Održan zajednički sastanak EEB radnih grupa za biodiverzitet, vodu i zemljište
U vremenu čini se globalnih previranja i pada u podršci zaštiti prirode i pitanjima od značaja za zaštitu životne sredine i klimatske promene od strane donosilaca odluka, sve više se čuje glas onih koji smatraju da je zaštita prirode prepreka za ekonomski napredak. Na nivou Evropske unije, evidentan je pad u podršci u odnosu na prethodni sastav Komisije. Regulativa o zaštiti prirode se smatra preprekom za ekonomski napredak. Veliki je procenat dezinformacija i nedostatka deljenja ispravnih informacija. NGO koje se bave zaštitom životne sredine i zaštitom prirode stavljene su u poziciju da se bore za opstanak postojećih zakonskih akata, pre nego da pokreću nova zagovaranja za nove regulative. Sadašnjost se bazira na postignutim rezultatima u prethodnih 5 godina, pre nego u pokretanju novih inicijativa. U praksi se sreće „konzervativna politika protiv prirode“. Zakon o prilagođavanju na klimatske promene u narednom periodu za NGO neće biti fokus, jer bi to bilo skretanje na druge teme u odnosu na zaštitu prirode, iako je Evropska komisija zainteresovana za taj zakon. Ipak još uvek situacija u EU nije dramatična kao u USA, još uvek ima Evro-parlamentaraca koji su posvećeni pitanjima zaštite životne sredine. Međutim, politika većinske partije u Evro-parlamentu ne ide u prilog naporima NGO koje se bave životnom sredinom i zaštitom prirode, što može dovesti do velikih rascepa između dodatnih potreba i realnih mogućnosti.
Potencijalni problem je u najavljenim revidiranim listama u okviru Direktive o stanistima i Direktive o pticama, jer se očekuje da se vrati korak unazad, da se mnogim vrstama umanji stepen zaštite, ili u potpunosti ukloni. Zbog toga se „branioci prirode“ pozivaju na Kunming-Montreal Globalni okvir za biodiverzitet i globalne ciljeve za koje se očekuje da budu ispunjeni na nacionalnim i lokalnim nivoima.
I u zemljama članicama EU oseća se veliki pad političke podrške zaštiti prirode i nevladinim organizacijama koje se bave ovim pitanjima. To dodatno umanjuje očekivanja zemalja u procesu pridruživanja, da će dobiti podršku EU u borbi protiv štetnih projekata po prirodu i stanovništvo u tim zemljama. U potrazi za održivim rešenjem, pojavljuje se potencijalni model fokusiranja na običnog građanina i njegove potrebe i interese, u skladu sa prirodom i unapređenjem životne sredine, što je već počelo da dobija pristalice u zemljama gde se stanovništvo susreće sa političkom krizom.
Kako izgleda borba za pravdu u EU? Čak i za pravdu za prirodu? NGO koje su više ekspertske organizacije sa velikim znanjem o temi koju brane, udružuju se i počinju kampanju zagovaranja, isključivo bazirano na zakonskoj regulativi i naučnim rezultatima istraživanja. Koriste se različiti modeli i alati, u granicama pravne borbe i postojeće/dostupne regulative. Sve više napuštaju agresivnu borbu, svađu, agresivne pritiske. Okreću se miroljubivim rešenjima. Jer NGO je sama po sebi miroljubiva zajednica i mora ostati drugačija od „agresivnih“ politika, ne treba da odstupi od svojih uverenja i metoda. I opet se dolazi do okretanja stanovništvu, mladima, poslovnom sektoru (preduzetnici, firme, proizvodnja i usluge…). Ideja je pridobiti običan narod i posebno mlade na svoju stranu u borbi za ispravno, a onda krenuti u „napad“.
I još nešto, ne možemo pobediti u svemu, svesna je NGO zajednica iz EU. Oni pozivaju na kompromise. Pokušajmo da čujemo druge i čak u njihovom „protiv“ nađemo snagu za sebe i svoju borbu. Iskoristimo njihovu agresiju i preokrenimo je u našu pobedu, za pravdu, za prirodu, za životnu sredinu. Fokus treba da bude na rešenjima iz prirode, postanimo kompetitivno jači razvijajući posebne veštine, koje suprotna strana ne može, jer ne razume značaj borbe. I u tome su možda snaga i moć. Koristimo naše prednosti da želimo nešto normalno i pozitivno u postizanju naših ciljeva. Generalno su ekonomski razvoj i zaštita prirode iznuđeno suprotstavljeni i na EU nivou, a ne mora tako.
Prethodne dve godine vođeno je veliko zagovaranje NGO za Zakon o obnovi prirode. Usvojen je i u procesu je priprema podzakonskih akata. Srbija je uključena u neke aktivnosti, ali nije deo ekspertskog tima. Radi se na izradama planova implementacije u zemljama članicama EU. Ali primena mora odmah da počne, uz komunikaciju sa zainteresovanim stranama i saradnju međusobno i sa drugim organizacijama i institucijama.
Što se tiče praćenja i otpornosti zemljišta, u EK postoji grupa za zemljište. EU je 2023. predložila novi Zakon o monitoringu zemljišta, gde je u fokusu zdravlje zemljišta. U skladu sa njim, cilj je „zdravo zemljište do 2050. godine“. Na EU nivou definišu se kriterijumi šta znači „zdravo zemljište“. Prate se primena i sertifikacija. Uspostavlja se održivo upravljanje, prati se zagađenje usled antropogenog uticaja i izveštava se o postignutom.
Finansiranje biodiverziteta. Za postizanje ciljeva Strategije biodiverziteta 2030., prema višegodišnjem finansijskom okviru, 19 milijardi nedostaje za finansiranje biodiverziteta. Uglavnom se preko Life projekata finansira biodiverzitet, ali je znatno redukovan fond i ide se ka daljem ukidanju. Moraju se EC poslati primeri dobre prakse Life programa, da bi se sprečilo ukidanje programa. Očekuje se dobijanje sredstava preko Nature restoration regulation. Biodiverzitet nije u prioritetima EU. 20% EU budgeta u narednih 27 godina mora da se smanji zbog Kovid i post-kovid troškova. Za pripremu sledećeg budgeta, moraće da se konsultuju EU parlament, članice EU i zainteresovane strane. EEB se zalaže da se formira „fond za prirodu“ u sledećem budgetskom periodu. Takođe se razmatraju mogućnosti i dobiti od otvaranja „Tržišta prirode“ koji će uključiti farmere, proizvođače hrane i osiguravajuće kuće.
April 2025.
Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji
Od oktobra 2021. godine, Ambasadori održivog razvoja realizuju projekat “Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji”, sa ciljem razvoja svesti stanovnika ruralnih područja o potrebama, prednostima i mogućnostima kako da se u malim zajednicama obezbedi sanitacija i tretman otpadnih voda. Kroz organizaciju promotivnih i obrazovnih aktivnosti planiranih projektom, očekuje se podizanje nivoa znanja i delovanja u oblasti upravljanja otpadnim vodama i povezanom sanitacijom. Realizacijom predviđenih projektnih aktivnosti, očekuje se poboljšanje saradnje Eko-škola i donosilaca odluka u lokalnim zajednicama, a takođe biće povećano i znanje u pripremi Plana za unapređenje sanitacije i tretmana otpadnih voda u Eko-školama.
Kroz projekat će se analizirane mogućnosti i zahtevi održive sanitacije i svojstva otpadnih voda iz Eko-škola i drugih izvora, mapirati problemi koji postoje usled neadekvatnog tretmana otpadnih voda u Eko-školama u ruralnim zajednicama i predstavljeni rezultati građanskog aktivizma kroz Eko-škole u lokalnim zajednicama, vezani za održivi tretman otpadnih voda.
UKOLIKO ŽELITE DA DOPRINESETE KVALITETU REZULTATA PROJEKTA, MOLIMO DA POPUNITE UPITNIK NA ADRESI:
link će biti postavljen
Projekat je doprinos postizanju Ciljeva održivog razvoja, Cilj 6: Čista voda i sanitarni uslovi.
Bezbednost vode, sanitacija i higijena predstavljaju ključne elemente, a nekoliko ministarstava i institucija dele odgovornost za službe za pijaću vodu i kanalizaciju (prema Ustavu Republike Srbije, voda i kanalizacija predstavljaju ljudsko pravo) . Tako pored Ministarstva zdravlja, koje vodi inicijative za promociju higijene i ima brojne odgovornosti za vodosnabdevanje i kanalizaciju, odgovornosti su i na Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu zaštite životne sredine, kao i Institutima za javno zdravlje.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Ujedinjene nacije (UN), na globalnom nivou od 2008. godine prate ključne elemente vodosnabdevanja, sanitacije i higijene (VSH) preko Globalne analize i procene kanalizacije i pijaće vode (GLAAS) , sa posebnim fokusom na vođenje i upravljanje, praćenje, ljudske resurse i finansije.
Na osnovu analize podataka za stanje VSH sistema za period 2018/2019. godine (podaci ne pokrivaju sve aspekte VSH sektora), ustanovljeno je da “Politike i planovi za VSH postoje, u njihovoj primeni je potreban proaktivni pristup donosilaca odluka (stejkholdera), veće kompetencije i odgovornosti”. Takođe se navodi i da je “Vlada Republike Srbije intenzivirala razvijanje, usvajanje i unapređenje nacionalne politike za sanitaciju i snabdevanje vodom za piće urbanih i ruralnih sredina, paralelno sa aktivnostima u procesu pristupanja Evropskoj Uniji”. Međutim, problem u implementaciji nastaje usled neadekvatnih i nedovoljnih kadrovskih i finansijskih sredstava. U okviru pregovaračkog procesa za Poglavlje 27 su pripremiljeni Specifični planovi implementacije EU direktiva u oblasti vode i sanitacije, kojima je izvršena procena neophodnih sredstava.
Prema analizi i izveštaju za Srbiju iz 2018. godine Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), na osnovu rezultata samostalne procene – Jednaki pristup vodi i sanitaciji (u okviru Protokola za vodu i zdravlje), za Srbiju se pominju sledeće činjenice, koje su od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne ustanove, uključujući i one koje pripadaju mreži Eko-škole Srbije:
- Zakon o sanitarnoj kontroli i Pravilnik o opštim sanitarnim uslovima, ne predviđaju obavezu odvojenih toaleta kao uslov …. nisu obezbeđeni posebni uslovi za upravljanje menstrualnom higijenom (u potpoglavlju „Korisnici zdravstvenih ustanova“);
- Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisani su higijensko-tehnički uslovi (sanitarna i protivpožarna zaštita), dok su Pravilnikom o opštim sanitarnim uslovima propisani opšti sanitarni uslovi koji se moraju obezbediti za svaki objekat koji podleže sanitarnoj kontroli … Terenske posete i sekundarna istraživanja otkrila su da obrazovne institucije uglavnom imaju odvojene toalete, dok ne postoje posebni uslovi za upravljanje menstrualnom higijenom (u potpoglavlju „Korisnici obrazovnih ustanova“). Javno finansiranje za njih nije predviđeno na državnom nivou, nego je obaveza lokalnih samouprava.
- Na isti način se to pitanje pominje u potpoglavljima „Obezbeđivanje pristupa ranjivim i marginalizovanim grupama“ i „Uslovi u zatvorima“.
U ostalim dokumentima se pitanja iz VSH sektora ne pominju direktno, ali se uključuju posredno, kao što su: Konačni nacrt nacionalnog programa za životnu sredinu i javno zdravlje za 2020-2022. (Nije odobren), Akcioni plan za obezbeđivanje jednakog pristupa vodi i sanitarnim uslovima za region Šumadije i Pomoravlja 2019-2022. godine (verovatno Nacrt, nemamo dokaza o odobrenju), Strategija javnog zdravlja za period 2018-2026. godine
Potrošnja i upotreba vode stvara otpadne vode. Neuređeno odvođenje sirovih otpadnih voda predstavlja pretnju po javno zdravlje i životnu sredinu. Pravilno prečišćavanje otpadnih voda i bezbedna sanitacija ključni su izazovi za zdravu životnu sredinu u urbanim i ruralnim sredinama, jer je glavni cilj prečišćavanja otpadnih voda uklanjanje i/ili izbegavanje kontakta sa patogenima, mikroorganizmima, koji stvaraju bolesti. Osnovni cilj sanitacije zapravo je sprečavanje ljudskog kontakta sa patogenima iz ljudskih izlučevina.
*Projekat: “Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji” podržan je od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, kroz podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2021. godini.
Seminar ambasadora klime i životne sredine, februar 2022.
AOR e-kampanja pozornosti: U uslovima vanrednog stanja zbog koronavirusa, treba sa otpadom bezbedno i pravilno postupati
28.03.2020.
Da bi se sprečila transmisija coronavirus-a (u situaciji pandemije) treba strogo voditi računa o načinu postupanja sa otpadom. Neophodne su dobro sprovedene higijenske mere, u svim fazama upravljanja otpadom.
Otpad iz medicinskih ustanova, za koji se ne može garantovati da nije kontaminiran, tretirati kao opasan medicinski otpad, jer je u pitanju otpadni materijal koji je u kontaktu sa bolesnikom od zarazne bolesti. Medicinske ustanove, u skladu sa zahtevima zakonodavstva, treba da imaju uspostavljeno pravilno upravljanje medicinskim otpadom, kojim je obezbeđeno odvajanje medicinskog otpada koji nije opasan, od onoga koji je kontaminiran (u normalnim uslovima prosečno oko 15% otpada iz medicinskih ustanovama u redovnim uslovima spada u kategoriju opasnog otpada; u vanrednim situacijama se višestruko povećava količina opasnog otpada, pre svih u situaciji kao što je sada – infektivnog otpada). Sve druge ustanove, uključujući i privremene bolnice, prihvatne centre i ambulante, koje nisu sigurne u svoju praksu upravljanja medicinskim otpadom do sada primenjivanu (na primer, nisu ni do sada uspostavile ili nisu imale potrebe za uspostavljanje procesa razvrstavanja/razdvajanja otpada), treba preventivno sav nastali otpad da smatraju kao moguće kontaminiran. I Svetska zdravstvena organizacija je izdala uputstvo u vezi sa obezbedjivanjem bezbedne vode i postupanja medicinskim otpadom, u uslovima postojanja virusa. Imajmo u vidu da su u riziku medicinke sestre, lekari i zaposleni u bolničkoj službi održavanja, zaposleni u pomoćnim službama kao što su vešeraj i službe zadužene za zbrinjavanje i transport otpada. Van bolničkih ustanova u riziku su i lokalno stanovništvo, prevoznici otpada, radnici u kompanijama koje se bave odnošenjem i odlaganjem otpada i drugi.
Posebnu pažnju treba obratiti na otpad iz domaćinstva, u uslovima kada su brojni ljudi koji su u kućnoj izolaciji, a kod kojih je već kod nekih ustanovljeno da su pozitivni na koronavirus, pa se leče u kućnim uslovima. To u ovom trenutku znači da ponegde (ne znamo u ovom trenutku ni gde, ni kako je zaista zbrinut) u otpadu iz domaćinstava imamo otpadni materijal koji je bio u kontaktu sa bolesnikom od zarazne bolesti (na primer maramice, bačene maske, rukavice, peškiri), što nas uvodi u zabrinutost i pozornost. Preporučuje se da se taj otpad stavi u posebnu kesu, pa (bar) u još jednu kesu, obavezno zatvorene, kao i da se sadržaj u kesi ne sabija rukama. Pri postupanju sa otpadom nastalim od zaraženog bolesnika, ukoliko sam bolesnik ne može samostalno da ga zbrine u izolovanoj prostoiji u posebne kese , potrebno je primeniti sve mere potpune zaštite od virusa koje uključuju masku; obavezno je vezivanje kesa raditi sa rukavicama za jednokratnu upotrebu.
