Eko-paket konferencija o cirkularnoj ekonomiji
Avgust 2018: SVET KOJI INSPIRIŠE PODSTREK ZA SVE
Juni 2018:Svet koji inspirise u Eko-skolama
Maj 2018: Nagrade Eko-paket takmičenja uručene
April 2018: Izabrani pobednicii Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2017/2018 godinu
April 2018: Kreativan konkurs: U koštac sa plastikom
Mart 2018: Zajednički promo eko-dan osnovnih Eko-škola iz Čačka
Novembar 2017: Održane prve u nizu radionica o reciklaži u okviru Eko-paket projekta u školskoj 2017/2018
Godišnji sastanak nacionalnih operatera programa Eko-škole 17-21.11.2017. godine, Pariz
oktobar 2017. Eko-paket godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora u školskoj 2017/2018 godini
Октобар 2017-Održana sednica Nacionalnog Saveta Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini
oktobar 2017: Eko-paket – Nastavljamo druženje i ove godine – otvoren je Eko-paket kreativni konkurs!
septembar 2017: Sastanak ekoškolskih koordinatora u Sloveniji, Laško
juni 2017: RTV Mlava
26.maj 2017: Dodela priznanja najkreativnijim učesnicima Eko-paket kreativnog konkursa
16.maj 2017: Eko-paket kreativni konkurs 2017. – uručenje priznanja 26.maja u IN hotelu
maj 2017: Mladi predstavili gradove budućnosti – proglašeni su rezultati Eko-paket kreativnog konkursa za 2017. godinu
maj 2017: „ŠETNJA RAZMIŠLJANJA“ – poruka iz Čajetine ; Uočite biljku – Živeti dobro – Herbarijum : “Lov na biljke” u Milutovcu, Poljni, Riljcu, Maloj Drenovi, Maloj Sugubini i Božurevcu
april 2017 – Ekoškolski primer: O.Š. Rade Dodić iz Milutovca ; KAD PČELICE KRENU U LOV – poruka iz Vrtića PČELICE iz Šatonje
mart 2017 –Veliki lov na biljke
februar 2017.-Podrška lokalne zajednice grada Vršca programu Eko-škole
Februara 2017. godine 76 vaspitno obrazovnih institucija u Srbiji je uključeno u međunarodni program eko-škole u Srbiji (pogledajte aktuelni spisak i status škola Eko-skole statusi Februar 2017 )
januar 2017 – Održana sednica Nacionalnog saveta za programe obrazovanja u oblasti životne sredine
Podstrek školama u Beogradu da se uključe u međunarodni program Eko-škole
ZELENA ZASTAVA ZA GEODETSKU EKO-ŠKOLU
21-12-2016: Međunarodni program Eko-škole u “Politici”
Preduzetništvo kao podsticaj mladima
Decembar 2016: UČESTVUJ U EKO-PAKET PROJEKTU I OSVOJI NAGRADU!
NASTAVLJAMO SA EDUKATIVNIM RADIONICAMA O RECIKLAŽI
Godisnji sastanak i spisak Eko-skola, Paracin novembar 2016
Učestvujemo na sastanku nacionalnih operatera međunarodnog programa Eko-škole iz celog sveta
UČESTVUJEMO NA MEĐUNARODNOM SAJMU I KONFERENCIJI ZELENE GRADNJE
Obrazovanje za održivost: Eko-škole i mladi eko-reporteri
OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVOST: EKO-ŠKOLE I MLADI EKO-REPORTERI 19. septembar 2016. 14:00h EU info centar
Predstavili smo međunarodni program Eko-škole na stručnom skupu: XXX Sabor učitelja Srbije
4. juni: Biciklijada u G.Milanovcu
31. мај 2016. –Eko-fakultetski projektni dan u Visokoj školi primenjenih strukovnih studija u Vranju
26.maj 2016. –Dodeljene su Eko-paket nagrade za 2016. godinu
april-maj 2016: Tetra Pak radionice o reciklaži u Eko-školama širom Srbije ; AOR “partner u znanju” organizaciji CEE iz Indije u održavanju međunarodne konferencije o obrazovanju za održivi razvoj ; Rezultati Eko-paket kreativnog konkursa za 2016. godinu
april 2016. – Eko-školski program: proslava dana Škole za osnovno i srednje obrazovanje sa domom ”Vuk Karadžić” Sombor
25. mart 2016.- Одржана радионица поводом обележавања Дана вода и Дана шума
26. januar 2016. – Nacionalni žiri za program PLAVA ZASTAVA i Savet za FEE programe u Srbiji
Januar 2016.- OTVOREN JE EKO-PAKET KONKURS ZA 2016. GODINU
Januar 2016. – Eko Kviz, rezultati prvog kruga , Svetski dan obrazovanja za životnu sredinu
Decembar 2015. – Eko-paket i Eko-škole: sastanak koordinatora međunarodnog programa Eko-škole 22.12.2015. u Sremskim Karlovcima
Novembar 2015. – Eko-škole na Međunarodnoj konferenciji zaposlenih u obrazovanju
Belfast: na sastanku smo nacionalnih operatera međunarodnog programa Eko-škole
oktobar 2015.- Nacionalni koordinator međunarodnog programa u poseti Eko-školama
30.oktobar 2015.- Održana sednica Nacionalnog saveta za programe međunarodne fondacije za obrazovanje o životnoj sredini (FEE)
8. oktobar 2015. – Prezentacija međunarodnog programa Eko-škole u Boru
2. oktobar 2015. – Predstavljanje programa Eko-škole u Gornjem Milanovcu
27.avgust 2015.- Predstavili smo međunarodni program Eko-škole u Sremskim Karlovcima
12. avgust 2015. – Poseta međunarodnom volonterskom eko-kampu u Aranđelovcu
7. juni 2015. – Ceremonija dodele zelenih zastava u Gornjem Milanovcu
Maj 2015 – Eko-paket kreativni konkurs za 2014/15 školsku godinu: rezultati konkursa ; Najava događaja i poziv medijima da promovišu program Eko-škole: 26. maj u 13h u UNS , Svečano dodeljeni sertifikati Eko-paket kreativnog konkursa
April 2015 – NADZORNE POSETE EKO ŠKOLAMA U GORNJEM MILANOVCU I ČAČKU
April 2015 – Posetili smo Visoku tehnološku školu u Aranđelovcu , Održana je prva Tetra Pak radionica o reciklaži u 2015. godini
Mart 2015. – Pridruzite nam se 22.marta na obelezavanju medjunarodnog dana voda ; Predstavljanje međunarodnog programa Eko-škole na Novosadskom proleću, školama koje su uključene u projekat „Za čistije i zelenije škole Vojvodine“, mart 2015. godine ; Posetili smo Visoku škola strukovnih studija za menadžment i poslovne studije u Sremskim Karlovcima
Januar 2015 – Vest o Eko-skolama u Srbiji na sajtu medjunarodnih Eko-skola
Decembar 2014. – Eko-školama uručene ZELENE ZASTAVE ; Upoznajte Eko-škole Srbije
Godišnji sastanak nacionalnih koordinatora 2014. međunarodnog programa Eko-škole
Odluke Nacionalnog žirija 12. septembra 2014. godine
Национални жири за Еко-школе донео је одлуку да је још 12 школа у Србији заслужило ЗЕЛЕНУ ЗАСТАВУ – потврду да спроводе међународни програм Еко-школе:
International Nursery School Belgrade
ОШ Симеон Араницки, Стара Пазова
ОШ Момчило Настасијевић, Горњи Милановац
ОШ Десанка Максимовић, Горњи Милановац
ОШ Иво Андрић, Прањани, Горњи Милановац
ОШ Миодраг Чајетинац Чајка, Трстеник
ОШ Димитрије Туцовић, Чајетина
ОШ Свети Сава, Чачак
ОШ Марија Трандафил, Ветерник
ОШ Вук Караџић, Београд – Сурчин
ОШ Милинко Кушић, Ивањица
МТШ 14. Октобар, Краљево
____________________________________________________
Status pre zasedanja žirija 2014. godine (školska 2013/14 godina)- planira se sastanak Nacionalnog FEE Saveta u septembru 2014. godine
škole prijavljene za sticanje statusa |
|||||
Vrtići |
OŠ |
SŠ |
fakulteti |
||
1 |
INSB, Beograd | 21. oktobar, Sombor | MTŠ 14. Oktobar, Kraljevo | ||
2 |
Desanka Maksimović, Gornji Milanovac | ||||
3 |
Dimitrije Tucović, Čajetina | ||||
4 |
Ivo Andrić, Pranjani, Gornji Milanovac | ||||
5 |
Janko Veselinović, Beograd | ||||
6 |
Marija Trandafil, Veternik | ||||
7 |
Milinko Kušić, Ivanjica | ||||
8 |
Milivoje Borović, Čajetina | ||||
9 |
Miodrag Čajetinac Čajka, Trstenik | ||||
10 |
Momčilo Nastasijević, Gornji Milanovac | ||||
11 |
Rastko Nemanjić – Sveti sava, Nova Pazova | ||||
12 |
Simeon Aranicki, Stara Pazova | ||||
13 |
Sveti Sava, Čačak | ||||
14 |
Vuk Karadžić, Surčin, Beograd | ||||
15 |
Žarko Zrenjanin, Novi Sad | ||||
Škole koje obnavljaju status u toku školske 2014-15, stekle status 2012/13 sa važenjem 2 godine | |||
Vrtići |
OŠ | ||
Pčelica, Šetonje | Drinka Pavlović, Beograd | ||
1001 radost, Beograd | |||
Eko standardi i obrazovanje – uslov za konkurentnost i održivo poslovanje
Eko-paket pobednici za 2013/14 školsku godinu
Školska 2013/14 : započinje aktivnost EKO-PAKET
Prva Tetra Pak radionica o reciklaži
Poseta fabrici TetraPak u Gornjem Milanovcu
Poziv Eko-školama da učestvuju u novom Toyota projektu
Poziv Eko-školama da učestvuju u globalnoj akciji “Sat za planetu”
Kancelarija Međunarodnog programa EKO-ŠKOLE prati Eko-škole Srbije
Januara 2014. godine u Srbiji u Programu su 18 škola, od kojih su 3 sa “Zelenom zastavom” :
Eko-škole u Srbiji: Pogledajte strane 51-61 Evropskog dnevnika , publikacije su na srpskom jeziku
Decembar 2014. godine: Prvi godišnji sastanak školskih koordinatora, 20. decembar 2013. godine . Prezentacije sa sastanka:
Dragana Grujičić – Prvi sastanak ES koordinatora 2013
Gregor Cerar – Eko-paket Beograd 20.12.2013.
Zorica Velkovska – Eko-škole u Makedoniji Eco-schools Macedonia web
Dragica Božilović – Naš koraci do zelenog sna – Vrtić Pčelica
S. Stoiljković, A. Angeleski i V. Momčilović –
Od vrtica do fakulteta, zelenom rukom putujemo oko sveta
Dragana Grujičić – Primeri aktivnosti za osnovne skole
Preliminarna agenda prvog godišnjeg sastanka koordinatora međunarodnog programa Eko-škole, 20. decembar 2013. godine
Kompanija “Tetra Pak” podržava sprovođenje međunarodnog programa Eko-škole u Srbiji
Poziv društveno odgovornim kompanijama da podrže program
25. novembar 2013. – Uspostavljanje partnerske saradnje sa Udruženjem novinara Srbije
____________________________________________________
18. novembar 2013. – Poseta nacionalnog operatora za program Eko-škole Makedonije našoj organizaciji
____________________________________________________
Statistika škola uključenih u program u školskoj 2013/14 godini ( Eko-škole baza podataka 2013 ) – 14 škola uključenih u program
____________________________________________________
Saradnja sa lokalnom samoupravom – 18. novembra 2013. Program Eko-škole predstavljen na Okruglom stolu „Mogućnosti unapređenja saradnje izneđu javnog i civilnog sektora u GO Vračar“
19. novembar 2013. – Zelena zastava uručena vrtiću “Pčelica” , Šetonje
25. septembar 2013. godine – “1001 radost” iz Beograda – prvi vrtić u Srbiji sa ZELENOM ZASTAVOM
19. septembar 2013. godine: Osnovna škola “Drinka Pavlović” iz Beograda dobila međunarodni status EKO-ŠKOLE
____________________________________________________
6. septembar 2013. godine – Nacionalni žiri je usvojio prvo dodeljivanje “Zelenih zastava” za Eko-škole u Srbiji:
– OŠ Drinka Pavlović, Beograd
– Vrtić “1001 radost” Beograd
– Vrtić “Pčelica” , Šetonje
Žiri je zasedao u okviru sastanka Nacionalnog saveta za FEE programe u Srbiji.
Rok za prijave škola u 2. ciklusu (školska 2013/14) je 1. septembar 2013. godine.
____________________________________________________
U Republici Srbiji medjunarodni program Eko-škole podržava: – Ministartstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja „kao projekat koji ima za cilj zaštitu životne sredine i promovisanje obrazovanja za održivi razvoj“ (dopis broj 451-02-00073/2013-09, od 16.01.2013. godine)
Pokrovitelj međunarodnog programa Eko-škole u Srbiji je: – Ministarstvo zdravlja (dopis broj 500-01-2287/2012-04, od 20.12.2012. godine)
Program je podržan od Programa UN za životnu sredinu (UNEP) i Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Dodatno, Organizacija nacionalni operater je institucionalni član Akademskog Saveta u sistemu UN (ACUNS).