Ono što ne znamo je da li svi tako čine, a i ako ne čine, kako se ovaj virus ponaša i koji su putevi transmisije. Već smo, odmah po uvođenju, vanrednog stanja, ukazali da su i radnici koji rukuju otpadom iz domaćinstava (pored medicinskih radnika) veoma rizična grupa. Na nacionalnom nivou nije izdata preporuka (u nekim zemljama gde je razvijena primarna selekcija otpada radi reciklaže, se posebno ističe da zaražene osobe, predmete koje koriste ne odvajaju za reciklažu, već da bezbedno stave u „ostali otpad“). U Beogradu, najrizičnijoj lokaciji u Srbiji sa najviše slučajeva obolelih, JKP „Gradska ćistoća“ sprovodi kontinualno opsežnu akciju dezinfekcije javnih površina, posebno u okviru prilaza ustanovama zdravstvene zaštite. Pored redovnih aktivnosti odnošenja otpada i čišćenja, peru se ulice, trotoari, autobuska stajališta i kontejneri za otpad, pomoću dezinfekcionog sredstva na bazi hlora, kao mera sprečavanja širenja virusa. Napominjemo da sve faze odvoženja i odlaganja otpada treba da su na način, bez rizika za zdravlje ljudi i životnu sredinu. U ovim uslovima, treba obezbediti što češće odnošenje otpada.
Ovom kampanjom pozornosti, želimo da minimizujemo potencijalno mogući sekundarni uticaj načina postupanja otpadom u vreme pandemije, na zdravlje i životnu sredinu. Pozornost je potrebna građanima koji u različitim situacijama mogu doći u dodir sa opasnim otpadom nastalim u kontaktima sa virusom, ali još više donosiocima odluka na svim nivoima, da učine sve, kako bi se upravljanje i medicinskim i otpadom iz domaćinstva realizovao na bezbedan način. Sadašnja situacija pandemije coronavirus-om (COVID-19) je izazov za praksu i procedure upravljanja otpadom.
____________________
27.05.2020.- Rezultati ankete
U kampanji je učestvovalo 1913 ispitanika, od Subotice na severu (0,9%), preko Beograda (17,9%), do Vranja i juga zemlje (1,4%). Od ukupnog broja ispitanika, 36,9% je učestvovalo u nekim aktivnostima vezano za zaštitu životne sredine u prethodnom periodu; najveći procenat, 55,6% ispitanika bili su uzrasta 30-65 godina (44,1% ispitanika imalo je ispod 30 godina), sa vrlo različitim stepenom obrazovanja. Veliki procenat ispitanika (89,6%) zna da u medicinskim ustanovama otpad mora biti razvrstan na neopasan i opasan, ali 62,6% nije znalo na koji način se takav otpad odlaže i dalje procesuira. Posmatranja i praksa u uslovima vanrednog stanja pokazali su i da je 73% ispitanika potvrdilo da ljudi koji sakupljaju otpad nose maske i rukavice, ali je 93,9% ispitanika odgovorilo da ne postoje posebno označeni kontejneri u lokalnim zajednicama za odlaganje potencijalno kontaminiranog otpada. Kao pokazatelj lične odgovornosti, utvrđeno je da više od polovine ispitanika (59,3%) odlaže iskorišćene maske, rukavice i maramice u posebnu kesu, odvojeno od komunalnog otpada, 36,7% ispitanika koristi dve kese za odlaganje ove vrste otpada. Međutim, 65% ispitanika ne nosi rukavice dok rukuju takvim otpadom.
Naučene lekcije
Da bismo imali zdraviju životnu sredinu, rezultati ove e-kampanje nas uče važnim lekcijama:
- Građani nisu dovoljno informisani kako se odlaže i tretira otpad iz medicinskih ustanova, posebno opasni otpad.
- Dobar znak je da građani brinu; većina sledi uputstva o bezbednom odlaganju otpada (koji u uslovima epidemije/pandemije može postati potencijalno opasan otpad), kao i uputstva o bezbednom odlaganju maski i rukavica u okviru kućnog otpada.
- Dodatno je evidentirano da je neodgovarajuća infrastruktura i praksa u razdvajanju otpada na mestu nastanka na vrlo niskom nivou u lokalnim zajednicama.
06.04. 2020. – AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
06.04.2020. – Pozivamo vas da učestvujete u anketi: Signali o postupanju otpadom u praksi
Pogledajte i obraćanje predsednika ISWA: https://youtu.be/lztrzAfNCMk
Okrugli sto o unapređenju javnih politika u oblasti održive mode
U okviru Beogradske nedelje mode, od 2018. godine održava se Dan održive mode, u kome su u okviru Okruglog stola predstavljene inicijative za unapređenje javnih politika u oblasti cirkularne ekonomije, studija slučaja „održiva moda“
„Tekstilna industrija“ u Srbiji predstavlja 10% ukupnog izvoza, vrednosti oko 1,5 milijardi dolara, oko 1 milijarda samo tekstil, bez kože i obuće. Od pre dve godine beleži se suficit. Posle 2000. godine je zamrla tekstilna industrija (zbog toga su stavljeni na početku znaci navoda na „tekstilna industrija“, koja se danas obeležava više kao „modna industrija“ u Srbiji. Tekstilna industrija u Srbiji ne postoji, postoji MODNA industrija, koja je konkurentnija. Nova industrijska strategija mora da podrazumeva i modnu industriju.
Posle 2005. godine otvaraju se izvozne mogućnosti. Investicije u ovoj oblasti dolaze iz Turske, za proizvodnju proizvoda široke potrošnje, Italije, za proizvodnju čarapa (Srbija je druga u svetu po proizvodnji čarapa). Takozvani „tehnički tekstil“ odnosi se na tekstil koji se koristi za proizvodnju sedišta i presvlaka. Od tog perioda polako počinju da se razvijaju porodične firme, a giganti fabrike konfekcije kao što su bili „Prvi maj“ Pirot, „Beko“, „Kluz“, „Rudnik“ propadaju. Pozicioniraju se „Mona“ i slične male firme. Privredna komora Srbije domaćim firmama pomaže u pozicioniranju na domaćem i regionalnom nivou. Cilj je da se ide na sajmove, predstave roba i usluge i pruži podrška na plasiranju u regionu i šire. Radi se da se smanje porezi i doprinosi.
Veliki problem u tekstilnoj ili modnoj industriji predstavlja tekstilni otpad. Velike količine kroz gotove proivode dolaze iz dalekoistočnih zemalja, završavaju na deponijama, ilegalno, jer od 2016. godine je zabranjeno odlaganje tekstilnog otpada na deponijama. Inicijativa da se postave kontejner zvona je propala u Beogradu, jer su Romi obijali i uzimali materijal, oštećujući kontejnere. Dodatni problem je što ne postoje reciklažni centri i nema odlaganja tekstila koje je sistemsko i organizovano. U Vojvodini se planira otvaranje reciklažnog centra, gde bi tekstilni otpad postao sirovina i dobio novu vrednost.
U okviru Ministarstva zaštite životne sredine postoji „Grupa za cirkularnu i zelenu ekonomiju“. U okviru PLAC projekta, u saradnji sa UNDP, urađena je ex-ante analiza efekata za potrebe izrade dokumenata javnih politika, vezano za cirkularnu ekonomiju. Javno predstavljanje dokumenta je 6. novembra. Program cirkularne ekonomije sa Akcionim planom će se raditi od 2020. godine. Izrađen je dokument Platforma za cirkularnu ekonomiju sa planom puta za sprovodjenje, sa preporukama kako uvesti CE u Srbiju. U tom kontekstu, EU je donela niz dokumenata iz cirkularne ekonomije i otpada, a Srbija prati i prilagođava svoju regulativu sa EU. Tekstilni otpad će biti razmatran kao resurs, i to potrošački i industrijski tekstilni otpad sa upotrebnom vrednošću. Npr. Adidas brend proizvodi liniju patika od plastike iz okeana, tj. od materijala koji će moći lako da se reciklira. H&M i druge neke velike tekstilne kuće obavezale se da će do 2030. povećati procenat RECIKLIRANE plastike u svojim proizvodima.
Količina tekstilnog otpada u Srbiji je na godišnjem nivou oko 500 t mesečno. Nema sistemskog rešenja za podizanje infrastrukture, čak ni javna preduzeća komunalnog karaktera. Postoji Nacionalna platforma za ponovnu upotrebu tekstila. Prilika za privatni sektor da se uključi u upravljanje i procesuiranje otpada od tekstila. Jedno od rešenja je da se iz Fonda za životnu sredinu povuku sredstva za neophodno finansiranje reciklaže tekstila.
(U Malom Zvorniku investitor izgradio sistem za prečišćavanje otpadnih voda u tekstilnoj industriji).
Srbija zadržala svoje brendove, a druge zemlje su izgubile ulaskom u EU. Pronaći načine kako da se domaći brendovi zaštite.
Kompanija Henkel, ima odgovorno poslovanje i svoju Strategiju održivosti do 2030. Nastali privatizacijom Merime, rade na ostvarivanju SDG, dobili sertifikat za EE 2012., Led gold sertifikat liderstvo u energetski održivom dizajnu, koristili građevinski otpad za izgradnju nove fabrike. U Kruševcu u Henkel fabrici postoji sistem zatvoren za vodu koja se prečišćava, samo se kanalizaciona voda odvodi.
Danas žene kupuju 60% više odeće. Modna industrija u poglavlju 20, pokušava se da se modna industrija ubaci u ovo poglavlje.
Proizvodnje tekstilnih materijala nema u Srbiji, samo na jednom mestu uvozi se pamučno predivo.
Iznajmljivanje odeće, popravka oštećene odeće, ponovna upotreba odeće – „cirkularna“ rešenja za smanjenje tekstilnog otpada.
Oko 19 mil. tona tekstila se uveze u Srbiju, oko 0,30% su sirovine, sve ostalo je odeća. Uglavnom su proizvodi „brze mode“, koje se posle malog broja pranja raspadne. Da li nam je to potrebno? Problem u reciklaži je i sastav, zbog sastava ne može da se reciklira svaki materijal.
Jedina firma koja se bavi reciklažom tekstila u Srbiji pravi industrijske krpe, oko 5000 tona mesečno, ali mogu da recikliraju samo pamučni otpad. Industrijski škart se reciklira za potrebe izolacije i sličnih proizvoda u drugim industrijama.
Rezervišite datum: 4.juni 2019. sa početkom u 10h, Beograd – EnE19 Konferencija/Okrugli sto ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST
“Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, organizuju EnE19 Konferenciju “Životna sredina ka Evropi” u formi okruglog stola na temu: “KVALITET VAZDUHA U SRBIJI, JUČE, DANAS, I ŠTA NAS ČEKA SUTRA – ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST”.
Želimo da Vas informišemo da će se okrugli sto održati 4. juna 2019. godine u Beogradu u prostorijama Privredne komore Srbije, Resavska 13-15, od 10h do 14h, kao jedan od događaja u okviru obeležavanja Svetskog dana životne sredine (UNEP) i podrške sektoru životne sredine u procesu približavanja Evropskoj uniji realizacijom projekta ”Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji”.
U svetu preko 90% populacije izloženo je zagađenom vazduhu, a 9 od 10 ljudi udiše zagađen vazduh. Svake godine u svetu od zagađenog vazduha prevremeno umre oko 7 000 000 ljudi (od toga 600 000 dece) po podacima Svetske zdravstvene organizacije. Ambijentalno zagađenje vazduha bilo je uzrok prevremenih smrti 4,2 miliona ljudi u 2016. godini, dok je zagađenje vazduha u kućama, prouzrokovano grejanjem, kuvanjem, štetnim gorivima i zastarelim tehnologijama, odgovorno za oko 3,8 miliona prevremenih smrti prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije. Više od 40% svetske populacije, oko 3,8 milijardi ljudi, nema pristup čisto-sagorevajućim gorivima za kuvanje. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO) kvalitet vazduha je najveći ekološki rizik za zdravlje u Evropi. Kvalitet vazduha svake godine u regionu Evrope prouzrokuje oko 556 000 slučajeva prevremenih smrti, a od tog broja u zemljama Evropske unije umre oko 400 000 ljudi. Stanovnici gradskih područja posebno su izloženi. Suspendovane čestice, azot-dioksid i prizemni ozon su zagađujuće materije u vazduhu koje su odgovorne za većinu tih slučajeva prevremenih smrti. Zagađenje vazduha u zemljama EU u proseku prouzrokuje više od 1000 slučajeva prevremenih smrti dnevno, što je više od deset puta od broja stradalih u saobraćajnim nesrećama. Evropska komisija procenila je 2013. godine da se ukupni zdravstveni troškovi prouzrokovani zagađenjem vazduha kreću oko 330 milijardi evra za godinu dana. Dugotrajna i kratkotrajna izloženost zagađenom vazduhu povećava rizik od prevremene smrti. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije bolesti srca i moždani udar izazvani zagađenjem vazduha odgovorni su za 80 % slučajeva prevremenih smrti koji se dovode u vezu sa kvalitetom vazduha, slede ih bolesti pluća, uključujući rak, i druge bolesti.
Faktorima iz životne sredine prouzrokovano je 26% svih moždanih udara, 25% svih ishemijskih bolesti srca, kao i 17% svih kancera. Sve ove prevremene smrti mogu se sprečiti poboljšanjem kvaliteta vazduha.
Po podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2016 godinu, broj prevremeno umrlih za Republiku Srbiju iznosi 6592 slučajeva, a procena da od uticaja INDOOR (Household air pollution) kvaliteta vazduha u 2016. godini umrlo 4823.
Okrugli sto „Živоtnа srеdinа kа Еvrоpi” – EnE19 prеdstаvljа zvаničаn UN dоgаđај, kојim sе u Rеpublici Srbiјi оbеlеžаvа Еvrоpskа nеdеljа оdrživоg rаzvоја (European Sustainable Development Week, ESDW). ESDW је iniciјаtivа rаsprоstrаnjеnа nа pоdručјu еvrоpskih zеmаljа kоја stimulišе i čini vidljivim аktivnоsti, prојеktе i dоgаđаје kојi prоmоvišu ciljеvе оdrživоg rаzvоја (Sustainable Development Goals, SDGs). Оdržаvа sе svаkе gоdinе оd 30. mаја dо 5. јunа, а imа zа cilj pоdizаnjе svеsti о Аgеndi 2030. u Еvrоpi i znаčајu lоkаlnih zаintеrеsоvаnih strаnа u оstvаrеnju 17 ciljеvа оdrživоg rаzvоја i оdrživоsti uоpštе.
Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе је dаn kојi sе оbеlеžаvа u cеlоm svеtu svаkоg 5. јunа оd 1974. gоdinе. Prеkrеtnicu u rаzvојu mеđunаrоdnе pоlitikе zаštitе živоtnе srеdinе оznаčilа је 1972. gоdinа: prvа vеlikа kоnfеrеnciја о pitаnjimа živоtnе srеdinе, sаzvаnа pоd pоkrоvitеljstvоm Uјеdinjеnih nаciја, оdržаnа је оd 5. dо 16. јunа u Stоkhоlmu (Švеdskа). Cilj Kоnfеrеnciје о čоvеkоvој srеdini, ili Stоkhоlmskе kоnfеrеnciје, biо је dа krеirа оsnоvni zајеdnički pоglеd nа izаzоvе оčuvаnjа i unаprеđеnjа čоvеkоvе оkоlinе. Dеlеgаciја Јugоslаviје, nа sеdnici Uјеdinjеnih nаciја (1972. gоdinе), prеdlоžilа је mеđunаrоdnu sаrаdnju u cilju оčuvаnjа živоtnе srеdinе. Nа kоnfеrеnciјi је učеstvоvаlо 113 držаvа, kоје su kао zаključаk dоnеlе zајеdničku izјаvu о pоtrеbi mеđunаrоdnе sаrаdnjе u cilju zаštitе živоtnе srеdinе i оvо је pоstао cеntrаlni dоgаđај Uјеdinjеnih nаciја.
Gеnеrаlnа skupštinа UN је 15. dеcеmbrа 1972. gоdinе usvојilа rеzоluciјu (A/RES/2994 (XXVII)) i оdrеdilа 5. јun kао Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе i pоzvаlа „vlаdе i оrgаnizаciје člаnicе UN dа оbеlеžе tај dаn svаkе gоdinе аktivnоstimа zа оčuvаnjе i unаprеđеnjе živоtnе srеdinе, sа ciljеm prоdubljivаnjа svеsti о živоtnој srеdini i pоnаvljаnju оdlučnоsti kоје su izrаžеnе nа kоnfеrеnciјi”.
Tаkоđе, 15. dеcеmbrа 1972. Gеnеrаlnа skupštinа UN је usvојilа drugu rеzоluciјu (A/RES/3000 (XXVII)) kоја је dоvеlа dо stvаrаnjа Еkоlоškоg prоgrаmа Uјеdinjеnih nаciја (UNEP), spеciјаlizоvаnе аgеnciје о pitаnjimа zаštitе živоtnе srеdinе.