___________________________________________________
Juni 2013: Međunarodni FEE mentor Nacionalnog operatera obišao je OŠ “Drinka Pavlović” u Beogradu
Predstavljen je medjunarodni program Eko-škole na nacionalnom seminaru
___________________________________________________
Statistika za Srbiju:
Godina | Broj škola sa sertifikacijom da sprovode medjunarodni program Eko-škole |
Broj prijavljenih škola, koje su započele implementaciju Međunarodnog programa Eko-škole, godina prijave |
|||
Vrtići |
Osnovne škole | Srednje škole | Visokoškolske ustanove | ||
2012 | 0 | 1 | 1 | 0 | 0 |
2013 | Prati se napredak u 3 prijavljene škole | 1 |
____________________________________________________________________________________________
U 2012-13 jedna osnovna škola i dva vrtića su se prijavili da žele da uvedu medjunarodni program Eko-škole.
Stalno je otvoren poziv za škole i vrtiće (ali i srednje škole i fakultete) da se PRIJAVE ZA UČESTVOVANJE U SPROVOĐJENJU MEĐUNARODNOG PROGRAMA “EKO-ŠKOLE“. Zainteresovani se mogu detaljnije informisati slanjem upita na fee.srbija@gmail.com
Medjunarodni program Eko-škole obuhvata predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, i predstavlja dopunu i dodatnu vrednost redovnog nastavnog programa obrazovnih institucija koje su opredeljene da đake i studente uče odgovornom upravljanju otpadom, uštedi energije i vode, zaštiti biljaka i životinja, odgovornom postupanju novcem i resursima, kao i ekološki odgovornom ponašanju za budućnost. U okviru pilot projekta, koji je u 2012. godini podržao Centar za promociju nauke, a u partnerstvu sa Savezom učitelja Srbije i Fakultetom tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, FEE Nacionalni operator za Srbiju je uspeo da Srbiju ucrta u mnogobrojne zemlje u svetu koje jednobrazno sprovode međunarodni program Eko-škole. Sprovodjenje programa u Srbiji ima veliki potencijal u obrazovanju mladih kao generacija koje će u budućnosti biti donosioci odluka u odgovornom postupanju novcem i ekološki odgovornom ponašanju.
Pozitivni primeri edukacije su i letnje škole u prirodi, kampove za decu iz dijaspore, koje organizujemo.
Otvoreni univerzitet: Da li nam je važna životna sredina?
Prenosimo tekst koji je objavljen na sajtu Otvorenog univerziteta:
Da li se sećate da postoji u fizici zakon spojenih sudova. Čak i ako se ne sećate iz fizike znate ga sigurno iz prakse: kada „pretačete“ iz jednog otvorenog suda u drugi i povežete dva suda , onda tečnost prelazi iz jednog u drugi sud dok se nivo tečnosti u oba suda ne izjednači. Postavimo sebi iskreno pitanje – šta svako od nas čini da pokaže da su nam važne čiste ulice, zdrava hrana, nezagađen vazduh i neuprljana voda? Da nastavim – kada ste poslednji put čuli od političara da je životna sredina važna? Imam i dodatno pitanje – kako onda mislite da novac (investicije) „prepozna“ problem održivog razvoja (rasta) i životne sredine ako te problem niko nije stavio medju prioritete. Ako životna sredina nije prepoznata kao prioritet, nema ni radnih mesta za različite profile stručnjaka u ovom sektoru.
Novac i novčani tokovi ne umeju sami po sebi da misle – mi ih usmeravamo. Pravi pokazni primer zakona spojenih sudova u savremanoj praksi.
Dakle, da se vratim na poentu: ako održivi razvoj nije prioritet, neće imati ko i kako da prihvati investicije za poboljšanje životne sredine u kojoj živimo i za prirodne resurse koje treba da čuvamo i za našu decu i naredne generacije. A ako imamo znanje, viziju, strategiju, onda, pa onda možemo da primenimo opet malo fizike i principom na primer hidraulične prese – malom silom (stavljanjem održivog razvoja i životne sredine medju prioritete) da ostvarimo velike rezultate.
I zato vi već danas odlučite da pijete vise soka od jabuke, višnje ili maline, a manje soka od pomorandže i ananasa (ovo traži da vam objasnim životni ciklus proizvoda) i kupujete proizvode nastale u procesima prijateljskim životnoj sredini! I jasno i glasno budite promoter misije da je održivi razvoj i životna sredina prioritet medju prioritetima.
Anđelka Mihajlov,
Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Rezolucija Evropskog parlamenta o organizacijama civilnog društva, životnoj sredini i klimatskim promenama, januar 2014
AOR / ENV.net tim je fokusirao čitanje Rezolucije (European Parliament resolution on the 2013 progress report on Serbia 2013/2880 RSP) na ocene i preporuke :
- uloge organizacija civilnog društva, i
- sektor životne sredine i klimatskih promena.
Organizacije civilnog društva– pozvana je Srbija da uključuje civilno društvo kroz konstruktivan konsultativni mehanizam za sve vreme procesa pristupanja EU; ukazano je na centralnu ulogu aktivnih i nezavisnih organizacija civilnog društva; podvučen je značaj dijaloga sa organizacijama civilnog društva , uključujući i u formiranju strategija i zakona, kao i u monitoringu rada nadležnih organa; zvana je Vlada Srbije da zajedno sa institucijama EU omogući bolji pristup evropskim fondovima za srpske organizacije civilnog društva.
Životna sredina i klimatske promene– imajući u vidu da je suviše malo urađeno u oblastima životne sredine i klimatskih promena, pozvana je Srbija da najbrže što može usvoji sveobuhvatnu strategiju za klimu, koja je usaglašena sa ciljevima EU: potrebno je poboljšati održivo upravljanje prirodnim resursima.
Novi zakonski okvir EU: Sedmi program za životnu sredinu (The 7th EAP)
Parlament EU usvojio je 20. novembra 2013. godine Sedmi program za životnu sredinu (The 7th EAP – The 7th Environmental Action programme) kao zakon EU, sa periodom važenja do 31. decembra 2020. godine.
Ustanovljeni su sledeći prioriteti (slobodan prevod, za detalje pogledati originalni tekst PE00064_en) :
- Zaštita, očuvanje i poboljšanje prirodnog kapitala Unije,
- Preusmeravanje Unije na ekonomiju zasnovanu na: efikasnosti resursa, zelenoj ekonomiji i nisko-karbonskoj konkurentnosti
- Zaštita građana Unije od pritisaka i rizika u životnoj sredini, koji utiču na zdravlje i uslove života
- Maksimizovanje prednosti zakonodavstva EU u oblasti životne sredine, preko poboljšanja primene zakona
- Poboljšanje znanja i evidencione osnove za politiku životne sredine EU
- Osiguranje investicija za životnu sredinu i klimatske promene, kao i uključenje eksternih troškova životne sredine
- Poboljšanje integracije životne sredine u ostale sektore i koherentnosti politika
- Poboljšane održivosti gradova EU
- Povećanje efikasnosti EU u praćenju međunarodnih izazova u oblasti životne sredine I klimatskih promena.
Podvlači se da se primena EU acquis u oblasti životne sredine smatra investicijom u životnu sredinu i zdravlje ljudi, kao i u ekonomiju.
Naš tim ukazuje na značaj uključenja iz “nevladinog sektora” (koristeći termin NGA – nongovernmental actors).
Sa studentima Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu
3. decembra 2013. godine, predsenica AOR , Prof dr Anđelka Mihajlov je sa studentima master studija Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu razgovarala o povezanosti životne sredine i bezbednosti, ekološkoj i energetskoj bezbednosti, održivom razvoju i efikasnom korišćenju prirodnih resursa, uključujući i aktuelne probleme u ovim oblastima i mogućnostima rešavanja. Između ostalog studentima je predstavljen i ENV.net koncept.
Regionalna konferencija o Izveštavanju o zaštiti životne sredine – preduslov za investicije i održivo poslovanje
U Beogradu se od 9-12 oktobra 2013. godine održan 10. međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa-ECOFAIR. Osim izlagackog dela na kome ucestvuju firme i institucije koje se bave pitanjima iz oblasti zastite zivotne sredine iz zemlje i inostranstva, tu je i bogat strucni program. Tako na primer, u organizaciji Privredne komore Srbije odrzana je Regionalna konferencija o Izveštavanju o zaštiti životne sredine – preduslov za investicije i održivo poslovanje.
Poruka EnE13/ENV.net Konferencije: struka, obrazovanje i partnerstvo treba da budu osnov akcija u životnoj sredini
Više od 120 učesnika Konferencije “Životna sredina ka Evropi”, koja je 10. juna 2013. godine održana u Beogradu, zalaže se da sektor životne sredine i aktivnosti uključenja životne sredine u ostale sektorske politike bude vođen aktivnostima zasnovanim na znanju i struci. Posebno je istaktnut značaj obrazovanja za životnu sredinu i održivi razvoj, kao i potreba opredeljenih sredstava i kontinuiteta. Različite značajne teme iz sektora životne sredine su predstavljene i diskutovane na konferenciji. Konferencija je evidentirana od IUNEP-a, kao događaj kojim se obeležava Svetski dan životne sredine.
Dodatna informacija za učesnike Konferencije – Za štampani CD Zbornik radova EnE13 konferencije, određena je katalogizacija od strane Narodne biblioteke Srbije:
CIP - Каталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије, Београд 502/504(082)(0.034.2) РЕГИОНАЛНА конференција Животна средина ка Европи (9 ; 2013 ; Београд) Životna sredina na lokalu - ENV.net okrugli sto [Elektronski izvor] : CD zbornikradova / Deveta regionalna konferencija Životna sredina ka Evropi EnE12, Beograd, 10.06. 2013. ; [organizatori Ambasadori održivograzvoja i životne sredine [i] Privredna komora Srbije] = Local Environment - ENV.netRoundtable : CD proceedings of papers / The Ninth Regional Conference Environment to Europe EnE13 ; [organized by Environmental Ambassadors for Sustainable Development [and]Serbian Chamber of Commerce]. - Beograd : Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, 2013 (Beograd : Ambasadori održivog razvoja i životne sredine). - 1 elektronski optički disk (CD-ROM) ; 12 cm Sistemski zahtevi: Nisu navedeni. - Nasl. sanaslovnog ekrana. - Tiraž 100. - Bibliografija uz većinu radova. ISBN 978-86-910873-7-11. Амбасадори одрживог развоја и животне средине (Београд)a) Животна средина - Заштита - Зборници COBISS.SR-ID 198903052 |
Već 100 registrovanih učesnika na EnE13 konferenciji – 10.juna 2013. godine u Beogradu
Pozivamo sve zainteresovane da učestvuju, odnosno prisustvuju Konferenciji. Agenda FINAL on 06 06, strane 2-8
Organizovanje Konferencije su podržali: Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine i Ministarstvo prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja i Nacionalna Komisija za saradnju sa UNESCO. Tradicionalno, već devetu godinu za redom, ne izostaje podrška Eptisa Regionalne kancelarije za jugoistočnu Evropu, a drugu godinu za redom Fondacije Hemofarm. Konferencija je zvanično od strane UN uključena u događaje kojima se u svetu obeležava Svetski dan životne sredine.
Konferencija tradicionalno, vec 9. godinu za redom, je oslonjena na tri glavne poruke: – isticanje važnosti sektora životne sredine u Evropskim integracijama, – važnost partnerstava radi boljih rezulteta (vladin-nevladin sektor-medjunarodne institucije), i – isticanje važnosti sektora životne sredine kao načinu za meku diplomatiju u regionalnoj i medjunarodnoj saradnji. Pored 3 glavna “oslonca” konferencije, svake godine se dodaje fokus na neku specificnu temu, sto je ove godine životna sredina na lokalu, u opštinama. Konferencija je stekla značajnu reputaciju što je biraju studenti razlicitih fakulteta da svoje završne radove (diplomske, master i doktorske) izlože na konferenciji.
Velika sala PKS, Terazije 23, II sprat Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23
9:00 – 9:45 Registracija učesnika Registration
Registracija se zavrsava u 9:45; posle toga u 11:00
Registration closed at 9:45/open again at 11:00
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja Opening remarks
Predsedništvo – Chair board: Prof dr Andjelka Mihajlov, MSc Dušan Stokić , Miroslav Tadic, Aleksandra Došlić, Tijana Spasic
Mrs. Prof. dr Zorana Mihajlović, Minister of Energy, Development and Environmental Protection of Republic of Serbia, Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije
Mr. Christoph Eichen, First Secretary Economic Cooperation, Embassy of Germany in Serbia/ Rukovodilac odeljenja za privrednu saradnju Ambasade Nemačke u Srbiji
Mr Andrew Headey, EC Delegation in Serbia
SEIO Representative, European Integration Office, Government of the Republic of Serbia / Predstavnik) Kancelarije za Evropske integracije Vlade Republike Srbije
Mr. Prof dr. Ivica Radović, Assistant Minister, Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia / Pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
Mr Klaus Schmidt (Klaus Šmit) – Team Leader of IMPACT project (vođa IMPACT projekta)- Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH (Namačka organizacija za međunarodnu saradnju)
Ms Maja Spasojević, Head of Environmental Management, Health and Energy Department, Eptisa Regional Office for SEE, Direktor sektora za upravljanje zaštitom životne sredine, energije i zdravlja, Eptisa regionalna kancelarija za jugoistočnu Evropu
SCC Representative / PKS Predstavnik
Official opening:
Mr. Goran Trivan, Secretary, Secretariat for Environmental Protection, City of Belgrade, Sekretar za zastitu zivotne sredine grada Beograda
Nakon toga slede prezentacije plenarnih i prihvaćenih radova. Konferencija se završava u 17h.
Napomena:
Sa ciljem racionalnog korišćenja sredstava, kompletni materijali konferencije (Folder koji uključuje Agendu i CD zbornik radova) obezbeđeni su samo za:
- Učesnike koji su platili kotizaciju
- Učesnike student, koji su se registrovali i dostavili o tome dokaz
- Učesnike ENV.net partnere, koji su se registrovali
- Uvodničare i predavače po pozivu
- Članove Recenzentskog i Programskog odbora
Ostali zainteresovani, pri registraciji na samoj Konferenciji, mogu dobiti Agendu i slušati predavanja.