Prvо оbеlеžаvаnjе sе оdržаlо 1974. gоdinе. Cilj је biо pоdizаnjе svеsti о nоvim pitаnjimа zаštitе živоtnе srеdinе оd zаgаđеnjа mоrа i glоbаlnоg zаgrеvаnjа, uz оdrživu pоtrоšnju i zаštitu divljih živоtinjа i bоrbu prоtiv kriminаlа.
5. јun – Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе kоristi sе kао јеdаn оd glаvnih nаčinа krоz kоје оrgаnizаciја UN širоm svеtа rаzviја svеst о živоtnој srеdini (kао štо је smаnjеnjе оzоnskоg оmоtаčа, оpаsnоst оd tоksičnih hеmikаliја, dеzеrtifikаciје, zаgаđеnjа vаzduhа i vоdе i glоbаlnоg zаgrеvаnjа) i pоdstičе pоlitičku pаžnju i аkciјu nа unаprеđеnju kvаlitеtа živоtnе srеdinе. Оbеlеžаvаnjе 5. јunа sе rаzvilо u glоbаlnu plаtfоrmu zа prеduzimаnjе аkciје о hitnim pitаnjimа zаštitе živоtnе srеdinе. Miliоni ljudi su učеstvоvаli tоkоm gоdinа pоmаžući dа sе prоmеni svеst u nаšim pоtrоšаčkim nаvikаmа, kао i u nаciоnаlnim i mеđunаrоdnim pоlitikаmа zаštitе živоtnе srеdinе.
U svеtu sе nа оvај dаn pоkrеću brојnе аktivnоsti u kоје је uključеnа јаvnоst, а kоје prоpаgirајu оdgоvоrni оdnоs prеmа оkružеnju. U pоmеnutе аktivnоsti sе јеdnаkо uključuје i vlаdin i nеvlаdin sеktоr. Pri tоmе, svаkе gоdinе zа glаvnо mеstо оbеlеžаvаnjа sе birа drugi grаd. Vlаdа zеmljе kоја је dоmаćin ili grаd dоmаćin u sаrаdnji sа UNEP-оm оdrеđuјu tеmu dоgаđаја. Оsim tеmе, birајu sе i slоgаn i lоgо kојi ćе biti fоkus svih infоrmаtivnih mаtеriјаlа i prоmоtivnih аktivnоsti u vеzi sа оvim dаnоm.
Zеmljа dоmаćin оbеlеžаvаnjа Svеtskоg dаnа živоtnе srеdinе 2019. gоdinе је Kina, grad domaćin je Hangzhou u provinciji Zhejiang. Tеmа оbеlеžаvаnjа је „Zagađenje vazduha”. Cilj оvоgоdišnjеg 5. јunа је dа nаs mоtivišе dа Svetski dan zaštite životne sredine 2019 godine da pokrene vlade, industriju, zajednice i pojedince da se udruže kako bi istražili obnovlјive izvore energije i zelene tehnologije i pobolјšali kvalitet vazduha u gradovima i regijama širom sveta. Cеnimо lеpоtu i znаčај prirоdе, i učinimо kоrаk višе dа zаštitimо plаnеtu kојu dеlimо, nаvоdеći nаs nа rаzmišljаnjе kаkо smо dео prirоdе i kаkо zаvisimо оd njе, оčеkuје sе glоbаlnа аkciја miliоnа ljudi krоz hiljаdе аktivnоsti širоm svеtа.
Nа Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе u Еvrоpskој nеdеlji оdrživоg rаzvоја оdržаće sе Okrugli sto „Živоtnа srеdinа kа Еvrоpi” – EnE19. Оvе gоdinе fоkus је nа “KVALITET VAZDUHA U SRBIJI, JUČE, DANAS, I ŠTA NAS ČEKA SUTRA – ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST”., Okrugli sto održaće se 4. juna 2019. godine u Beogradu u prostorijama Privredne komore Srbije, Bеоgrаd, Resavska 13-15, od 10h do 14h.
CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA u aktivnostima AOR
Tim AOR će od 1.januara 2018. godine pratiti svoje aktivnosti po kategorijama CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA – COR:
COR 1 – SVET BEZ SIROMAŠTVA
COR 2 – SVET BEZ GLADI
COR 3 – ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE
COR 4- KVALITETNO OBRAZOVANJE
COR 5 – RODNA RAVNOPRAVNOST
COR 6 – ČISTA VODA I SANITARNI USLOVI
COR 7 – PRISTUPAČNA ENERGIJA IZ ČISTIH IZVORA
COR 8 – DOSTOJANSTVEN RAD I EKONOMSKI RAST
COR 9 – INDUSTRIJA, INOVACIJE I INFRASTRUKTURA
COR 10 – SMANJENJE NEJEDNAKOSTI
COR 11- ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE
COR 12 – ODGOVORNA POTROŠNJA I PROIZVODNJA
COR 13 – OČUVANJE KLIME
COR 14 – OČUVANJE VODENOG SVETA
COR 15 – OČUVANJE ŽIVOTA NA ZEMLJI(ŠTU)
COR 16 – MIR, PRAVDA I SNAŽNE INSTITUCIJE
COR 17 – PARTNERSTVO ZA OSTVARIVANJE CORa
Istovremeno, pratićemo aktivnosti i po ostalim TEMATSKIM OBLASTIMA koje su u fokusu UN Environment:
VAZDUH
HEMIKALIJE I OTPAD
KLIMATSKE PROMENE
OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE
UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM
ŠUME
ZELENA EKONOMIJA
EFIKASNOST KORIŠĆENJA RESURSA
VODA
ŽIVOTNA SREDINA POD LUPOM (PROCENA ŽIVOTNE SREDINE, INFORMACIJE I PODACI)
kako bi bliže identifikovali ključne aktivnosti AOR radi daljeg strateškog planiranja aktivnosti organizacije.
Potreba za ovakvom kategorizacijom aktivnosti identifikovali smo nakon učešća na događajima u okviru UNEA3, novembra-decembra 2017. u Najrobiju, Kenija (videti :
Ambasadori održivog razvoja na UNEA3 događajima u Najrobiju, Kenija
http://ambassadors-env.com/blog/2017/12/02/naucno-politicko-poslovni-forum-un-o-zivotnoj-sredini-u-okviru-priprema-za-skupstinu-programa-za-zivotnu-sredinu-ujedinjenih-nacija/ ,
http://ambassadors-env.com/blog/2017/12/03/sume-i-zivot-na-zemlji-u-fokusu-priprema-za-unea3/ )
Životna sredina ka Evropi ( EnE ) (projekat/proces)
Projekat prati različite faze u procesu pristupanja Evropskoj Uniji. Glavna aktivnost projekta je organizovanje i održavanje regionalne konferencije ” Životna sradina ka Evropi” (Environment to Europe – EnE) svake godine juna meseca u Beogradu. Konferencija je istovremeno jedan od zvaničnih dogadjaja kojim UN (UN Environment/UNEP) obeležava Svetski dan životne sredine.
____________________________________________________________
Ucesce na UNECE ministarskom sastanku “Zivotna sredina za Evropu”, Nikozija, Kipar, oktobar 2022.
Učešće na međunarodnim sastancima (avgust, septembar i oktobar 2022.)
EnE22, juni 2022 – UNEP@50 i Dan životne sredine
Dan zaštite životne sredine – 5. jun 2021. godine (EnE21, #GenerationRestoration)
Novembar 2020.- Evropski biro za životnu sredinu (EEB – European Environmental Bureau) – godišnja konferencija i generalna skupština 2020.
Pripreme – 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
AOR prati implementaciju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji
PREGOVARAČKE POZICIJE ZA POGLAVLjE 27
Učestvujemo na konferenciji ”Inovativna rešenja za zagađenje u jugoistočnoj i južnoj Evropi”
AOR primljena u Evropski Biro za Životnu sredinu kao punopravni član – čast nam je i izazov
Poziv za učešće ; ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
Konferencija ’’Životna sredina ka Evropi’’- EnE18: moguć razvoj odgovoran prema prirodi
Pridružite nam se 5. juna na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”- pogledajte Agendu
mart 2018: Sednica Saveta
februar 2018: Poziv – Četrnaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE18”: Zaštita prirode – Razvoj odgovoran prema prirodi,5. juna 2018.
septembar 2017: “Da upotreba žive postane prošlost!” – AOR učestvuje na Prvoj konferenciji zemalja članica Minamata konvencije u Ženevi
juli 2017: Učestvujemo na “Civil Society Forum ” (Forum građanskog društva) u Trstu, 11-12 juli, 2017
5. juni 2017: Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17: podstreh stručnjacima i mladima ; EnE17-Konferencija 5.juni 2017.
Najava i poziv : Konferencije za medije-ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI, UNS, 2. jun 2017. u 12h
Program Trinaeste regionalne konferencije EnE17 (5.juni 2017.) – Nacrt na dan 22.05
April 2017: Drugi poziv: Trinaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE17”, 5. juni 2017., Beograd ; maj 2017: Izabrani su najbolji eko-reporteri u 2017. godini!
Februar 2017 : Najava 13. regionalne Konferencije Životna sredina ka Evropi – EnE17: Obrazovanje o klimatskim promenama
Juni 2016. – Agenda, EnE16-ENV.net Zbornik radova/Proceedings of papers
Maj 2016.- Nacrt okvirnog dnevnog reda Konferencije Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
April 2016 – Rezervišite datum 6. juni 2016. godine za učešće na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”
April 2016. – ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU, 8. april 2016.
Septembar 2015. – Sedmi akcioni program EU: procena i strateška procena uticaja na životnu sredinu su efikasni instrumenti kada se ispravno primenjuju
11. juni 2015. – Sastanak potpredsednika Evropske komisije sa predstavnicima civilnog društva
5. juni 2015. Konferencija, Zbornik radova , 5.juni – Obeležili smo radno Konferencijom i panelom , Gostovanje Prof dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine, na TV , na dan održavanja Konferencije i Panela
Učestvujemo na ZELENOJ NEDELJI EU
april 2015. – Konferencija EnE15-ENV.net “Životna sredina ka Evropi” uvršćena u zvanične događaje Evropske nedelje održivog razvoja
5.juni 2015. – Rezervišite datum za EnE15/ENV.net Konferenciju; informacije preko Emaila eneconference@feeserbia.com
___________________________________________________________
Decembar 2014 – Tematski zbornik radova “Životna sredina ka Evropi”
5.juni 2014 – EnE14/ENV.net Konferencija , Konferencija 2014
29. maj 2014 – Dnevni red EnE14/ENV.net Konferencije “Životna sredina ka Evropi”, 5. juna 2014. godine u PKS, sa početkom u 10h , ZBORNIK RADOVA 10. REGIONALNE KONFERENCIJE “ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI“, 2014/ EnE14-ENV.net „ENVIRONMENT FOR EUROPE“ CONFERENCE PROCEEDINGS, BELGRADE, SERBIA, 2014
28. maj 2014 – Svetski dan životne sredine
25. april 2014 – UNEP desetu godinu za redom uz nas na Konferenciji EnE14/ENV.net – 5.juna 2014. godine u Beogradu
5. april 2014 – Drugi poziv i više detalja oko Konferencije
6. februar 2014 .- Poziv da 5. juna 2014. godine uzmete aktivno učešće u konferenciji Životna sredina ka Evropi – EnE14-ENV.net
EnE14 / ENV.net Konferencija održaće se 5. juna 2014. godine u Beogradu (Biće ovo 10. regionalna Konferencija). Tematska oblast u fokusu: Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene, u procesu približavanja EU. Rezervišite datum! Informacije slede i stalno se aktuelizuju.
____________________________________________________________
EnE13 Konferencija održana je 10. juna 2013. godine sa tematskim fokusom na životnu sredinu u opštinama. Organizacija ENV.net okruglog stola bila je u okviru realizacije ENV.net projekta i jedan od zvaničnih događaja u obeležavanju Svetskog dana životne sredine. Koordinatorka organizacije ovogodišnje konferencije je Doc dr Dunja Prokić. Na konferenciji je bilo preko 120 učesnika, saopšteno je preko 20 radova, a diskusija i razmena mišljenja produžila je trajanje konferencije za čitava 2 sata. Štampan je CD Zbornik radova. Održavanje Konferencije su podržali: Eptisa Regional Office for SEE, Hemofarm fond i Coca Cola Hellenic, uz institucionalnu podršku Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja i NacionalneKomisije za saradnju sa UNESCO. Konferenciju tradicionalno organizuju AOR i PKS.
2013 | EnE13 | ENV.net Okrugli stoFokus: Životna sredina na lokalu, u opštinama | Detaljna agendaZbornik radova EnE13 – Zivotna sredina ka EvropiPoruka EnE13/ENV.net Konferencije: struka, obrazovanje i partnerstvo treba da budu osnov akcija u životnoj srediniMomenti sa konferencije |
_____________________________________________________________
U okviru procesa “Životna sredina ka Evropi” organizacija aktivno učestvuje u različitim aktivnostima ( na primer: u vezi efikasnog upravljanja resursima, održivom korišćenju resursa , hemikalijama, eko-zaštitom potrošača, eko-obeležavanju, prezentacijom radova na konferencijama, itd )
____________________________________________________________
Evidencija o prethodnim konferencijama:
Tematski fokus | Publikovani materijal | ||
2005 | EnE05 | Značaj sektora životne sredine u procesu Evropskih integracija | Detaljna agendaCD Zbornik radovaKnjiga “Održivi razvoj i životna sredina ka Evropi u 95+ koraka”, autora A.Mihajlov (na srpskom jeziku) |
2006 | EnE06 | Evropske vrednosti životne sredine;Istovremeno, organizovan je regionalni sastanak OCD Forum EfE07 kao priprema za UNECE Ministarsku konferenciju “Životna sredina za Evropu” 2007 | Detaljna agendaCD Zbornik radovaKnjiga “Sustainable Sustainable Development and Environment Towards Europe in 95+ Steps”, A.Mihajlov (na engleskom jeziku) |
2007 | EnE07 | Posvećeno tematskim oblastima Ministarske konferenciju “Životna sredina za Evropu” 2007 , Usvojena NvO Dekleracija o ekološkoj koheziji Zapadnog Balkana | Detaljna agendaCD Zbornik radova |
2008 | EnE08 | Mladi i osetljive grupe | Detaljna agendaEnE08 Zbornik radova 4. regionalne Konferencije „Zivotna sredina ka Evropi“-sadrzaj |
2009 | EnE09 | Klimatske promene (vazduh) i održivi turizam | Detaljna agenda (agenda EnE09)CD Zbornik radova .http://www.europa.rs/en/mediji/arhiva-vesti/2009/645/Environment+protection+is+a+joint+effort.html |
2010 | EnE10 | Zeleno obrazovanje i zelena ekonomija | Detaljna agenda ( Agenda EnE10 Konferencije )CD Zbornik radova |
2011 | EnE11 | Ruralni i održivi razvoj planina | Detaljna agenda (agenda_ene11)http://www.ruralinfoserbia.rs/dokumenta/agenda_ene11.pdfCD Zbornik radovaŠtampan zbornik selektovanih radova |
2012 | EnE12 | Prateći dogadjaj u okviru priprema za Svetsku UN Konferenciju Rio+2o – Zelena ekonomija i upravljanje za održivi razvoj | Detaljna agenda Agenda EnE12 http://www.pks.rs/Documents/Slu%C5%BEba%20za%20marketing/Agenda%20EnE12.pdfCDZbornik raadova.UNDP/UNEP Studija o zelenoj ekonomiji http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/984serbia.pdf |
Projekti regionalne kohezije u oblasti životne sredine podržavaju proces “životna sredina ka Evropi”.
Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj
Mart 2021:
Klimatske promene i energetika
Da li smo spremni za sve češće poplave?
31.dec 2020.:Projekat “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372″ završen je u decembru 2020. godine. Tokom tri godine implementacije projekta u Srbiji, izrađene su publikacije vezano za klimatske promene, kao i za cirkularnu ekonomiju, što su bile glavne teme projekta EN.net3. Sve publikacije dostupne su online na adresi: http://ambassadors-env.com/en/
16.sept.2020: Poziv za prijavu za subgrant
Anketa: Signali o postupanju otpadom u praksi
AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
Pripreme: 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
Nedelja Energetske efikasnosti u Eko-školama
ENV.net i cirkularna ekonomija u regionu Zapadnog Balkana i Turske , Tirana, mart 2020.
Borba protiv zagađenog vazduha u Srbiji. Da li proces pristupanja EU može pomoći?