________________________________________________________________________________
Autori, čiji su apstrakti radova prihvaćenj od Recenzentskog odbora, potrebno je da radove u celini dostave napisane u propisanoj formi ( Uputstvo za pripremu radova_EnE13 srpski ).
Recenzenstko-naučni odbor zadržava pravo, da ukoliko rad u celini odstupa od fokusne teme ove godine (životna sredina na lokalu, u opštinama), ili nije u propisnoj formi, opredeli da se rad ne štampa u celini, već samo u formi apstrakta u CD Zborniku radova konferencije.
Kotizacija za učešće uplaćena do 23.maja 2013.godine iznosi 7000 din, a uplaćena posle tog datuma 13.000 din. Uplatu izvršiti na račun 265-1610310003517-43, Raiffeisen banka A.D.- Beograd, Primalac: Ambasadori odrzivog razvoja i zivotne sredine, Jovana Rajica 5-D / 6, 11000 Beograd, PIB: 107448272; Maticni broj: 28074573), uz popunjavanje formulara za učešće: f registracioni formular_EnE13 .
Po pravilu, konferenciji prisustvuju više od 100 učesnika koji su dalji prenosioci poruka i saznanja koje steknu na konferenciji.
———————————————————————————————————————————————————-
U ime organizatora Regionalne konferencije “Životna sredina ka Evropi -EnE13“ koju ove godine organizujemo deveti put, želimo da Vas informišemo da će se konferencija održati 10. juna 2013. godine u Beogradu (u prostorijama PKS) , kao jedan od događaja u okviru obeležavanja UNEP Svetskog dana životne sredine, kao i podrške približavanja Evropskoj uniji u sektoru životne sredine realizacijom projekta “Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji”. Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije podržalo je značaj ove konferencije.
Ova naučna i stručna konferencija predstavlja priliku za strukovno povezivanje eksperata, osnaživanje regionalne saradnje i pristupane EU, kao i izraz popularizacije nauke.
Ove godine odabrana tematska oblast kao fokus je: životna sredina na lokalu.
Pozivamo Vas da uzmete aktivno učešće na konferenciji Životna sredina ka Evropi – EnE13, bilo tako što ćete pripremiti i prezentovati rad, ili doprineti kao slušalac i učesnik (f registracioni formular_EnE13, Uputstvo za pripremu radova_EnE13 srpski ) .
Poziv je distribuiran i preko mreža ACUNS i FEE.
Prijava za učešće sa ili bez rada, kao i slanje apstrakta, odnosno rada je on-line, korišćenjem Emaila conference.ene13@gmail.com
Važni datumi:
Rok za dostavu prijave za učešće sa radom: 15. april
Rok za dostavu apstrakta – do 200 reči: 25. april
Obavestenje autora o prihvatanju apstrakta: 6. maj
Rok za dostavu rada u celosti prema uputsvu za rad: 15. maj (3-6 strana, na engleskom jeziku ili na srpskom, odnosno nekom od jezika bivših jugoslovenskih republika uz apstrakt na engleskom jeziku)
Obaveštetnje autora o prihvatanja rada: 27. maj
Rok za uplatu kotizacije po nižoj ceni: 27. maj
Drugi rok za uplatu kotizacije: 31. maj
Rok za dostavu prijave za učešće bez rada: 31. maj
Održavanje konferencije: 10. jun
Kotizacija za učešće:
Kotizacija uplaćena do 23.maja 2013.godine iznosi 7000 din.
Regularna cena kotizacije je 13.000 din.
Uplatu izvrsiti na račun koji će vam na upit biti poslat Emailom od strane organizatora
Studenti su oslobođeni plaćanja kotizacije.
Poziv za medije za 10. juni: značajno partnerstvo za bolje rezultate
Sa zadovoljstvom pozivamo medije da prisustvuju devetoj regionalnoj konferenciji „Životna sredina ka Evropi“, koja se organizuje kao jedan od događaja u okviru obeležavanja Svetskog dana životne sredine (UNEP) i podrške sektoru životne sredine u procesu približavanja Evropskoj uniji, realizacijom projekta “Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: Unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji”.
Datum i vreme: | Ponedeljak, 10. jun, 2013., u 10h |
Mesto: | Velika sala PKS, Terazije 23, II sprat |
Učesnici: |
|
Napomena: Predsedavajuća Konferencije Prof dr Anđelka Mihajlov, biće dostupna za davanje izjava pre konferencije, počev od 9:15, u Sali u kojoj će se održati konferencija.
Za vise informacija možete se obratiti Sandri Radunović na broj telefona 064022107035.
Evropski forum o resursima 2012 : održiva proizvodnja i potrošnja
Nemačka savezna agencija za životnu sredinu (ERF), uz podršku Evropske komisije, bila je domaćin Evropskog Foruma o resursima (http://www.resourcesforum.eu), u Berlinu 12-13 novembra 2012. Ova programska aktivnost spada u kategoriju medjunarodna saradnja, kao i u kategoriju EU i pristupanje EU, a tematski u: održivi razvoj, održiva proizvodnja i potrošnja, kao i zelena ekonomija.
Na poziv organizatora, ovom skupu je u ime “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” prisustvovala Prof dr Andjelka Mihajlov.
Održivo korišćenje prirodnih resursa
Da je opšti cilj održivog korišćenja mineralnih resursa Republike Srbije uravnoteženost između korišćenja resursa, ekonomskih interesa, društvenih interesa i interesa zaštite životne sredine (održivi razvoj), ukazala je Andjelka Mihajlov, na tribini “ Nikl: Ekonomska dobit I ekološki rizik”
Programska aktivnost: Čovek i biosfera, planine i ekosistemske usluge
U okviru Nacionalne komisije za UNESCO* (Ujedinjene nacije), formiran je Komitet za prirodne nauke, i u okviru njega Potkomitet za MAB (program: čovek i biosfera-UNESCO) i klimatske promene. Potkomitet je konsituisan pocetkom 2011. godine. Nacionalna komisija za UNESCO je izabrala Prof dr Andjelku Mihajlov (člana Nacionalne komisije za UNESCO) za predsednicu Potkomiteta.
Kontakt: mab.cc.unesco.serbia@gmail.com
Potkomitet za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO čine (2011- ):
- Andjelka Mihajlov, clan Nacionalne komisije, predsednica Potkomiteta,
- Gordana Brun, clan Nacionalne komisije,
- Vladimir Stevanovic, SANU,
- Biljana Panjkovic, Pokrajinski Zavod za zastitu prirode,
- Aleksandra Doslic, Ministarstvo zivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja,
- Slavisa Popovic/ Dijana Cvoro, Ministarstvo zivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja – Agencija za zastitu zivotne sredine,
- Aleksandar Mijovic/Tijana Jevtovic, Zavod za zastitu prirode Srbije,
- Ljuba Josic, NP Fruska Gora,
- Nenad Radakovic, NP Djerdap,
- Nada Dragovic Sumarski fakultet/Ministarstvo nauke,
- Gordana Jancic, “Srbijasume”,
- Milica Petrovic / Sandra Radunovic, koordinatorke projekta UNESCO Ekoloski otisak /”Ambasadori održivog razvoja i životne sredine”,
- Aleksandar Peric, PKS,
- Predstavnik Centra za razvoj Golije ,
- Vranic, PP Golija,
- Dragan Roganovic, IDA, Kraljevo.