CIRKULARNA EKONOMIJA U SRBIJI – ZAPOČET PROCES
18.januar 2020. – ponovljen konkurs za preostala sredstva
Okrugli sto o unapređenju javnih politika u oblasti održive mode
sastanak ekoškolskih koordinatora, 18-19. oktobar 2019. Zlatibor
Finalizacija PREGOVARAČKE POZICIJE ZA POGLAVLjE 27
Parlamentarizam i zaštita životne sredine
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine na 12. Festivalu nauke na Beogradskom sajmu
Regionalna konferencije (To report: The first Regional Conference on Circular Economy was success )
6.novembar 2018: Otvoren poziv za dodelu sub-grantova u okviru ENV.net projekta ; 19.januar 2020. – ponovljen poziv za preostala sredstva
oktobar 2018: Konkurs za Mlade Eko-reportere: rok je 1.februar 2019.; tema; energetska efikasnost
oktobar 2018: Poziv za učešće ; ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
oktobar 2018: Održan godišnji nacionalni sastanak Eko-školskih koordinatora i Eko-paket konferencija o cirkularnoj ekonomiji
ENV.net NOVOSTI ZA JUNI 2018.
Env.net NOVOSTI ZA MAJ 2018.
Env.net NOVOSTI ZA APRIL 2018.
U susret planeti Zemlji : cirkularna ekonomija i najava ENV.net aktivnosti
ENV. net NOVOSTI ZA MART 2018.
april 2018: Učestvujemo u nedelji održivog razvoja na Fakultetu političkih nauka
april 2018: Održana javna rasprava u Beogradu, vezana za Zakon o klimatskim promenama – učešće AOR
mart 2018: Sednica Saveta
Aktivnosti koje podržavaju ENV.net proces- mart 2018: „Youth Roadmap for New Urban Agenda“ , Analiza stanja i predlog izmena (zakonodavnog okvira i) prakse koji može da doprinese boljoj sanaciji deponija u Beogradu
ENV.net NOVOSTI FEBRUAR 2018
Pratite projekat na : facebook.com/envnetsite/ i www.env-net.org
Februar 2018: ENV.net3 – novi početak projekta!
_______________________________________________________
U decembru 2017. smo zapoceli 3. fazu ENV.net projekta – ENV.net 3 : ENV-net factoring the environmental portfolio for Western Balkans and Turkey in the EU Policy Agenda (ref. no. 2017/394-372)
_______________________________________________________
Projekat ENV.net (Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapredjivanje uticaja stanovništva na proces reformi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji) postavljen je na iskustvu EU finasiranog projekta Environment Forum (http://www.envforum.eu/doku.php) i ima za cilj postizanje veće opredeljenosti za reforme u sektoru životne sredine kao podrške približavanja Evropskoj uniji, kroz analizu, monitoring i popularizaciju. Za proces pristupanja EU ovaj projekat predstavlja podršku.
Projekat ima poseban sajt gde se predstavljaju aktivnosti u svim zemljama obuhvaćenim projektom. Dodatno, projekat ima posebnu facebook stranu i ENV.net Newsletters.
Nosilac projekta je organizacija Puntosud ( www.puntosud.org ) iz Italije, a pored “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” – EASD, partneri su: Co-PLAN ( http://www.co-plan.org) iz Albanije, EEB – European Environmental Bureau, (http://www.eeb.org) iz Belgije, ATRC (http://www.advocacy-center.org) sa Kosova i TEMA (www.tema.org.tr) iz Turske, tako da realizacija projekta doprinosi da se osnaži: regionalna saradnja, medjunarodna saradnja, EU i pristupanje EU, kao i strukovno povezivanje eksperata. Sastanci i konferencije u okviru projekta će na neki način biti i obrazovni signali i kursevi za održivi razvoj i životnu sredinu.
Projekat je finansiran od strane EU – EuropeAid/132438/C/ACT/Multi, 2012/306-642 i 2014/351-610, i trajaće od 2012. do 2016. godine.
_________________________________________
ENV.net Srbija čine: Dr Nataša Žugić Drakulić -nacionalni koordinator i Filip Jovanović – asistent, koji su izabrani po konkursu organizacije „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“, koja je partner u ovom projektu. Nacionalni konsultant za evropske integracije u prvoj godini projekta je prof dr Anđelka Mihajlov. Dr Hristina Stevanović Čarapina je vodeći ekspert, a Sandra Radunović, ekspert, takođe izabrani po konkursu. Izabrani će biti angažovani u skladu sa potrebama projekta (ukoliko potrebe projekta u kasnijim fazama budu veće, slediće adekvatni konkursi i izbori).
_________________________________
Neki od detalja aktivnosti na ENV.net projektu se mogu pratiti preko aktuelnosti.
_________________________________
ENV.net glavne publikacije na jednom mestu:
- A Guideline of EU Accession Monitoring Tools for CSOs in candidate and potential candidate countries: Chapter 27, (Authors and contributors: Andjelka Mihajlov, Natasa Zugic-Drakulic, Filip Jovanovic, Federico Bastia, Simona Pogliani, Mara Silina, Teida Shehi and Dusko Hristov), Published by Environmental Ambassadors for Sustainable Development with the financial assistance of the EU – ENV.net project document, Belgrade January 2015
- How to influence environmental policy through effective advocacy (Authors: Margherita Tolotto and Mara Silina), ENV.net Advocacy Toolkit, European Environmental Bureau, Brussels, January 2015
- Climate change and challenges of the enlargement (Authors: Anja Kolmuss, Dragana Mileusnic, Zanna Vanrenterghem and Richard Filcak), ENV.net Advocacy Toolkit, European Environmental Bureau, Brussels,September 2016
6. juni 2016: Agenda ; EnE16-ENV.net Zbornik radova/Proceedings of papers
Maj 2016: Nacrt okvirnog dnevnog reda Konferencije Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
April 2016. – ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU, 8. april 2016. , Poglavlje 27: uključivanje OCD
Mart 2016. – Novi internet portal: Greenweb
Januar 2016. – Regionalna konferencija : „Održivost FPA ” u Briselu ; Voda – poljoprivreda- energija – životna sredina u slivu reke Sava – naučene lekcije i dalji koraci
Oktobar – decembar 2015 – Ministarstvo podržalo ENV.net projekat , SEMINAR/OKRUGLI STO ZA MEDIJE KOJI IZVEŠTAVAJU O ŽIVOTNOJ SREDINI I KLIMATSKIM PROMENAMA, 28.10.2015.
5. i 6. oktobar 2015. – Jačanje partnerstva za borbu protiv klimatskih promena – učešće na konferenciji
11. juni 2015.- Sastanak potpredsednika Evropske komisije sa predstavnicima civilnog društva
7. juni 2015. – Ambasadori održivog razvoja 7. juna u Gornjem Milanovcu: biciklijada i niz drugih aktivnosti , Partnerstvo u organizaciji biciklijade i Nedelje životne sredine u Gornjem Milanovcu
5. juni 2015. – Konferencija , Zbornik radova , Izveštaj
26. maj 2015. – Promotivni događaj
21. april 2015. – Javno slušanje u Skupštini Klimatske promene kao realnost u Srbiji i EU – izazovi, odgovornosti, mogućnosti
april 2015. – Konferencija EnE15-ENV.net “Životna sredina ka Evropi” uvršćena u zvanične događaje Evropske nedelje održivog razvoja
mart 2015. – Pridruzite nam se 22.marta na obelezavanju medjunarodnog dana voda; Medjunarodni Dan voda
2. februar 2015. – objavljen poziv za učestvovanje na EnE15-ENV.net Konferenciji
29. januar 2015. – zavšen dikument A Guideline of EU Accession Monitoring Tools for CSOs in candidate and potential candidate countries (ENV.net region): Chapter 27
27. januar 2015. – promocija publikacije
9. januar 2015. – promocija publikacije
31. decembar – Tematski zbornik radova “Životna sredina ka Evropi”
12. decembar – ENV.net seminar za nastavnike
24-25 novembar – Sastanak ENV.net partnera i promocija ENV.net projekta na marginama ECF sastanka u Briselu
4-5. novembar – Učestvovali smo na regionalnom treningu o potencijalnim NATURA 2000 lokacijama
30. oktobar – Učestvovali smo na konferenciji „Pristupanje EU u oblasti zaštite životne sredine i uloga jedinica lokalne samouprave’
Oktobar 2014 – Pripremljena je i štampana ENV.net brošura
23-24. oktobar – ENV.net trening: ”Pristup sredstvima iz EU fondova i implementacija politike zaštite životne sredine’ , Poziv, Agenda , Brošura
14. oktobar –Eko standardi i obrazovanje – uslov za konkurentnost i održivo poslovanje
23-25 septembar – ENV.net tim u Briselu prisustvovao završnoj konferenciji I faze FPA projekata EU
29. septembar – ENV.net okrugli sto sa niškim srednjoškolcima “Dijalogom ka zelenijoj budućnosti“ (sub-grant)
Septembar – Pratimo eksplanatorni skrining za poglavlje 27
9. septembar – Razgovor sa EU ekspertima o sprovođenju odredjenih direktiva EU u oblasti zaštite prirode , učešće
29. avgust – ENV.net publikacija: “Vrste biljaka i životinja značajne za zaštitu prirode u EU”
27. juli – “Čekajući vetar” da životna sredina dobije veći značaj
19. juni – Obrazovna inicijativa za buduće građane EU – Eko-paket
5. juni – KONFERENCIJA , Oko 200 učesnika Konferencije
4. juni – Konferencija za medije
29. maj – U okviru ENV.net projekta, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, organizju EnE14 / ENV.net Konferenciju (ovo će biti 10 regionalna EnE konferencija) koja će se održati 5. juna 2014. godine u Sali 1 Privredne Komore Srbije u Beogradu. Tematska oblast u fokusu je Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene, u procesu približavanja EU). Organizatori skupa su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (ENV.net partner iz Srbije), Privredna Komora Srbije, UNEP i Ministarsvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije.
Do sada je prijavljeno oko 200 učesnika, a skupu će se između ostalih obratiti: Irena Vojáčková – Sollorano (Visoki predstavnik UN u Srbiji), Freek Janmaat (Direktor sektora za evropske integracije i ekonomiju, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji), Gabriela Bennemann (Rukovodilac ekonomskog odeljenja nemačke ambasade u Republici Srbiji), Stana Božović (državna sekretarka za životnu sredinu (čeka se finalna potvrda)), Filip Radović (Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije-Ministarstvo poljoprvirede i zaštite životne sredine Republike Srbije), Rodolјub Šabić (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Vlade Srbije), Željko Sertić ( Predsednik Privredne komore Srbije (čeka se finalna potvrda)), Snežana Radočaj (Direktorka Fondacije Hemofarm), Aleksandar Dragišić (Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije), Prof. dr Stevan Lilić (Institut za javnu politiku Podgorica/Beograd/Ljubljana), Saša Mihajlović (Predsednik Privredne komore Zelene Srbije), Tatjana Trifunov (JP “Ada Ciganlija” Beograd), Maja Spasojević (Direktor sektora životne sredine, energetike, zdravlja i poljoprivrede, EPTISA Regionalna kancelarija za jugoistočnu Evropu), Prof. dr Anđelka Mhajlov (predsednik Ambasadora održivog razvoja i životne sredine), Arunas Kundrotas (ENVAP projekat), Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić (ENV.net projekat), Prof. dr Christos Vlachokostasa (Univerzitet u Solunu) i
formiran Dnevni red EnE14-ENV.net konferencije
22-24. maj – Četvrti sastanak ENV.net partnera u Milanu
13. maj – Evropski dani sunca -promotivni događaj
10.maj – Najava: događaj 10. maja u 11h u Centru vodenih sportova na Adi Ciganliji – “Očistimo okruženje” (Let us clean up Europe!) ; “Ekosferci” 10. maja 2014. godine na Adi Ciganliji: deca, roditelji i vaspitači/nastavnici na zajedničkom zadatku
7-8 maj – Na marginama ECF sastanka, sastanak nekih od ENV.net partnera
4.april – Delegacija EU u Srbiji: konsultacija sa OCD o napretku u priblizavanju EU u 2014. godini
1. april – PROTEGO i PROTECTA potpisali ugovore za sufinansiranje potprojekata
26. mart – Doprinos u izradi novog “UNECE Pregleda stanja životne sredine za Srbiju “
23.mart – Objavljeni rezultati rangiranja ENV.net potprojekta
20. mart – Učestvovali smo na Panelu o životnoj sredini na Fakultetu organizacionih nauka
4-6. mart – Učestvovali smo u Zagrebu na radionici Savske komisije
26. februar – Na sajt su u skladu sa procedurom, postavljena pitanja i odgovori u vezi ENV.net konkursa za potprojekte
20-21. februar 2014.- učešće, Kakvo civilno društvo želimo?
18. februar 2014. – učešće, Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene) treba da bude među prioritetetima u procesu integracije u EU
13. februar 2014. – učešće , Životna sredina u omladinskoj politici u Srbiji
12. februar – sastanak sa predstavnicima ENVAP2 projekta
7.februar 2014. – Obuka za organizacije civilnog društva u sklopu učešća u procesu programiranja , učešće
6. februar 2014 .- Poziv da 5. juna 2014. godine uzmete aktivno učešće u konferenciji Životna sredina ka Evropi – EnE14-ENV.net
1. februar 2014. – Objavljujemo konkurs za finansiranje (subgranting) projekata ” Evropska unija: posmatramo i učimo da bi bili spremni”
30.januar 2014. – Učešće na javnoj raspravi Studijske grupe Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK)
30. januar 2014. – Sastanak predstavnika SEKO konzorcijuma, Kancelarije za evropske integracije i nadležnog ministarstva
30. januar 2014. – Učešće u mapiranju OCD, profesionalnih i strukovnih udruženja, akademske javnosti, medija i drugih zainteresovanih strana u procesu pregovora o pristupanju Srbije EU
7. januar 2014 – Počela je organizacija ENV.net okruglog stola-konferencije. Aktuelnosti u vezi EnE14-ENV.net Konferencije, koja će se održati 5. juna 2014. godine u Beogradu
2. januar 2014 – Ukazujemo na ŽIVOTNU SREDINU u EVROPSKOM DNEVNIKU: Sinergija ENV.net i aktivnosti Delegacije EU u Beogradu
_________________________________
23. decembar 2013 – Tri radionice za predškolce u Somboru , Učešće na promociji rezultata Zavoda za zaštitu prirode i Agenciji za zaštitu životne sredine
20.decembar 2013. – Promocija izveštavanja zasnovanog na znanju: Uložimo da bi nam se vratilo!
20. decembar 2013. – Obrazovanje za buduće građane EU , Izuzetno uspešan i motivisan događaj
17. decembar 2013. – Zeleno svetlo EU za pregovore sa Srbijom
16. decembar 2013. – Radionica za strateško planiranje daljeg rada SEKO mehanizma
3. decembar 2013. – ENV.net projekat predstavljen studentima master studija Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu
2. decembar 2013. – U fokusu: okviri regionalne saradnje ENV.net regiona i proces integracije Srbije u EU
28. novembar 2013. – Sastanak sa predstavnikom Direktorata za proširivanje EU i predstavnicima Delegacije EU u Srbiji
25. novembar 2013. – Uspostavljanje partnerske saradnje sa Udruženjem novinara Srbije
Partnerstvo sa lokalnom samoupravom – ENV.net projekat predstavljen na Okruglom stolu „Mogućnosti unapređenja saradnje izneđu javnog i civilnog sektora u GO Vračar“
Saradnja sa TACSO Srbija (Tehnička podrška organizacijama civilnog društva) – U petak, 15. novembra 2013. godine u hotelu Park u Beogradu, održan je Konsultativni sastanak sa TACSO Savetodavnim odborom (LAG), predstavnicima Organizacija i mreža civilnog društva i OCD ekspertskom zajednicom Srbije. Na sastanku je razmatran nacrt dokumenta o Procenama potreba civilnog društva u Srbiji.
Mišljenje i komentari na Nacrt dokumenta Country Strategy Paper (CSP) , Strategy Paper for the Republic of Serbia 2014-2020 – u svojstvu vodeće SEKO organizacije za sektor životna sredina i energetika, tim AOR je na bazi dokumenta koji je razvijen u okviru ENV.net projekta ( Serbia 2013 Progress Report and Strategy – Reading by ENV.net Serbia Team ), pripremio mišljenje, koje je dostavljeno na razmatranje u okviru daljeg procesa usvajanja.
_______________________________________
Povećani kapaciteti : AOR primljena za člana IPEN mreže: Budućnost bez otrova za sve nas
Novembar – Treći sastanak partnera ENV.net projekta u Milanu
______________________________________________
Oktobar 2013–
28. oktobar – Sastanak sa evropskim parlamentarcima
ENV.net Srbija tim je pripremio analizu Izveštaja o napretku i strateških dokumenata (Serbia 2013 Progress Report and Strategy – Reading by ENV.net Serbia Team )
ENV.net aktivnost : upravljanje hemikalijama (olovom) za zdravlje dece
Pozornost na klimatske promene
Ucesce na Eko-svetu : obrazovanje, inovacije, tehnologije i standardi za životnu sredinu
______________________________________________
Postavljena je facebook strana projekta.
2. oktobar 2013. godine – Ministar prosvete i nauke Srbije istakao problem pijaće vode kao jedan od prioriteta. ENV.net tim učestvovao na Konferenciji.
Status sektora životne sredine u Srbiji u procesu pristupanja EU ( otpad , vode i EIA tematske oblasti ), od članica AOR tima prezentovani na međunarodnim konferencijama u Beču, Austrija i Zadru, Hrvatska, kao i u oblasti hemikalija na regionalnom SAICM sastanku. Dodatno, razgovaralo se za zainteresovanim partnerima o ENV.net projektu.
______________________________________________
ENV.net novi sajt: www.env-net.org postavljen
Septembar 2013: U okviru aktivnosti Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Srbije 6. septembra 2013. godine održana je Konferencija pod nazivom „Izgradnja kapaciteta OCD-a za praćenje sprovođenja politika u oblasti zaštite životne sredine i energetike (27. poglavlje pregovora sa EU)“ . Prezentacije sa Konferencije uključuju: Poglavlje 27 pregovori, Iskustvo R Slovenije, Natura 2000 Ministarstvo, Uloga civilnog drustva u monitoringu, Natura 2000 NGO )
Komplementarno sa ENV.net projektom, AOR aktivno uključeni u Post-Rio+20 Agendu.
_____________________________________________
ENV.net projekat predstavljen na sednici Nacionalnog Saveta za programe ekološke edukacije u Srbiji, koji je održan 6. septembra u prostorijama Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Avgust 2013: Analiza
juli 2013. – Po pozivu, Prof dr Hristina Stevanović Čarapina, održala je plenarno predavanje na 8. Simpozijumu “Reciklažne tehnologije i održivi razvoj”, koji je održan od 3. do 5. jula 2013. godine u hotelu “Jezero” na Borskom jezeru. Naslov rada koji je prezentovala je POUZDANOST PODATAKA O GENERISANJU OTPADA U PRIMENI LCA KAO PREDUSLOV U PROCESU DONOŠENJA ODLUKE O UVOĐENJU RECIKLAŽE U OPŠTINI BOR. Saopšteni rezultati istraživanja daju neke od odgovora na pitanja do kojih se došlo u procesu ENV.net projekta.
20. juni 2013. godine – Nacionalna ENV.net koordinatorka gostovala u jednočasovnoj emisiji Radio Beograda U SREDIŠTU PAŽNJE.
10. juna 2013. godine održan je ENV.net okrugli sto / EnE13 Konferencija
___________________________________
23. i 24. maja 2013. godine održan je skup 18 OCD koje učestvuju u IPA SCF projektima finansiranim od strane EU. Konferencija je održana u Palati Srbije u Beogradu i na njoj je učestvovalo preko 200 predstavnika OCD. Između ostalih, svi partneri ENV.net projekta (9 predstavnika iz 6 zemalja) su bili prisutni.
21. i 22. maj 2013: u Beogradu je održan drugi sastanak partnerskih organizacija ENV.net projekta . Momenti sa sastanka se mogu pogledati u galeriji slika.
_____________________________________
April 2013: Evropski ekonomski i socijalni komitet (European Economic and Social Committee-EESC) je 11. aprila 2013. godine u Domu Omladine u Beogradu održao Javnu diskusiju o ulozi civilnog društva u odnosima Evropske unije i Srbije. Ovom prilikom predstavljen je nacrt mišljenja Odeljenja za spoljne odnose EESC o ulozi civilnog društva u odnosima EU i Srbije. Organizacijama civilnog društva je data mogućnost da daju svoje mišljenje i pozvani su da dostave svoje komentare u pisanoj formi, a finalna verzija ovog dokumenta će biti usvojena početkom jula. Ovom događaju je prisutvovala i predstavnica ENV.net projekta.
April 2013: Delegacija Evropske komisije u Republici Srbiji je 9. aprila 2013. godine održala sastanak sa zainteresovanim organizacijama civilnog društva iz Srbije. Na ovom sastanku diskutovan je napredak naše zemlje na putu ka EU, uloga civilnog društva u odnosima EU-Srbija i date su smernice u vezi sa pripremom Izveštaja o napredovanju Republike Srbije u oblasti Evropskih integracija za period septembar 2012-septembar 2013. Sastanku je prisutvovala i predstavnica ENV.net projekta.
_____________________________________
April 2013: EU – Izazovi i perspektive Srbije u oblasti životne sredine 2013. godine
3. aprila 2013. godine odrzana je konferencija pod nazivom „EU – Izazovi i perspektive Srbije u oblasti životne sredine 2013. godine“, u organizaciji Fonda „ECOTOPIAˮ, uz podršku Ambasade Velike Britanije u Republici Srbiji. Konferencija je deo projekta pod nazivom „Unapređenje dijaloga predstavnika državnih institucija i OCD u procesu evropskih integracija Srbije u oblasti zaštite životne sredineˮ, i ENV.net projekat je imao svog predstvnika na ovoj konferenciji. Na konferenciji je bilo razmatrano trenutno stanje u životnoj sredini, stepen usklađenosti sadašnjeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, ključni problemi prilikom donošenja zakonskih propisa i izazovi i teškoće u njihovom sprovođenju. Poseban akcenat je bio stavljen na procedure i stepen uključenosti oraganizacija civilnog društva i javnosti u procesu donošenja i sprovođenja zakonskih propisa, kao i dalji neophodni koraci i mere za unapređivanje postojećeg stanja.
_____________________________________
April 2013: Pismeno mišljenje o napredovanju u sektoru životne sredine u 2013. godini
Delegacija EU u Beogradu, u procesu izrade Izveštaja o napredovanju u 2013. godini u oblasti Evropskih integracija pozvala je organizacije civilnog društva da daju svoje mišljene u pisanom obliku. AOR, na bazi Studije koja se radi u okviru ENV.net projekta, dostavila je pisano mišljenje Delegaciji EU u Beogradu, fokusirano na sektor životne sredine.
_____________________________________
Mart 2013: TACSO Srbija sastanak
26.03.2013, TACSO eksperti davali su odgovore na pitanja i nedoumice vezano za sprovođenje MB IPA projekata. Radionica je održana u hotelu Zira sa početkom od 14 časova. a prisustvovali su Nacionalni kordinator i asistent ENV.net projekta.
__________________________________________
Mart 2013: Pripremljen je i postavljen ENV.net upitnik: Alat za podršku zaštiti životne sredine u Srbiji , i distribuiran poziv OCD i drugim zainteresovanim organizacijama, kao i javni poziv da odgovore na pitanja u Upitniku on-line: https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?fromEmail=true&formkey=dGhqU09hRjhfci1WMVN3WE5IcXlrVGc6MA
Rok je 29. mart 2013. godine, koji je lasnije produžen na 2.april.
Ovaj Upitnik je deo ankete koja se trenutno sprovodi u okviru projekta ENV.net , koji finansira Evropska unija sa ciljem da se podstakne učešće i promovisanje aktivnosti organizacija civilnog društva u sektoru zaštite životne sredine u Albaniji, na Kosovu, u Srbiji i u Turskoj. Cilj ovog projekta je ne samo da se podstakne uloga civilnog sektora u oblasti zaštite životne sredine, kroz učešće na javnim skupovima, seminarima i treninzima, već i da se utiče na nacionalne reformske procese u sektoru zaštite životne sredine na putu putu Srbije ka Europskoj uniji (tzv. “evropske integracije, odnosno približavanje i usklađivanje zakonodavstva u sektoru životne sredine“). Projektni tim ENV.net-a se bavi identifikacijom različitih grupa postojećih organizacija civilnog društva koje su aktivne u oblasti zaštiti životne sredine, identifikacijom njihovih nadležnosti, prednosti i izazova sa kojima se susreću, a sve u cilju boljeg planiranja realnih i korisnih aktivnosti za dobrobit civilnog društva u Srbiji. Ovo istraživanje takođe ima za cilj informisanje o mogućnostima saradnje sa organizacijama aktivnim u sektoru zaštite životne sredine kako bi se bolje planirale i organizovale dalje aktivnosti ENV.net projekta. U tom smislu, ENV.net projekat će izdvojiti određena finansijska sredstva za realizaciju manjih inovativnih potprojekata. Zbog toga je ovaj Upitnik važno sredstvo za uspostavljanje kontakata sa organizacijama zainteresovanim da budu deo ove inicijative. Sve prikupljene informacije će biti tretirane kao poverljive. Opšte informacije o organizaciji (poglavlje A upitnika) kao i trenutni projekti / inicijative (poglavlje B, pitanje 12), mogu se postaviti na web-stranicu ENV.net projekta u cilju promocije inicijativa učesničke organizacije, samo ukoliko ona želi i ukoliko se izjasni za tu opciju (videti pitanje 22).
ENV.net Projektni tim stoji na raspolaganju za potrebne dodatne informacije o ovom Upitniku ili projektu (e-mail adresa: env.net.easd@gmail.com ). (*) Projekat pod nazivom “Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji”. Za više informacija pogledajte: http://www.tacso.org/doc/130110_information-sheet-ENV.NET-project_REVISED.pdf
______________________________________
Mart 2013: U kontekstu uloge OCD u podršci EU integracija u oblasti životne sredine i klimatskih promena, A.Mihajlov je, na konsultativnom sastanku predstavnika EU sa predstavnicima udruženja građana, 7. marta 2013. godine u prostorijama Delegacije EU u Beogradu, ukazala na potencijal ENV.net projekta
__________________________________
Na marginama sastanka Globalnog foruma glavnih grupa i zainteresovanih strana (Global Major Groups and Stakeholders Forum- GMGSF-14) , kao i na istorijkom sastanku UNEP Upravnog Saveta (the UNEP Governing Council- GC-27/GMEF), koji je ove godine bio Prvi univerzalni sastanak (16-22 februar, 2013, Najrobi, Kenija), Andjelka Mihajlov je razgovarala o različitim grupama u okviru “Glavnih grupa zainteresovanih strana” (raličitim grupama OCD -organizacija civilnog društva), sa ciljem adekvatnog formulisanja Platforme uključena različitih kategorija OCD u okviru ENV.net projekta. Neki momenti sa učešća na sastancima u Galeriji slika.
__________________________________________
Pripremljena su dva važna dokumenta (decembar 2012 – februar 2013) : Aktuelno stanje u vezi Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU u Srbiji i Identifikacija specificnih tematskih oblasti u oblasti životne sredine u Srbiji.
Aktuelno stanje u vezi Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU u Srbiji ACTUAL STATUS OF EU ENVIRONMENTAL ACQUIS (Chapter 27) IN SERBIA
|
Identifikacija specificnih tematskih oblasti u oblasti životne sredine u SrbijiIDENTIFICATION SPECIFIC THEMATIC AREAS IN SERBIA |
Pripremila Anđelka Mihajlov, Nacionalni konsultant za Evropske integracije | Pripremila Hristina Stevanović Čarapina , vodeći ekspert |
Tekstovi su na engleskom jeziku (koji je radni jezik ENV.net projekta), i predmet su analiza i davanja mišljenja (svi zainteresovani mogu dati doprinos ukazujući na važne elemente u okviru ovih tema).
Nalazi Studija biće predstavljeni na EnE13 Konferenciji “Životna sredina ka Evropi”, 10. juna 2013. godine u Beogradu, i nakon dijaloga i intervencija na samoj konferenciji, biti finalizovani.
________________________________________
U Briselu je 22. i 23. januara 2013. godine održan prvi sastanak partnera projekta ENV.net (projekat podržan od EU, EuropeAid/132438/C/ACT/Multi ,2012/306-642). Sastanak je održan u prostorijama EEB, a u ime “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” prisustvovali su Nataša Žugić-Drakulić, Hristina Stevanović-Čarapina i Anđelka Mihajlov. Ovom sastanku je prehodio sastanak u Evropskoj komisiji.
_________________________________________
Srbija je status kandidata stekla 1. marta 2012. godine,
Samoj odluci davanju statusa kandidata, prethodilo je nekoliko pozitivnih mišljenja o spremnosti Srbije da dobije taj status.
Vlada Srbije je 22.aprila 2011. godine poslala Evropskoj komisiji poslednji paket pod nazivom Odgovori na dodatna pitanja . Tako je i simbolično zaključena etapa koja je započela 24. novembra 2010. godine kada Evropski komesar za proširenje uručio Upitnik Evropske komisije upućen Vladi Republike Srbije radi pripreme mišljenja o zahtevu Srbije za članstvo u EU, čije je popunjavanje bio jedan od uslova za sticanje statusa kandidata.
Srbija je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala sa zemljama članicama EU 29. aprila 2008. godine u Luksemburgu. Sporazum sa Srbijom prva je ratifikovala Španija 19. januara 2010. godine, a poslednja Rumunija 21. maja 2012. godine. Evropski Parlament je SSP ratifikovao 19. novembra 2011. godine.
Sami pregovori o zaključenju SSP-a započeli su 10. oktobra 2005. godine, a zaključeni su dve godine kasnije 10. septembra 2007. godine završetkom Pete tehničke runde pregovora. Narodna Skupština Republike Srbije ratifikovala je SSP i Prelazni trgovinski sporazum 9. septembra 2008. godine. Savet ministara spoljnih poslova EU, 7. decembra 2009. godine, odlučuje da se započne sa primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma koji je i on je formalno stupio na snagu 1. februara 2010. godine.
Za građane Srbije verovatno najupečatljiviji moment u odnosima sa Evropskom unijom dogodio se 30. novembra 2009. godine, kada je uspostavljen bezvizni režim između Srbije i zemalja šengenske zone.
Aprila 2005. godine, tadašnja državna zajednica koju su činile Srbija i Crna Gora, dobija pozitivnu ocenu o Izveštaju o spremnosti za pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU – Studija izvodljivosti.
Prvi veliki međunarodni skup kojim je Evropska unija potvrdila svoju nameru ka daljem proširenju i koji je jasno otvorio perspektive Srbije i zemalja Zapadnog Balkana – za članstvo u Evropskoj uniji kao konačnom cilju – održan je u Solunu 19. – 20. juna 2003. godine. Solunskom agendom ustanovljeno je Evropsko partnerstvo sa državama Zapadnog Balkana, kojim se identifikuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti koje svaka zemlja pojedinačno treba da reši na putu ka EU. Na osnovu odluka koje su donesene u Solunu i potvrđene u nekoliko navrata od strane Evropske unije, Srbija je tada postala potencijalni kandidat za pristupanje EU. Solunski samit je imao veliki značaj za zemlje regiona, a posebno za Srbiju jer njime i formalno prestaje njena deceniju duga međunarodna izolacija i jasno se otvaraju perspektive evropskih integracija.
U junu 2001. godine, Evropski savet objavljuje da su sve zemlje koje učetsvuju u Porocesu stabilizacije i pridruživanja “ potencijalni kandidati” za članstvo u EU. Mesec dana kasnije počela je sa radom Zajednička konsultvativna radna grupa EU – SRJ koja je, kako su odnosi napredovali, prerasla u Unapređeni stalni dijalog EPD. Ovo telo je na redovnim sastancima, koji se odražavaju više puta tokom godine u Beogradu i Briselu, ocenjivalo i raspravljalo o dinamici evropskih integracija Srbije.
8. Oktobra 2000. godine, SRJ pristupa Procesu stabilizacije i pridruživanja koji je za ostale zemlje u regionu započeo godinu dana ranije.
“Da upotreba žive postane prošlost!” – AOR učestvuje na Prvoj konferenciji zemalja članica Minamata konvencije u Ženevi
Prva Konferencija strana (zemalja članica) Minamata Konvencije o živi – Hg (COP1) održava se od 24. do 29. septembra 2017. godine u Ženevi, Švajcarska.