VESTI:
Septembar 2013: Podržana nominacija Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
April 2013: Sastanak Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO
Sastanka je održan 3. aprila 2013. godine, u prostorijama Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, u prisustvu 14 članova Potkomiteta. Dnevni red : 1. Informacija o sledećem sastanku UNESCO MAB, koji se održava u Parizu od 27-30.05. 2013. godine – 25. Zasedanje medjunarodnog koordinacionog saveta za program “Čovek I biosfera” , poziv za učešće u svojstvu posmatrača ; 2.Izveštaj o stanju dokumentacije za nominaciju prekogranicnog rezervata biosfere “Gornje Podunavlje”/ TBR MDD ; 3. Izveštaj o aktivnostima vezanim za otklanjanje uočenih nedostataka u vezi rezervata biosfere “Golija/Studenica” ; 4. Izveštaj o realizaciji projekta “Univerzitet u prirodi” Univerziteta u Beogradu, koji je Komisija / Potkomitet podrzala ; 5. Ostalo/Razno. Po razmatranim tačkama dnevnog reda su usvojeni stavovi.
Planirane aktivnosti u 2013. godini:
1. Razmatranje, po dostavljanju, nominacija za:
a) prekogranični rezervat biosfere MDD
b) rezervat biosfere Stara planina
2. Učešće delegiranog predstavnika na seminaru u Svedskoj koji se odnosi na upravljanje rezervatima biosfere
3. Razmatranje izvestaja nadleznih organa o sprovodjenju obaveza za rezervat bisfere Golija- Studenica (prema aktuelnim zahtevima UNESCO)
4. Rad na realizaciji zaključaka sa sednice Potkomiteta iz jula 2012. godine
5. Učešće na vaznim relevantnim medjunarodnim sastancima skupovima, u skladu sa mogucnostima
6. Dalji rad na koordinaciji komunikacije izmedju nadleznih institucija u zemlji
Aktivnosti Potkomiteta za MAB i klimatske promene u 2012. godini:
Broj sastanaka u 2012. godini : 2 (mart, juli) + stalna medjusobna komunikacija clenova elektronskim putem
Sastancima prosecno prisustvuje 10-15 clanova
Stalna podrska i prisustvo sastancima:
Jasna Zrnovic, generalni sekretar NK za UNESCO, MSP
Medjunarodne aktivnosti:
1. Na zahtev MAB-UNESCO, rad na dopuni Izvestaja o 10-godisnjem funkcionisanju rezervata biosfere “Golija- Studenica”, dostavljeno MAB UNESCO; operativno kontaktiranje sa Ambasadom za UNESCO u Parizu
2. Ucesce na sastancima Saveta TBR MDD (Transb. Biosphere Reserve Mura-Drava-Danube); podrska nominaciji za prekogranicni rezervat biosfere
3. Komunikacija sa timom projekta za nominaciju Stare planine za rezervat biosfere; podrska nominaciji
4. Ucesce clana potkomiteta na Svetskom kongresu o obrazovanju o odrzivom razvoju na visokoskolskim ustanovama, Rio de Zaneiro, juni 2012
5. Ucesce u izradi dokumenta o Zelenoj ekonomiji, kao osnovi za ucesce nase delegacije na Svetskoj konferenciji o odrzivom razvoju, Brazil, juni 2012 (videti dokument na:
Aktivnosti u zemlji:
Podrska nekolicini projekata za konkurisanje kod UNESCO-a u novom ciklusu; podrska “Univerzitetu u prirodi” , u osnivanju na Goliji, inicijativa Univerziteta u Beogradu ; podrska Eko-kampu na Goliji u okviru razvijenog kurikuluma (Ambasadori zivotne sredine)
Aktivnosti Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO u 2011. godini
Broj sastanaka u 2011. godini | tri : juni. septemar, decembar (uspostavljena medjusobna informisanost elektronskim putem) |
Napomena | Potkomitet je konstituisan 21. decembra 2010. godine |
Clanovi: | 21 clan (sastancima prosecno prisustvuje 10-15 clanova) |
Predsednica: | Andjelka Mihajlov |
Stalna podrska i prisustvo sastancima: | Jasna Zrnovic, generalni sekretar NK za UNESCOTrivo Indjic, predsednik NK za UNESCO |
Medjunarodne aktivnosti: | 1. ucesce na Konferenciji posvecenoj 40-godisnji MAB UNESCO programa, I 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program, od 26. do 30. juna u Drezdenu, Nemacka (ucesce finansijski podrzano od Ministarstva zivotne sredine I prostornog planiranja)2. Izvestaj o 10godisnjim aktivnostima u rezervatu biosfere Golija-Studenica (2001-2011), predato MAB UNESCO, predato 30. Septembra 2011.3. Ucesce na prvom sastanku Saveta TBR MDD (Transb. Biosphere Reserve Mura-Drava-Danube) koji je odrľan u 28.10. 2011. u Budimpesti (ucesce finansijski podrzano od Pokrajinskog Zavoda za zastitu prirode) |
Aktivnosti u zemlji: | 1. Prisustvo I prezentacija rada na Regionalnoj konferenciji “Zivotna sredina ka Evropi – EnE11”, 7. i 8. juni 2011. u Beogradu2.Obelezavanje 10 godina rezervata biosfere Golija – Studenica (u okviru projekta “Ekoloski otisak”)3. Participativno razmatranje I usvajanje Izvestaja o rezervatu biosfera Golija-Studenica,pripremljenom na propisanom formularu UNESCO , izvestioci : predstavnici nadleznih organa Ministarstva zivotne sredine, rudarstva I prostornog planiranja I Zavoda za zastitu prirodePredlog dopisa Ministarstvu povodom obracanja udruzenja “Centra za razvoj Golija” , a radi pripreme realne/ dokumentovane informacije |
Neki od zakljucaka I podrski (koje potvrdjuje decembra 2011. godine gacionalna komisija) | Prihvatanje izvestaja projekta “ekoloski otisak” (realizator organizacija “Ambasadori zivotne sredine”), podrska za nastavak I akreditaciju |
Neke od aktivnosti koje se sagledavaju u 2012. Godini | Nastavak aktivnosti (Golija- studenica; priprema dokumentacije za prekogranicni rezervat biosfere)Rio + 20 , Ostale Aktivnosti |
___
Sastanak Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO, 8. septembra 2011. godine u prostorijama Ministarstva spoljnih poslova, Beograd
Na sednici je, izmedju ostalog, razmatrano: 1. Uloga i mandat Komisije za UNESCO i Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO, 2. Izvestaj o aktivnostima Potkomiteta izmedju dve sednice (ucesce na Konferenciji posvecenoj 40-godisnji MAB UNESCO programa, i – 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program, od 26. do 30. juna u Drezdenu, Nemacka; kontakt sa UNESCOsekretarijatom MABa, obelezavanje 10 godina jedinog rezervata biosfere u Srbiji), 3. Participativno razmatranje i usvajanje Izvestaja o rezervatu biosfera Golija-Studenica, pripremljenom na propisanom formularuUNESCO , 4. Izvestaj o realizaciji UNESCO Projekta “Ekoloski otisak”, 5. Misljenje Nacionalnoj komisiji o zahtevima za patronazu iz okvira rada potkomiteta.