Sastanak ima višestruke ciljeve, uključujući i proceduralni, politički i svečani.
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (Ambasadori održivog razvoja, AOR), kao akreditovani organizacija, učestvuje kao posmatrač.
Predstavnik EASD učestvuje na IPEN Pripremnom sastanku, Regionalnom sastanku, Ceremoniji otvaranja, tematskoj sednici fokusiranoj na živi kao relevantanoj za zemljište, MIA klinici, kao i ostim događajima koji su paralelno organizovani.
Na Konferenciji učestvuje delegacija Republike Srbije.
(Napomena: MIA-Minamata početna procena za Srbiju je u fazi razvoja….videti AOR relevantne aktivnosti do sada) .
Konferencija Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
Moments from the Conference-Gallery of pictures
Dvanaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE16-ENV.net” održana je 6. juna 2016. godine u Beogradu (Srbija) i bila je posvećena temi klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa. Tradicionalno, Konferenciju su organizovali Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije. Konferencija je bila zvaničan događaj kojim UNEP obeležava Svetski dan životne sredine u Srbiji i održavana je pod pokroviteljstvom EU, a kroz realizaciju projekta: “Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapređivanje uticaja stanovništva na proces reform cnvi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji.”
EnE16-ENV-net je otpočela uvodnim izlaganjima Nermine Ljubovic, izvršne direktorke Privredne komore Srbije, Stanojle Mandiić, zamenice poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, doc. dr Mirjane Drenovak Ivanović sa Pravnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27 i prof. dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Vladinog i nevladinog sektora, internacionalne organizacije, naučne institucije i poslovne asocijacije.
Učesnici konferencije (približno 170 registrovanih učesnika) su bili složni u jednom: imamo respektabilne stručnjake za oblasti životne sredine i klimatskih promena (kako one sa iskustvom, tako i mlade stručnjake – koji teško nalaze zaposlenje u struci). Kako je pristupanje EU značajan prioritet Srbije, time će i poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene (Poglavlje 27) biti sve važnije u procesu da u našoj zemlji imamo evropske standarde. Struka i iskustvo treba da budu garant za “prava” rešenja na ovom putu (koji će po prvim procenama, u ovom sektoru, u našoj zemlji, trajati više desetina godina). Ova konferencija doprinosi unapređenju uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji. Učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za životnu sredinu jedan je od stubova održivosti rešenja. Kako je ova Konferencija podržana i od Programa UN za životnu sredinu (UNEP), kao jedan od zvaničnih događaja kojim se u svetu obeležava Svetski dan životne sredine 5. juni, prenosioci smo poruke UNEP-a i Interpola da je, na globalnom nivou, kriminal prema životnoj sredini u porastu i da se taj trend mora „obrnuti“ da bi se postigao održivi rast i razvoj.
Press Release – Osnovne informacije
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net – The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi – Environment to Europe
Beograd, 6. juni 2016. – Belgrade, Serbia, June 6, 2016
Klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa – Climate Change and Sustainability of Resources
Program konferencije – dan 02.06. Conference Agenda- as on 02/06
6. jun June 6th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: Marko Čadež, prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, mr Dušan Stokić
- Irena Vojáčková – Sollorano, UN Resident Coordinator / Visoki predstavnik UN u Srbiji
- Nermina Ljubović, Chamber of Commerce and Industry of Serbia, Director / Izvršni direktor Privredne komore Srbije
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade, Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Sandra Radojević, Embassy of Bosnia and Herzegovina, Counsellor / savetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia /Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Aleksandar Dragišić, Head of Institute for nature conservation of Serbia / Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Representative, Electric Power Industry of Serbia / Elektroprivreda Srbije
- Mirjana Drenovak-Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Faculty of Law, University of Belgrade and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
- Prof. dr Anđelka Mihajlov, Uvodna poruka / Introductory message, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Environmental Ambassador for Sustainable Development and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
Note / Napomena: Pending invitation will be included in the final Agenda upon confirmation / Uvaženi pozvani gosti će biti uvršćeni u finalni dnevni red, po dobijanju potvde učešća
11:00 -11:10 Technical Break / Tehnička pauza
11:10- 13:30 Plenary lectures / Plenarna predavanja
(Moderatori: Prof. dr Hristina Stevanović-Čarapina, mr Aleksandra Mladenović, mr Dušan Stokić, mr Draženko Bijelić)
ENV.net PROJEKAT, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Nacionalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine / Environmental Ambassadors for Sustainable Development
BRIDGING THE GAP BETWEEN CLIMATE CHANGE AND URBAN CLIMATE, CHRISTOS VLACHOKOSTAS, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE; VIS. PROFESSOR, CLIMATE CHANGE AND ENERGY STRATEGIES, MSC SUSTAINABLE DEVELOPMENT, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY; VICE PRESIDENT OF THE GENERAL ASSEMBLY OF TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
CLIMATE CHANGE AND THE TOURISM SECTOR: DECISION SUPPORT TOWARDS ENVIRONMENTAL SUSTAINABILITY OF TOURISM, ALEXIA MICHAILIDOU, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, MEMBER OF THE PERMANENT COMITTEE FOR SUSTAINABLE TOURISM, TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
ENVIRONMENTAL PERFORMANCE OF BUILDINGS IN THE CONTEXT OF CLIMATE CHANGE, ANTHIMOS AMANATIDIS, SECRETARY GENERAL OF THE TECHNICAL CHAMBER OF GREECE / REGION OF CENTRAL MACEDONIA
SUSTAINABLE PRODUCTION – A LIFE CYCLE THINKING APPROACH IN INDUSTRIAL DESIGN, CHARISIOS ACHILLAS, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, ACADEMIC COORDINATOR, SCHOOL OF ECONOMICS, BUSINESS ADMINISTRATION AND LEGAL STUDIES, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY, GREECE; ADJUNCT LECTURER, DEPARTMENT OF LOGISTICS, TEI OF CENTRAL MACEDONIA
sistem zaštite prirode i klimatske promene, marija trukić I Biljana Krsteski, zavod za zaštitu prirode srbije / institute for nature conservation of serbia
Biodiversity of National parks of the Republic of Serbia – natural resource directly endangered by climate changes, Dejan stojanović, Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Nacionalni Park «Fruška gora», Milica Tomić, nacionalni park «tara», suzana komatović, predrag šumarac, nacionalni park «kopaonik», Nacionalni Park «Đerdap», marko tomić, nacionalni park «tara»
13:30-14:30 Break with buffet / Pauza sa posluženjem
14:30-17:15 Usmena izlaganja / Oral presentations
(Moderatori: Uroš Rakić, Milena Tabašević, Vladimir Mrkajić, Dragana Nešković Markić)
KVALITET VAZDUHA U NOVOM SADU I BEOGRADU OD 2011. DO 2014. GODINE, BILJANA RADOVANOVIĆ, JKP ’’PARKING SERVIS’’ NOVI SAD, TIHOMIR POPOVIĆ, AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE, MIRJANA VOJINOVIĆ MILORADOV, IVANA BOŽOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
KONJUKTURA VODE U USLOVIMA KLIMATSKIH PROMENA, DUŠAN LUKIĆ
KONCEPT METODOLOGIJE ZA OTKRIVANJE I ISTRAŽIVANJE EKSTREMNIH VREMENSKIH I KLIMATSKIH POJAVA, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ, MIROLJUB MILUTINOVIĆ, REPUBLIČKI HIDROMETEORLOŠKI ZAVOD, MOMČILO ŽIVKOVIĆ, SEWA
GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI, KLIMATSKE PROMENE, ODRŽIVI RAZVOJ I ZDRAVLJE LJUDI, UROŠ RAKIĆ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”, BEOGRAD, SRBIJA
CLIMATE CHANGE AFFECTS HEALTH CARE – RETHINKING ABOUT HEALTHY ENERGY FOR SUSTAINABILITY, Marija Jevtić, University in Novi Sad, Faculty of Medicine, Institute of Public Health of Vojvodina, Vlatka Matković PuljiĆ, Health & Environment Alliance (HEAL), Catherine Bouland, Université libre de Bruxelles (ULB), School of Public Health, Research Center on Environmental Health and Occupational Health
ODRŽIVOST OKRUŽENJA I EKOLOŠKI OTISAK KAO INDIKATORI UPOTREBE PRIRODNIH RESURSA U REPIBILAKAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VELERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE SREMSKI KARLOVCI, MINA KOVLJENIĆ, EKONOMSKI FAKULTET
PRIMER PROCENE RANJIVOSTI NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI, SLOBODAN MILUTINOVIĆ, PETAR VRANIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU
JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH ZAJEDNICA ZA ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE U REGIONU PODRINJA, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM, BEOGRAD, MILA VUKAŠINOVIĆ, UNIJA EKOLOGA “UNEKO”, BEOGRAD, DANIELA CVETKOVIĆ, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU
SANITARNO-HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE JAVNIH ČESAMA-ZNAČAJ ZA ZDRAVLJE LJUDI, LJILJANA PLEĆEVIĆ, BRANKICA LUKOVIĆ, ĐORĐE MIHAILOVIĆ, VAHID IBRULJ, MILANA ŠEVO, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
VODNI AGENT DUNAVSKE REGIJE, MAJDA ADLEŠIĆ, JOŽE CVETKO, VODNA AGENCIJA
PRISUSTVO BIOLOSKIH INDIKATORA I NJIHOV UTICAJ NA MIRIS I UKUS VODE, MILKICA KOVAČEVIĆ
UVOĐENJE ČISTIJE PROIZVODNJE U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI I PROIZVODNJI PAPIRA, DARJA ŽARKOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, BEOGRADSKA POLITEHNIKA, SANDRA ZIHERL, FABRIKA KARTONA UMKA, UMKA, BEOGRAD, MARICA ILIĆ STAMENKOVIĆ, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, ARANĐELOVAC
MONITORING ŠUMSKIH POŽARA SA ZEMLJE I IZ VAZDUHA, SINIŠA JOVANOVIĆ, SIMA MARKOVIĆ, NACIONALNI KLASTER ŠUMARSTVA, VIDOSAVA JOVANOVIĆ, UPRAVA ZA ŠUME, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ
AGROEKOLOGIJA – DOBRA EKOLOGIJA JE DOBRA EKONOMIJA, STELA STRSOGLAVEC, CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH “EDUCA HUMANA”
GUBITAK BIODIVERZITETA POD UTICAJEM GLOBALNIH EKOLOŠKIH PROMENA, IVANA TRIFKOVIĆ
EVROPSKO TRŽIŠTE UGLJEN-DIOKSIDA, BOJANA ŽIVKOVIĆ
POSTUPANJE SA NEUPOTREBLJIVIM LEKOVIMA IZ DOMAĆINSTAVA, Nataša Bukumirić, Vesna Alivojvodić, Šimon Đarmati, Visoka škola stukovnih studija – Beogradska politehnika
DECA EDUKATORI U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE, DRAGANA IGNJATOVIĆ CRNATOVIĆ, DEČIJI EKOLOŠKI POKRET NIŠ
PROGRAM EКО-ŠKOLA U FUNKCIJI RAZVOJA STRATEGIJE GRADA SREMSKI KARLOVCI, RADOVAN VLADISAVLJEVIĆ, FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT, PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD, ČASLAV KALINIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, MILADIN KALINIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE, SREMSKI KARLOVCI
MEĐUNARODNI PROGRAM EKO ŠKOLE KAO PODSTICAJ ZA OBELEŽAVANJE ZNAČAJNIH DATUMA, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ “MOMČILO NASTASIJEVIĆ”, GORNJI MILANOVAC
Poster izlaganja / Poster presentations
climate, traffic and combustion – related air pollutants in the urban air of Vranje City, Jovana Džoljić, Ljiljana Đorđević, Gordana Bogdanović, College of Applied Professional Studies Vranje
zdravstvene posledice i troškovi korišćenja uglja za proizvodnju struje u republici srbiji, Vlatka Matković PuljiĆ, Health and Envirionment Alliance (HEAL), Brussels
Da nam klima prija svima, marija milićević, centar enrgija mladih, sonja milićević, elektrotehnički fakultet, univerzitet u beogradu, dragana milićević, gradska uprava kruševac
SMANJENJE NEGATIVNIH EFEKATA NASTALIH KAO POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, NATAŠA VUKMIROVIĆ, LINK PLUS
DISTRIBUTIVNI MODEL ZA PREDVIĐANJE BUJIČNIH POPLAVA NA MALIM SLIVOVIMA, Nedeljković Marko, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Divna Đokić, Erasmus Mundus, Marine biodiversity and conservation, Ghent, Koprivica Ana, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Climate Consultant as a tool to determine and achieve thermal comfort conditions in buildings: A case study for the city of Belgrade, Milovan Medojević, Milana Medojević, Nenad Medić, Milovan Lazarević, Nemanja Sremčev, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
KLIMATSKE PROMENE I URBANI PROSTOR, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
The role of green roofs in climate change adaptation, Sandra Stanković, Jasmina Radosavljević, Dejan Vasović, Faculty of Occupational Safety, University of Niš
RAZVOJ GRAĐEVINSKOG PODRUČJA POD EKOLOŠKIM RIZICIMA U SRBIJI, Milica Gačić, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu
Kartiranje i vizuelizacija prirodnih karakteristika prostora opštine Svilajnac u GISu, MILOŠ NINKOVIĆ, UROŠ RADOJEVIĆ, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum
EKOLOŠKA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, Ljubica Komazec, Marko Aleksić, Radmila Bjekić, Ekonomski fakultet u Subotici, Univerzitet u Novom Sadu
Geoekološko vrednovanje Kaluđerskih Bara na Tari u funkciji održivog turizma, Emina muratović, geografski fakultet univerziteta u beogradu, safet muratović, zoran kričković, ministarstvo odbrane
klima kao turistićka vrijednost tuzle, jusuf omerović, evropski univerzitet kallos, tuzla
Aktuelni izazovi razvoja biciklističkog turizma u srednjem i donjem delu Dunavskog regiona, vladimir mrkajić, novosadska biciklistička inicijativa
Stirling motor – prijatelj životne sredine, Miodrag Jovanović, RViPVO, Vojska Srbije, Ministarstvo odbrane
PLAN ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADNIM ULJIMA NA “POLJU D” RB “KOLUBARA”, Ana Koprivica, Uroš Pantelić, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Reciklaža ambalažnog otpada u Srbiji – trenutno stanje i izazovi, vladimir mrkajić, nemanja stanisavljević, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
procedne vode sa deponije komunalnog otpada, dragana nešković markić, željka šobot pešić, draženko bjelić, J.P. DEP-OT Regionalna deponija Banja Luka
lociranje divljih deponija, jagoda petrović ukaj, geodetska tehnička škola, beogrAD
KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U CRNOJ GORI, MARINA PETROVIĆ, OŠ JUGOSLAVIJA, BAR
Valorizacija komine grožđa – hladno ceđeno ulje iz koštica, Vesna Vujasinović, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci, Miloš Bjelica, Tehnološki fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Valerija Večei-Funda, Nikola VuksanoviĆ, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci
ZNAČAJ KRIVIČNOG ZAKONA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI ZA PROCES INTEGRACIJE U EU, Aleksandar Luković, koridori srbije, Brankica Luković, Visoka tehnološka škola strukovnih studija, Aranđelovac
17:15 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net
The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
Marko Čadež, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, Nacionalni koordinator ENV.net projekta, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Milena Tabašević MSc, asistentkinja glavne koordinatorke Konferencije, assistant
Mr Dušan Stokić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
mr Danko Aleksić
mr Aleksandra Mladenović
Prof. dr Anđelka Mihajlov
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik.
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers.
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: plenarni radovi, radovi u celini, apstrakti radova.
Papers are grouped in several categories: Plenary Papers, Full Papers, and Abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Tel/faks: +381 11 2836926; Tel. u vezi Konferencije: +381 64 133 4136
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Phone/fax: +381 11 2836926; Phone for information related to Conference: +381 64 133 4136
Zbornik radova Konferencije / Conference Proceedings of Papers: http://ambassadors-env.com/ene16-env-net-zbornik-radovaproceedings-of-papers/
Konkurs za ENV.net potprojekte: pitanja i odgovori
Konkurs za ENV.net potprojekte: Pitanja i odgovori
Popunjavanje obrazaca | |
Da li aplikacije mogu biti popunjene i na srpskom jeziku imajuci u vidu da su svi obrasci (prijavni formular i budžet) na engleskom? | Iako su obrasci (prijavni formular i budžet) na engleskom, mozete ih popuniti i na srpskom jeziku. |
Da li se vise boduje ako je aplikacioni formular popunjen na engleskom jeziku u odnosu na popunjavanje na srpskom? |
Tehnicka komisija i nacionalna komisija koje će ocenjivati predloge su iz naše zemlje tako da nema veze kojim jezikom pisete. Nekoliko najbolje rangiranih predloga (nakon ocene Nacionalne komisije) će biti poslati na međunarodni žiri, koji donosi finalnu odluku, i samo tih nekoliko najboljih predloga će se prevoditi na engleski ukoliko su napisani na srpskom (mi ćemo za to angažovati prevodioca). |
Da li troškovi u budžetu moraju biti prikazani u eurima? | Molimo vas da iznose upisujete u evrima. |
Gde mogu da nadjem formulare za ovaj konkurs?Molim Vas da mi prosledite dokumenta za apliciranje na ovaj poziv: Application form For the call of proposals-EU: we watch and learn to be ready! | Sve informacije u vezi sa uslovima konkursa, kao i sve potrebne formulare, mozete naci na sajtu Ambasadora održivog razvojahttp://ambassadors-env.com/blog/2014/02/01/objavljujemo-konkurs-za-finansiranje-subgranting-projekata-evropska-unija-posmatramo-i-ucimo-da-bi-bili-spremni/ili na sajtu ENV.net projekta http://www.env-net.org/get-involved/join-us/#Ako budete imali problem da preuzmete ova dokumenta, molim vas da mi se javite na e-mail env.net.easd@gmail.com pa cemo vam poslati pojedinacne fajlove sa dokumentima. |
Obrasci su u pdf-u i ja ne mogu da ih popunjavam. | Pogledajte ponovo na nasem sajtu. Obrasci su dati u pdf-u, ali se takodje mogu naći i u word i excel formatu koji su zgodniji za popunjavanje – kliknite na ENV.net site u nastavku tog reda gde ste nasli pdf verzije na saljtuhttp://ambassadors-env.com/blog/2014/02/01/objavljujemo-konkurs-za-finansiranje-subgranting-projekata-evropska-unija-posmatramo-i-ucimo-da-bi-bili-spremni/ili skinite potrebne formulare sa ENV.net sajta http://www.env-net.org/get-involved/join-us/# |
Koji iznos treba da unesemo pod 1.GENERAL INFORMATION “Amount of requested contribution (in Euro)” Ukupni ili onaj koji tražimo od ENV.net projekta ? | U Word dokumentu “1_application_form_easd” na prvoj stranici pod 1.GENERAL INFORMATION “Amount of requested contribution (in Euro)” treba da upisete iznos za koji trazite finansiranje od ENV.net projekta, npr. 2800 eura.U Excel tabelu “2_budget-sub-grants_ENV.net_easd” sheet “1.Budget” popunjavate sa ukupnim budžetom od 3000 evra, a vas udeo je znači razlika izmedju ukupnog budzeta i trazenog iznosa (mora da bude najmanje 5%). |
Gde upisujemo koliko je naše učešće na finansiranju projekta? | U Excel dokumentu, Sheet 3, treba da popunite pod A i B na sledeci način:A ENV:net contribution, to je udeo koji ENV.net finansira, ako ukucate iznos, npr 2850, a ispod pise other contribution (tu unesite vas udeo, mozete da navedete naziv organizacije), dakle tu bi bilo npr. 150.B Trazi se koliki je ukupan iznos projekta, ako ukucate 3000 (u nasem primeru) onda je izracunati procenat, (A/B)*100 onih 95% sto je ucesce ENV.net-a. Ostaje 5 % 150 evra, ucesca organizacije. |
Ko može da konkuriše | |
Zanima nas da li javne ustanove, u ovom slučaju ustanova kulture, mogu da učestvuju na konkursu koji organizujete? | Javne ustanove (škole, univerziteti i slicno) mogu da ucestvuju, samo je vazno da ne budu ustanove koje ostvaruju profit.Molim vas pogledajte u uputstvu pod 4 ko sve moze da podnese prijavuhttp://ambassadors-env.com/en/files/guidelines_sub-grants_easd-.pdf |
Imamo nedoumicu oko toga ko može da konkuriše zato što se na nekim mestima u uputstvu spominje samo građanski (nevladin) sektor. | Izvinjavamo se ako je negde u uputstvu napisano NVO (eng. NGO’s), mi uvek pokušavamo da naglasimo da se radi o OCD (eng. CSO’s), ali moguce da nam je promakla greška. U svakom slučaju sve Organizacije Civilnog Društva koje ispunjavaju uslove iz Uputstva mogu da konkurišu. |
Da li možemo da učestvujemo na ovom konkursu obzirom da smo OCD, tačnije udruženje građana. | Na konkursu mogu da ucestvuju OCD, koje su registrovane u Republici Srbiji, i ispunjavaju ostale uslove iz konkursa. |
Da li mi možemo kao škola (osnovna škola, srednja škola, fakulteti) biti nosioci projekta? | Škole na svim nivoima (osnovne, srednje, fakulteti) mogu da konkurišu, samo je vazno da se vode kao neprofitne (nisu osnovane radi profita), i da ispunjavaju ostale uslove iz konkursa. |
Da li može osnovna škola biti nosilac projekta u saradnji sa romskom nevladinom organizacijomili moze biti samo skola nosilac projekta | Osnovna škola biti nosilac projektaNevladine organizacije (npr. romska nevladina organizacija) takođe mogu biti nosioci projkta/ili mogu da učestvuju na projetu iako nisu nosioci. |
Da li mi kao škola, školski tim ili đački parlament možemo aplicirati? | Obrazovne ustanove mogu da konkurisu, samo je vazno da se vode kao neprofitne (nisu osnovane radi profita). |
Da li biste podržali projekat koji bi se sproveo i na fakultetima?Imamo partnere u srednjim školama u Beogradu ali bismo želeli da neke aktivnosti realizujemo na fakultetima. | Fakulteti mogu da konkurišu.Aktivnosti predvidjene projektom za koji se konkuriše mogu da se sprovode i na fakultetima. |
Da li je poželjno da direktor škole da bude i menadžer projekta? | Vi odlucujete ko ce biti ucesnici projekta (direktor ili neko drugi, koordinator, biolog i slicno). |
Nama je potrebno da pored direktora postoji i kordinator, da li je to problem zbog budžeta? | Vi odlucujete koliko ce biti ucesnika na projektu. |
Aktivnosti | |
U okviru predviđenih aktivnosti nabrojane su 2 vrste aktivnosti koje će biti odobrene (organizovanje javnih događaja i priprema i štampanje letaka itd….). Da li se time podrazumeva da projekti nužno moraju obuhvatiti obe vrste aktivnosti ili samo jednu od njih? | Možete se opredeliti za jednu (ili obe) od navedenih aktivnosti koje dolaze u obzir za sufinansiranje potprojekata ENV.net projekta. |
Pošto smo mi NVO koja se bavi promovisanjem evropskih integracija putem medija i izrađujemo spotove, emisije,i sl. da li bi mogli na neki način da izrazimo naše učešće kroz rubliku u jednoj emsiji putem koje smo planirali da promovišemo naš projekat i našu planiranu akciju? | Osim letaka, brošura, web stranica, kako je navedeno u uputstvu, mogu da se finansiraju i spotovi, emisije, i slično koji bi promovisali edukaciju u oblasti zaštiti životne sredine. Samo je bitno da se od ovog projekta ne ostvaruje profit, tj. da se ne naplaćuje na primer od drugih to što ce koristiti vaš spot. |
Mogu li da konkurisem sa twiter portalom na vas konkurs koji ste raspisali u okviru Projekta ENV.net | Svi oblici promocije važnosti edukacije o zaštiti životne sredine putem elektronskih medija dolaze u obzir. |
Planiramo da predložimo izradu brošure za decu. Ako kasnije budemo prodavali tu brošuru, kome idu ti prihodi, nama ili ENV.net-u. | Sa ovog projekta ne može da se su-finansira štampanje publikacija (ili bilo koje druge aktivnosti) od kojih ce kasnije da se ostvaruje profit, vec samo one koje ce besplatno promovisati ekološke vrednosti. |
Naš predlog projekta podrazumeva aktivnost za decu školskog uzrasta ali ne u okviru škole. Konkretno radi se o aktivnosti za decu koja su članovi odreda izvidjača i pohadjaju niže razrede osnovne škole, ali sama aktivnosti ne bi bila sprovedena u okviru školskih aktivnosti, već samo za decu koja su članovi odreda izvidjača. | Aktivnosti za koje možete da aplicirate treba da imaju za cilj obrazovne aktivnosti u oblasti životne sredine u školama na svim nivoima, ali te aktivnosti ne moraju neophodno da se realizuju u samoj školi ni u okviru školskih aktivnosti. |
Partner na projektu bio bi odred izviđača koji ima iskustva u sprovodjenju ekoloških radionica, a i pojedinci u našoj organizaciji imaju takva iskustva, međutim organizacija nema iskustva u oblasti ekologije. | Što se partnera na projektu tiče, bitno je da oni budu registrovani u Republici Srbiji, da budu neprofitna ustanova/organizacija i dr. (videti uputstvo u Smernicama za pisanje projekata). |
Da li postoji mogućnost da se aktivnosti pojedinaca navedu kao deo prethodnih iskustava, čak iako nisu sprovedeni od svih sadašnjih članova udruženja i organizacije kao takve? | Što se samih učesnika na projektu tiče, možete da navedete njihove pojedinačne reference. |
Da li je moguće da u našem predlogu projekta predvidimo da će se glavna i ujedno završna aktivnost realizovati 10.-12- septembra? | U Smernicama za apliciranje je navedeno da se potpisivanje ugovora sa organizacijama kojima bude odobreno su-finansiranje pod-projekata očekuje da bude 10. marta i da je rok za realizaciju projekta 6 meseci od potpisivanja ugovora (tačka 6. Smernica), što bi u vašem slučaju bio 10. septembra kao rok za završetak projekta. S’obzirom na veliki broj aplikacija koje pristižu, i uzimajući u obzir da postoje tri nezavisne komisije koje će odlucivati o projektima, verovatno će se ugovori potpisivati nekoliko dana nakon predvidjenog termina, tako da vi možete aplicirati za navedenu aktivnost. Takođe, budite spremni da i izveštji (narativni i finansijski) moraju biti dostavljeni vrlo brzo nakon vašeg skupa, ukoliko vam bude odobreno su-finansiranje. |
Pitanja vezana za finansije | |
Imamo nekoliko pitanja vezana za finansije. | Što se odgovora na pitanja vezana za finansije tiče, ona će biti naknadno objašnjena, na kratikim treninzima i radionicama koje ćemo da organizujemo, ali tek nakon što bude doneta odluka o dodeli pod-grantova. Šaljem vam deo iz uputstva za prijavljivanje koji se odnosi na to:„Nakon odluke o dodeli pod-granta, korisniku će biti ponuđen ugovor, pod uslovom da oni takođe prihvataju sledeće događaje koje organizuju Ambasadori održivog razvoja i životne sredine:1. Učešće u radionici sa ciljem upoznavanja sa pristupom ovog poziva;2. Učešće na kratkom treningu o pravilima i procedurama koje važe za ugovor“. |
Koliko projekata se finansira? | Ukupan fond je 6000 evra, tako da mogu da se finansiraju od 2 do 6 projekata, u zavisnosti od rangiranja (posto je minimalna vrednost ovog fonda 1000 a maksimalna 3000 evra). |
Mogu li biti finansirani troškovi prevodioca sa engleskog jezika i knjigovodstvene usluge? | Usluge prevodioca i knjigovođe spadaju u opravdane troškove. |
Da li je prihvatljiv trošak ako je putovanje za grupu učenika planirano kao trošak u okviru posete nekoj Ekološkoj instituciji u Beogradu? | Troskovi putovanja se smatraju u prihvatljive troskove |
Učešće 5% u budžetu- šta su prihvatljivi troškovi? | Za 5% učešća važe isti kriterijumi kao i za ostalih 95%, a koji su opisani u smernicama za apliciranje. To može da bude i tzv. “in-kind” učešće, dakle da vi npr. ucestvujete sa delom dnevnica, prostoro m, ili slicno. |
Da li škola mora da ima otvoren devizni račun (i ako treba, da li ga otvaramo kada apliciramo za projekat ili kada nam projekat bude odobren, nakon potpisivanja ugovora)? | Da biste aplicirali za projekat nije potrebno da imate otvoren devizni račun. Sve ostale informacije vezane za finansije biće objašnjene onim organizacijama koje dobiju projekat na treninzima koje nameravamo da organizujemo nakon odluke Međunarodnog žirija. |
U slučaju da budemo u projektu kako se evri prebacuju u dinare (odmah ili deo po deo, po potrebi, kako se vrši plaćanj računa | Sve informacije vezane za finansije biće objašnjene onim organizacijama koje dobiju projekat na treninzima koje nameravamo da organizujemo nakon odluke Međunarodnog žirija. |
Da li računovodstvo u našoj školi (šef računovodstva) može da bude zaduženo za skupljanje računa i podnošenje finansijskog izveštaja? | Vaš šef računovodstva može da učestvuje na projektu. |
Razno | |
Kako se odlučuje o tome ko dobija potprojekte? | O tome odlučujemo na tri nivoa. Tehničku komisiju čini ENV.net tim Srbija, i oni proveravaju da li su dostavljeni svi traženi formulari (aplikacioni formular i budžet), kao i to da li su popunjena sva polja u formularima. Nakon Tehničke komisije, Nacionalni žiri vrši bodovanje pristiglih predloga projekata uz uvažavanje kriterijuma iz Smernica i predložen način bodovanja. Nakon toga, nekoliko najboljih projekata određenih od strane Nacionalnog žirija se šalje Međunarodnom žiriju, koji donosi finalnu odluku. Ukoliko su najbolje rangirani predlozi projekta po odluci Nacionalnog žirija, poslali formulare koji su popunjeni na srpskom jeziku, biće angažovan prevodilac koji će ih naknadno prevesti na engleski jezik kako bi Međunarnodna komisija mogla da odabere najbolje projekte bez obzira na kom su jeziku prijavljeni. |
Da li biste mi mogli dati kontakt osobe koja je direktno zadužena za ovaj konkurs, kako bih je kontaktirala u slučaju nekih konkretnih pitanja vezanih za formular? | Sva pitanja možete uputiti do 25. februara na e-mail adresu:env.net.easd@gmail.com |
Da li treba dostaviti CV-je menadžera, koordinatora i eksperta? | Evaluatori vaseg projekta ne traze da dostavite CV i slicno |
Da li je problem ako vam sa svog ličnog maila prosledim projekat, a ne sa školskog? | Prijavu mozete poslati sa bilo kog e-maila, vaseg ličnog ili skolskog, svejedno je. |
Verzija za štampu , objavljeno 26. februara 2014. godine
Procena uticaja na životnu sredinu i socijalna procena uticaja, značenje i okvir
Prva regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš, održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske u Zadru od 18. do 21. septembra 2013. godine. Organizator konferencije je Hrvatsko udruženje stručnjaka zaštite prirode i životne sredine, nevladina institucija osnovana 2004. godine od strane renomiranih pravnih i fizičkih osoba koje se profesionalno bave zaštitom prirode i životne sredine u Hrvatskoj. S obzirom na interdisciplinarnost teme, konferencija je radila u pet sekcija:
• Strateška procena uticaja na životnu sredinu
• Procena uticaja na životnu sredinu
• Natura 2000
• Učešće javnosti
• Zaštita životne sredine i financiranje projekata
U uvodnom delu predstavljen je rad Procena uticaja na životnu sredinu i socijalna procena uticaja, značenje i okvir, autora Nebojše Pokimice i Anđelke Mihajlov.
Poruka EnE13/ENV.net Konferencije: struka, obrazovanje i partnerstvo treba da budu osnov akcija u životnoj sredini
Više od 120 učesnika Konferencije “Životna sredina ka Evropi”, koja je 10. juna 2013. godine održana u Beogradu, zalaže se da sektor životne sredine i aktivnosti uključenja životne sredine u ostale sektorske politike bude vođen aktivnostima zasnovanim na znanju i struci. Posebno je istaktnut značaj obrazovanja za životnu sredinu i održivi razvoj, kao i potreba opredeljenih sredstava i kontinuiteta. Različite značajne teme iz sektora životne sredine su predstavljene i diskutovane na konferenciji. Konferencija je evidentirana od IUNEP-a, kao događaj kojim se obeležava Svetski dan životne sredine.