Ucesce na 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program, Drezden, 26-30 juni 2011.
Predsednica potkomiteta za MAB i klimatske promene, ucestvovala je u Drezdenu na Konferenciji posvecenoj 40-godisnji MAB UNESCO programa, i – 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program. Ucesce je pripremljeno zajedno sa Ministarstvom zivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja. Prof Andjelka Mihajlov je aktivno ucestvovala u finalizovanju teksta Drezdenske deklaracije. Ponovo je uspostavljen kontakt sa UNESCOsekretarijatom MABa.
________________________________________________________________________________
* Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO
http://www.unesco.org/ncp/index.php?lc=E&rid=208&module=national_commissions
Opste informacije | |
Naziv na engleskom jeziku | Commission of the Republic of Serbia for UNESCO |
Naziv na francuskom jeziku | Commission de la République de Serbie pour l’UNESCO |
Adresa | Ministarstvo spoljnih poslova Kneza Milosa 24-26 11 000 Beograd Republika Srbia |
Telefon | (+ 381.11) 306 83 06; (+ 381.11) 322 04 66 (Pt) |
Faks | (+ 381.11) 361 80 30; |
jasna.zrnovic@mfa.rs (SG); mirjana.vergas@mfa.rs;nada.dragic@mfa.rs; tindjic@predsednik.rs (Pt) |
Kancelarija | |
Predsednik | Dr. Trivo Indjic |
Generalni sekretar – opunomoceni ministar | Jasna Zrnovic |
Savetnik | Nada Dragic |
Sastav Komisije | Clanovi:
Prof dr Radivoje Mitrovic Vesna Fila Radoslav Zelenovic Borivoje Dimitrijevic Prof dr Andjelka Mihajlov mr Gordana Brun Prof dr Ratko Kadovic Prof dr Snezana Pajovic Dr Branka Vasiljevic, naucni savetnik Natasa Radovic Vladimir Stankovic Prof dr Gordana Zindovic Vukadinovic Prof dr Miso Kulic Vera Pavlovic Loncarski dr Predrag J.Markovic, naucni savetnik akademik Nikola Tasic Prof dr Jasna Janicijevic Prof dr Radovan Bigovic Jovan Cirilov Isidora Zebeljan dr Jovan Despotovic Prof dr Dragan Milovanovic Prof dr Vladimir Kostic Zaklina Nikolic Kusic Prof dr Srbobran Brankovic
Generalni sekretar: Jasna Zrnovic, Ministarstvo spoljnih poslova |
Program ekspertize i konsaltinga
U okviru Programa ekspertize i konsaltinga, u oblastima zivotne sredine I odrzivog razvoja, realizuju se ciljevi:
- izradu i učešće u izradi projekata, studija, planova, analiza, strategija i zakonskih rešenja. Ovaj cilj se sprovodi posebno u oblastima konsaltinga i menadžmenta, ekspertskih analiza, poslovima kreiranja politike održivog razvoja, organizovanja sastanaka i pripreme materijala, prenošenja znanja, pripreme i objavljivanja publikacija i materijala u različitim oblicima uključujući elektronski, prevodjenje, publikovanje i distribuiranje materijala u funkciji ostvarivanja ciljeva, prikupljanja i obrade podataka, njihovih analiza i pravljenje geografskih, geodetskih, informacionih i drugih aplikativnih paketa, objavljivanje istrazivackih I drugih rezultata, izdavanje publikacija, monografija i prirucnih materijala I uputstava, i dr.
- razmatranje i davanje stručnih mišljenja o planovima, programima, analizama i drugim aktima važnim u oblastima odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- unapređivanje održivog razvoja (harmoničnog, ekonomskog, socijalnog i razvoja zastite zivotne sredine) kao javnog dobra i interesa, kroz: ekspertizu i promociju održivog razvoja i realizaciju projekata – održivog upravljanja prirodnih resursa, – zastite zivotne sredine I biodiverziteta,- eko-standardizaciju, – učešće u radu i saradnji sa svim vrstama institucija u zemlji i inostranstvu, industrijskih i drugih udruženja i organizacija,
- saradnju sa odgovarajućim naucnim, stručnim, privrednim i drugim organizacijama i organima na realizaciji zadataka od zajedničkog interesa;
- organizovanje i sprovođenje stručnih ispita u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja i licenci za rad u oblasti procena uticaja na zivotnu sredinu i strateskih procena uticaja u skladu sa zakonom;
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruženje izmedju ostalog prati naučnu i stručnu literaturu u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, organizuje, samo ili u zajednici sa drugim organizacijama, stručne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike edukacije, objavljuje publikacije o pitanjima koja se odnose na razvoj i primenu tehničkih i drugih nauka u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine, u skladu sa zakonom, radi na unapređenju socioloških i ekonomskih aspekata odrzivog razvoja, sarađuje sa univerzitetima, fakultetima, školama, stručnim udruženjima i drugim srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, daje stručne ekspertize, arbitraže, pruža savete, mišljenja i ocene, bavi se Istraživanjima i razvojem u multidisciplinarnim, prirodnim, tehnicko-tehnoloskim, biotehnoloskim, tehnickim i drustvemim naukama, razvija međunarodnu (globalna, EU) i regionalnu saradnju, razvija partnerstvo sa drugim organizacijama i institucijama u zemlji, i dr.
Ekološka edukacija za učenike Sombora
Prema modulu “Ekoloski otisak”, koji je prethodno ekspertski tim iz “Ambasadora odrzivog razvoja i zivotne sredine” razvio sa UNESCO, u 2012. godini zapocela je saradnja sa Odeljenjem za komunalne poslove Gradske uprave grada Sombora, na realizaciji predavanja/radionica za ucenike iz Sombora.
Okvirni plan održavanja ovih radionica , odnosno treninga, sadrži upoznavanje dece sa konceptom ekološkog otiska i elementima na osnovu kojih se računa njegova vrednost. Posle kraćeg upoznavanja sa materijom predviđen je igrokaz – učesnicko nadmetanje uz argumente, pri čemu grupe učenika predstavljaju svoje predloge za smanjenje ekološkog otiska.
Letnja eko-skola
’’Ambasadori održivog razvoja i životne sredine’’ u saradnji sa Gradskom upravom grada Sombora (odeljenje za komunalne poslove) organizovali su letnju Eko školu na području Rezervata biosfere Golija – Studenica, u periodu od 27. do 31. avgusta 2012.
Učesnici kampa su bili studenti različitih fakulteta, sa prebivalištem na teritoriji grada Sombora.
Tokom trajanja Letnje eko škole učesnici su u okviru predavanja i edukativnih radionica upoznati sa različitim temama: Koncept zaštite prirodnih i kulturnih dobara u okviru rezervata biosfere, Biodiverzitet i održivo korišćenje biljnih resursa, Kulturno-istorijsko nasleđe, Održivi turizam kao mogućnost razvoja ruralnih područja, Elementi održivog razvoja planina i ekostemske usluge, Ekološki otisak.
U okviru aktivnosti realizovane su i edukativne pešačke ture, kako bi se učesnici što bolje upoznali sa područjem Rezervata biosfere Golija-Studenica.
EKO-ŠKOLE: OTVOREN POZIV ŠKOLAMA DA SE PRIJAVE
Pozivamo škole i vrtiće da se PRIJAVE ZA UČESTVOVANJE U SPROVOĐJENJU MEĐUNARODNOG PROGRAMA “EKO-ŠKOLE“. Zainteresovane škole i vrtići se mogu detaljnije informisati slanjem upita na fee.srbija@gmail.com
Medjunarodni program Eko-škole obuhvata predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, i predstavlja dopunu i dodatnu vrednost redovnog nastavnog programa obrazovnih institucija koje su opredeljene da đake i studente uče odgovornom upravljanju otpadom, uštedi energije i vode, zaštiti biljaka i životinja, odgovornom postupanju novcem i resursima, kao i ekološki odgovornom ponašanju za budućnost. U okviru pilot projekta, koji je u 2012. godini podržao Centar za promociju nauke, a u partnerstvu sa Savezom učitelja Srbije i Fakultetom tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, FEE Nacionalni operator za Srbiju je uspeo da Srbiju ucrta u mnogobrojne zemlje u svetu koje jednobrazno sprovode međunarodni program Eko-škole. Sprovodjenje programa u Srbiji ima veliki potencijal u obrazovanju mladih kao generacija koje će u budućnosti biti donosioci odluka u odgovornom postupanju novcem i ekološki odgovornom ponašanju.
Imamo ekspertizu i rezultate u mnogim oblastima
Imamo ekspertizu i rezultate u oblastima:
Procena uticaja na održivi razvoj (SIA),
Prirodni resursi / efikasno korišćenje resursa
Ekološka edukacija za učenike Sombora
2017: Radionice o potrebi očuvanja životne sredine u Somboru
2017: Edukacija učenika osnovnih škola u Gradu Somboru
________________________________________________-
’’Ambasadori održivog razvoja i životne sredine’’ u saradnji sa Gradskom upravom grada Sombora (odeljenje za komunalne poslove) organizovali su letnju Eko školu na području Rezervata biosfere Golija – Studenica, u periodu od 27. do 31. avgusta 2012. Učesnici kampa su bili studenti različitih fakulteta, sa prebivalištem na teritoriji grada Sombora.
Tokom trajanja Letnje eko škole učesnici su u okviru predavanja i edukativnih radionica upoznati sa različitim temama: Koncept zaštite prirodnih i kulturnih dobara u okviru rezervata biosfere, Biodiverzitet i održivo korišćenje biljnih resursa, Kulturno-istorijsko nasleđe, Održivi turizam kao mogućnost razvoja ruralnih područja, Ekološki otisak. U okviru aktivnosti realizovane su i edukativne pešačke ture, kako bi se učesnici što bolje upoznali sa područjem Rezervata biosfere Golija-Studenica (Čovek i biosfera-UNESCO).
23. decembar 2013. godine – Tri radionice za predškolce
Naučni signali
Ambasadorka osvojila drugo mesto na konkursu za zelenu ideju
Usvojen je Program promocije nauke
:::::::: Stavovi i vesti:
U noći istraživača: jedan na jedan sa naučnikom
AOR među institucijama u Nacionalnom metaregistru za informacije o životnoj sredini
EurAsia 2014: Istraživački tim AOR na konferenciji u Istanbulu
Scientific signals No 4: Evaluacija dugoročnih uticaja termoelektrana koje koriste lignit na životnu sredinu
Održive deponije i upravljanje otpadom
Procena uticaja na životnu sredinu i socijalna procena uticaja, značenje i okvir
Istraživački rezultati predstavljeni na međunarodnoj konferenciji ICEEM/07, septembar 2013. godine, Beč (oblasti: otpad i vode)
Rangiranje univerziteta 2013. godine
RECIKLAŽNE TEHNOLOGIJE I ODRŽIVI RAZVOJ
Studijsko putovanje u vezi zaštite od poplava
Bezbedne hemikalije i proizvodi – prioritet posle 2015. godine
Održivo korišćenje prirodnih resursa
________________________________
Naučni signali No 3: Nauka o životnoj sredini u totalu
Nataša Žugić-Drakulic, članica AOR, ENV.net Nacionalni koordinator, koautor je rada:
Using diatoms to monitor stream biological integrity in Eastern Canada: An overview of 10 years of index development and ongoing challenges
objavljenog u respektivnom naučnom časopisu Science of the Total Environment.
Više o radu: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969713005263
________________________________
Naučni signali br 2: Uvažavanja
Hristina Stevanović Čarapina, Predsednica Saveta AOR
- Član Naučnog odbora konferencije: INTERNATIONAL SCIENCE CONFERENCE “REPORTING FOR SUSTAINABILITY”, 7– 10 Maj, 2013, Hotel Mediteran, BEČIĆI, Crna Gora
Anđelka Mihajlov, Predsednica AOR
- Član međunarodnog naučnog saveta konferencije : Sardinia 2013 – 14th International Waste Management and Landfill Symposium, Forte Village – S.Margherita de Pula, Italija, 30.09-4.10 2013
- Član Naučnog odbora konferencije:First Regional Conference on Environmental Impact Assessment, Zadar, Hrvatska, 18-21 Septembar 2013
- Član Naučnog odbora konferencije: EUROASIA WASTE MANAGEMENT SYMPOSIUM, 28-30 April 2014, Istanbul Turska
___________________________________
Naučni signali br 1:
Programi upravljanja ribarskim područjem se donose da bi se poštovali
Zaštita životne sredine u zaštićenim prirodnim dobrima mora biti uskladjena i harmonizovana sa Programom upravljanja ribarskim područjem koje se u tom zastićenom dobru nalazi. Ukazujemo na naučne signale posledica nepridržavanja Programa upravljanja ribarskim područjem u zastićenom Predelu izuzetnih odlika “Klisuri reke Gradac”.
Naučni signali ukazuju na potpunu promenu populacione strukture autohtone linije dunavske potočne pastrmke, a posebno uzrasne strukture, sa nepovratnim onečišćenjem njenog genofonda neovlašćenim uvodjenjem matičnih primeraka potočne pastrmke atlantske linije iz ribnjaka O ovome postoji naučno saopštenje dato 2010. godine u Yellowstone-u na Wild Trout Symposium X – “Conserving Wild Trout”, Proceedings, pp.354