Dodatna informacija za učesnike Konferencije – Za štampani CD Zbornik radova EnE13 konferencije, određena je katalogizacija od strane Narodne biblioteke Srbije:
CIP - Каталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије, Београд 502/504(082)(0.034.2) РЕГИОНАЛНА конференција Животна средина ка Европи (9 ; 2013 ; Београд) Životna sredina na lokalu - ENV.net okrugli sto [Elektronski izvor] : CD zbornikradova / Deveta regionalna konferencija Životna sredina ka Evropi EnE12, Beograd, 10.06. 2013. ; [organizatori Ambasadori održivograzvoja i životne sredine [i] Privredna komora Srbije] = Local Environment - ENV.netRoundtable : CD proceedings of papers / The Ninth Regional Conference Environment to Europe EnE13 ; [organized by Environmental Ambassadors for Sustainable Development [and]Serbian Chamber of Commerce]. - Beograd : Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, 2013 (Beograd : Ambasadori održivog razvoja i životne sredine). - 1 elektronski optički disk (CD-ROM) ; 12 cm Sistemski zahtevi: Nisu navedeni. - Nasl. sanaslovnog ekrana. - Tiraž 100. - Bibliografija uz većinu radova. ISBN 978-86-910873-7-11. Амбасадори одрживог развоја и животне средине (Београд)a) Животна средина - Заштита - Зборници COBISS.SR-ID 198903052 |
Programske inicijative
Programska inicijativa: merenja sopstvenog učinka organizacije po pitanju životne sredine ( troškovi za papir i kancelarijski materijal, baterije, tonere, sredstva za čišćenje i dr. ).
_____________________________
Programska inicijativa: hemikalije, opasne supstance, potrošnja i uticaj na zdravlje – AOR, kao organizacija SAICM fokalna tačka, započela je u 2013. godini istraživanje koliko ova tematika interesuje donatore, odnosno organizacije civilnog društva.
AOR učestvije na 6. UN regionalnom sastanku o hemikalijama SAICM, Poljska, februar 2018
Bezbedno upravljanje hemikalijama
Toksični pesticid globalno zabranjen posle (ne)očekivanog glasanja na UN sastanku o hemikalijama
Zajedničkim radom obezbeđujemo bezbedno upravljanje POPs hemikalijama
NIP za sprovođenje Stokholmske konvencije o dgotrajnim organskim zagađujućim supstancama: učešće
5. regionalni sastanak o strateškom upravljanju hemikalijama
______________________________________________________________________________________
Programska inicijativa: Učešće žena – AOR je organizacija u čijem vodjenju su žene u značajnoj većini. AOR, kao organizacija čija je predsednica član UN Mreže ministarki i liderki životne sredine, započela je u 2013. godini pilot praćenje učešća žena u svojim projektima i aktivnostima.
______________________________________________________________________________________
Programske inicijative su posebno usmerene na multisektorsku i intersektorsku saradnju za ostvarivanje ciljeva:
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem;
- dodelu odgovarajućih nagrada i priznanja za uspešna dostignuća u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- podsticanje i pomaganje onih aktivnosti i inicijativa koje su usmerene na očuvanje zivotne sredine i uređenje prostora, uštedu i racionalizaciju potrošnje svih vrsta energije, ekosistemske usluge i ukljucivanje zastite zivotne sredine u ostale sektorske politike;
- afirmacija i zaštita temeljnih vrednosti, interesa i položaja odrzivog razvoja i zivotne sredine u društvu, kroz promociju humanih, stručnih, naučnih i umetničkih aspekata zastite zivotne sredine u svim oblastima struke
Aktivnosti za uključenje u FP7 projekte Evropske unije, razvoj programa “Univerzitet u prirodi” Univerziteta u Beogradu, kao i postavljanje medjunarodne eko-sertifikacije hotela i turističkih objekata “Zeleni ključ”, u 2012. i 2013. godini predstavljaju programske inicijative.
Program ekspertize i konsaltinga
U okviru Programa ekspertize i konsaltinga, u oblastima zivotne sredine I odrzivog razvoja, realizuju se ciljevi:
- izradu i učešće u izradi projekata, studija, planova, analiza, strategija i zakonskih rešenja. Ovaj cilj se sprovodi posebno u oblastima konsaltinga i menadžmenta, ekspertskih analiza, poslovima kreiranja politike održivog razvoja, organizovanja sastanaka i pripreme materijala, prenošenja znanja, pripreme i objavljivanja publikacija i materijala u različitim oblicima uključujući elektronski, prevodjenje, publikovanje i distribuiranje materijala u funkciji ostvarivanja ciljeva, prikupljanja i obrade podataka, njihovih analiza i pravljenje geografskih, geodetskih, informacionih i drugih aplikativnih paketa, objavljivanje istrazivackih I drugih rezultata, izdavanje publikacija, monografija i prirucnih materijala I uputstava, i dr.
- razmatranje i davanje stručnih mišljenja o planovima, programima, analizama i drugim aktima važnim u oblastima odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- unapređivanje održivog razvoja (harmoničnog, ekonomskog, socijalnog i razvoja zastite zivotne sredine) kao javnog dobra i interesa, kroz: ekspertizu i promociju održivog razvoja i realizaciju projekata – održivog upravljanja prirodnih resursa, – zastite zivotne sredine I biodiverziteta,- eko-standardizaciju, – učešće u radu i saradnji sa svim vrstama institucija u zemlji i inostranstvu, industrijskih i drugih udruženja i organizacija,
- saradnju sa odgovarajućim naucnim, stručnim, privrednim i drugim organizacijama i organima na realizaciji zadataka od zajedničkog interesa;
- organizovanje i sprovođenje stručnih ispita u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja i licenci za rad u oblasti procena uticaja na zivotnu sredinu i strateskih procena uticaja u skladu sa zakonom;
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruženje izmedju ostalog prati naučnu i stručnu literaturu u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, organizuje, samo ili u zajednici sa drugim organizacijama, stručne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike edukacije, objavljuje publikacije o pitanjima koja se odnose na razvoj i primenu tehničkih i drugih nauka u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine, u skladu sa zakonom, radi na unapređenju socioloških i ekonomskih aspekata odrzivog razvoja, sarađuje sa univerzitetima, fakultetima, školama, stručnim udruženjima i drugim srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, daje stručne ekspertize, arbitraže, pruža savete, mišljenja i ocene, bavi se Istraživanjima i razvojem u multidisciplinarnim, prirodnim, tehnicko-tehnoloskim, biotehnoloskim, tehnickim i drustvemim naukama, razvija međunarodnu (globalna, EU) i regionalnu saradnju, razvija partnerstvo sa drugim organizacijama i institucijama u zemlji, i dr.
Program obrazovanja
U okviru Programa obrazovanja, u oblastima životne sredine i održivog razvoja, realizuju se ciljevi:
- obrazovanje i obuka na svim nivoima kao javnog interesa (i to u obliku neformalnog obrazovanja i obuke, učešća u formalnom obrazovanju i obuci, kao i obuka i obrazovanje za ceo život-permanentno), a posebno razvoja silabusa i sprovođenje programa obrazovanja, u oblasti upravljanja i menadžmenta životne sredine i održivog razvoja, primene nacionalnog, EU i globalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom, hemikalijama, biodiverzitetom, integralnom prevencijom i kontrolom zagađenja, standardima, zelenom ekonomijom, klimatskim promenama, zelenim javnim nabavkama, učešćem javnosti u odlučivanju, ukljucujuci on-line i elektronske metode, kampove I letnje-skole, skole u prirodi, kao i prikupljanje sredstava i utrosak istih na ulaganje u kadrove, nagrade, stipendije, pomoci, fondove, opremu I prostor, u funkciji realizacije ciljeva;
- izradu i učešće u izradi projekata, studija, planova, analiza, strategija i zakonskih rešenja;
- saradnju sa odgovarajućim naucnim, stručnim, privrednim i drugim organizacijama i organima na realizaciji zadataka od zajedničkog interesa;
- organizovanje i sprovođenje stručnih ispita u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja i licenci za rad u oblasti procena uticaja na zivotnu sredinu i strateskih procena uticaja u skladu sa zakonom;
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem;
- dodelu odgovarajućih nagrada i priznanja za uspešna dostignuća u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruženje izmedju ostalog prati naučnu i stručnu literaturu u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, organizuje, samo ili u zajednici sa drugim organizacijama, stručne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike edukacije, objavljuje publikacije o pitanjima koja se odnose na razvoj i primenu tehničkih i drugih nauka u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine, u skladu sa zakonom, radi na unapređenju socioloških i ekonomskih aspekata odrzivog razvoja, sarađuje sa univerzitetima, fakultetima, školama, stručnim udruženjima i drugim srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, daje stručne ekspertize, arbitraže, pruža savete, mišljenja i ocene, bavi se istraživanjima i razvojem u multidisciplinarnim, prirodnim, tehnicko-tehnoloskim, biotehnoloskim, tehnickim i drustvemim naukama, razvija međunarodnu (globalna, EU) i regionalnu saradnju, razvija partnerstvo sa drugim organizacijama i institucijama u zemlji, i dr.
__________________________________________
Realizacija medjunarodnog Programa eko-škole, realizuje se u okviru ovog programskog usmerenja.
Udruženje je:
– nacionalni je insitucionalni član medjunarodne Fondacije za ekološku edukacuju (FEE) , http://www.fee-international.org/en/Menu/Members+%232/Full+%26+associate
_________________________________________
Program unapređenja naučnog, inovacionog, istraživačkog i stručnog rada ; naučne i stručne konferencije
U okviru Programa unapredjenja naučnog, inovacionog, istraživackog i stručnog rada, u oblastima životne sredine i održivog razvoja, realizuju se ciljevi:
- unapredjenja naucno-istrazivackog rada, promocije i popularizacije nauke i tehnike i staranja o ocuvanju naucne i tehnoloske bastine, razvoja inovacionih i razvojnih projekata, kao programa od opsteg interesa
- praćenje savremenog razvoja tehnike, tehnologije i ekologije i ukazivanje na tokove zbivanja i promene kao i davanje mišljenja o tehničkim i tehnološkim rešenjima u oblastima odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- podsticanje, organizovanje naučno – stručnih skupova, izložbi, konferencija i seminara, izdavačke delatnosti, izdavanje naučnih i stručnih radova, monografija i drugih publikacija od interesa u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- unapređivanje održivog razvoja kao javnog dobra i interesa, kroz učešće u radu i saradnji sa svim vrstama institucija u zemlji i inostranstvu, industrijskih i drugih udruženja i organizacija:
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem;
- dodelu odgovarajućih nagrada i priznanja za uspešna dostignuća u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruženje izmedju ostalog prati naučnu i stručnu literaturu u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, organizuje, samo ili u zajednici sa drugim organizacijama, stručne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike edukacije, objavljuje publikacije o pitanjima koja se odnose na razvoj i primenu tehničkih i drugih nauka u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine, u skladu sa zakonom, radi na unapređenju socioloških i ekonomskih aspekata odrzivog razvoja, sarađuje sa univerzitetima, fakultetima, školama, stručnim udruženjima i drugim srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, daje stručne ekspertize, arbitraže, pruža savete, mišljenja i ocene, bavi se Istraživanjima i razvojem u multidisciplinarnim, prirodnim, tehnicko-tehnoloskim, biotehnoloskim, tehnickim i drustvemim naukama, razvija međunarodnu (globalna, EU) i regionalnu saradnju, razvija partnerstvo sa drugim organizacijama i institucijama u zemlji, i dr.
_______________________________________
Realizacija medjunarodnog Programa Plava zastava, je u okviru ovog programskog usmerenja organizacije.
________________________________________
Udruženje je:
– institucionalni član je Akademskog Saveta sistema UN (ACUNS), http://acuns.org/category/members-partners/institutional-members/
– nalazi se u evidenciji naučnih, naučno-stručnih društava i drugih organizacija i udruženja koja promovišu i popularizuju nauku u Republici Srbiji. www.cpn.rs
________________________________________
Festival nauke 2012 – Na Festivalu (http://www.festivalnauke.org/ ) nauka je laka kao igra, lepa kao umetnost, uzbudljiva kao eksperiment i zabavna kao šou. AOR – Prof A.Mihajlov učestvovala je na panelu: Zemlja posle čoveka – priča o klimi i biodiverzitetu ( http://www.festivalnauke.org/#prettyPhoto[iframe]/29/ , http://www.festivalnauke.org/2012/rs/ekipa/andjelka-mihajlov.html?iframe=true&width=90%&height=90% )
______________________________________
Imamo ekspertizu i rezultate u mnogim oblastima
Imamo ekspertizu i rezultate u oblastima:
Procena uticaja na održivi razvoj (SIA),
Prirodni resursi / efikasno korišćenje resursa
Naučni signali
Ambasadorka osvojila drugo mesto na konkursu za zelenu ideju
Usvojen je Program promocije nauke
:::::::: Stavovi i vesti:
U noći istraživača: jedan na jedan sa naučnikom
AOR među institucijama u Nacionalnom metaregistru za informacije o životnoj sredini
EurAsia 2014: Istraživački tim AOR na konferenciji u Istanbulu
Scientific signals No 4: Evaluacija dugoročnih uticaja termoelektrana koje koriste lignit na životnu sredinu
Održive deponije i upravljanje otpadom
Procena uticaja na životnu sredinu i socijalna procena uticaja, značenje i okvir
Istraživački rezultati predstavljeni na međunarodnoj konferenciji ICEEM/07, septembar 2013. godine, Beč (oblasti: otpad i vode)
Rangiranje univerziteta 2013. godine
RECIKLAŽNE TEHNOLOGIJE I ODRŽIVI RAZVOJ
Studijsko putovanje u vezi zaštite od poplava
Bezbedne hemikalije i proizvodi – prioritet posle 2015. godine
Održivo korišćenje prirodnih resursa
________________________________
Naučni signali No 3: Nauka o životnoj sredini u totalu
Nataša Žugić-Drakulic, članica AOR, ENV.net Nacionalni koordinator, koautor je rada:
Using diatoms to monitor stream biological integrity in Eastern Canada: An overview of 10 years of index development and ongoing challenges
objavljenog u respektivnom naučnom časopisu Science of the Total Environment.
Više o radu: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969713005263
________________________________
Naučni signali br 2: Uvažavanja
Hristina Stevanović Čarapina, Predsednica Saveta AOR
- Član Naučnog odbora konferencije: INTERNATIONAL SCIENCE CONFERENCE “REPORTING FOR SUSTAINABILITY”, 7– 10 Maj, 2013, Hotel Mediteran, BEČIĆI, Crna Gora
Anđelka Mihajlov, Predsednica AOR
- Član međunarodnog naučnog saveta konferencije : Sardinia 2013 – 14th International Waste Management and Landfill Symposium, Forte Village – S.Margherita de Pula, Italija, 30.09-4.10 2013
- Član Naučnog odbora konferencije:First Regional Conference on Environmental Impact Assessment, Zadar, Hrvatska, 18-21 Septembar 2013
- Član Naučnog odbora konferencije: EUROASIA WASTE MANAGEMENT SYMPOSIUM, 28-30 April 2014, Istanbul Turska
___________________________________
Naučni signali br 1:
Programi upravljanja ribarskim područjem se donose da bi se poštovali
Zaštita životne sredine u zaštićenim prirodnim dobrima mora biti uskladjena i harmonizovana sa Programom upravljanja ribarskim područjem koje se u tom zastićenom dobru nalazi. Ukazujemo na naučne signale posledica nepridržavanja Programa upravljanja ribarskim područjem u zastićenom Predelu izuzetnih odlika “Klisuri reke Gradac”.
Naučni signali ukazuju na potpunu promenu populacione strukture autohtone linije dunavske potočne pastrmke, a posebno uzrasne strukture, sa nepovratnim onečišćenjem njenog genofonda neovlašćenim uvodjenjem matičnih primeraka potočne pastrmke atlantske linije iz ribnjaka O ovome postoji naučno saopštenje dato 2010. godine u Yellowstone-u na Wild Trout Symposium X – “Conserving Wild Trout”, Proceedings, pp.354