Učionica o vodi
Nastavnicima i učenicima različitih uzrasta i prethodnog znanja o vodi dostupan je materijal u okviru „Planiranja bezbednosti vode i sanitacije“ (BViS), podeljen u poglavlja koja na interesantan i pristupačan način učenicima omogućavaju da istražuju osobine vode, poreklo vode, izvore vode za piće i kako se održavaju da budu bezbedni po zdravlje, čemu služi zakonodavstvo o vodi, kako voda (ne) doprinosi zdravlju ljudi i mnogo zanimljivih priloga i zadataka za mini istraživanja. Materijal je namenjen za mlade aktiviste, koji shvataju značaj uključivanja u probleme u životnoj sredini, podstičući ih da svojim delovanjem doprinesu održivim rešenjima.
BViS: Upravljanje rizikom u sektoru vode, sanitacije i mikroplastike u regionu Balkana
Da bi se poboljšalo upravljanje vodom, sanitacijom i otpadom u Rumuniji, Severnoj Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, uveden je i tematski proširen alat za upravljanje rizicima „Planiranje bezbednosti vode i sanitacije“ (BViS), koji sadrži različite interaktivne obrazovne predloge aktivnosti za škole – uključujući teme o menstruaciji i (mikro)plastici. Obrazovni materijali su objavljeni u Kompendijumima, kao i na onlajn obrazovnoj platformi Učionica o vodi . Obrazovni materijali na akademskom nivou se razvijaju u saradnji sa univerzitetima za studijske programe relevantne za ove teme. Da bi se poboljšala rodna ravnopravnost, pripremaju se analize situacije o menstrualnom siromaštvu i rodnoj ravnopravnosti u VSiH (voda, sanitacija i higijena) objektima i profesijama, što će služiti za izradu preporuke za preduzimanje konkretnih akcija. Aktivnosti će biti propraćene kampanjama za besplatno obezbeđivanje menstrualnih proizvoda u javnim zgradama i školama, kao i protiv fiskalne diskriminacije u vezi sa menstrualnim proizvodima. Cilj je da se uspostavi rodno ravnopravna situacija VSiH u zemljama u projektu na dugoročnoj i održivoj osnovi.
U saradnji sa JP „Ada Ciganlija“ i Eko-školom „Sedma beogradska gimnazija“, Ambasadori održivog razvoja su pripremili materijal za ispitivanje prisustva mikroplastike u životnom okruženju: Mikroplastika , Zaustavljanje poplave plastikom . U narednom periodu će se kroz mrežu Eko-škola ispitivati prisustvo mikroplastike na različitim lokalitetima i sumirati rezultati dobijeni iz Eko-škola.
Ambasadori održivog razvoja su uspešno realizovali aktivnosti u prethodnom periodu, uz veliki doprinos Eko-škola
Duži opis
U zemljama uključenim u projekat: Rumuniji, Severnoj Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, evidentiran je nedostatak vode za bezbedno korišćenje, sanitacije, održivog sistema otpadnih voda i nepostojanje održivog Sistema upravljanja otpadom, posebno u ruralnim područjima, što može imati ozbiljne posledice po životnu sredinu i zdravlje stanovništva. Cilj organizacije “Žene angažovane za zajedničku budućnost” (WECF) i lokalnih partnerskih organizacija je da dalje razviju ili uvedu instrument „Planiranje bezbednosti vode i sanitacije“ (BViS) u ciljnim zemljama. Ovim pristupom se razvijaju metode za upravljanje rizikom za korišćenje vode, sanitaciju, objašnjavaju se mere za minimiziranje rizika i poboljšanje situacije sa vodom i sanitacijom.
U prethodnom projektnom periodu razvijen je onlajn obrazovni portal „Ucionica o vodi“ na kojima su interaktivni edukativni materijali o temama VSiH (voda, sanitacija i higijena). Ovaj material je dostupan na makedonskom, rumunskom, albanskom i srpskom jeziku i biće slobodno dostupan. U toku novog projektnog ciklusa, obrazovne mere i mogućnosti prikazane u okviru Kompendijuma biće adaptirane za BiH, nastavnike, učenike i različite aktere iz administracije, politike i zainteresovanih institucija. U Severnoj Makedoniji deca sa smetnjama u razvoju su uključena u obrazovne aktivnosti, za šta su prilagođeni nastavni materijali. U saradnji sa severnomakedonskim i albanskim univerzitetima razvijaće se obrazovni materijal na akademskom nivou. Razvijaće se interaktivni i prlagođeni edukativni materijali o mikroplastici, koji će se koristiti u dodatnim edukativnim aktivnostima. Neki od materijala će biti digitalizovani i uključeni u „Učionice o vodi“. Menstrualni zdravstveni menadžment (MZM) je takođe u fokusu novog projekta. Pored toga, projektni partneri će pripremiti analizu troškova i koristi menstrualnih proizvoda i sprovesti anketu o menstrualnom siromaštvu. Nakon dobijenih rezultata, biće organizovana kampanja koja će pozivati na obezbeđivanje besplatnih menstrualnih proizvoda u školama i javnim institucijama. Severnomakedonski partneri rade sa rodnim organizacijama protiv rodno specifične poreske diskriminacije, npr. u menstrualnim proizvodima. Da bi se analizirala rodna ravnopravnost u sektoru VSiH, prikupljanje podataka se vrši u svim zemljama uključenim u projekat, na osnovu čega se naknadno razvijaju preporuke za akciju.
Ambasadori održivog razvoja će nastaviti rad sa Eko-školama kako bi se podigli kapaciteti nastavnika vezano za teme voda+sanitacija+higijena. Jedino na taj način će nastavnici svojim daljim aktivnizmom moći da skrenu pažnju donosilaca odluka, na lokalnom i nacionalnom nivou, posebno u ruralnim i manje razvijenim zajednicama, na probleme u bezbednosti vode i sanitaciji.
Dodatno, u saradnji sa JP „Ada Ciganlija“ i Eko-školom „Sedma beogradska gimnazija“, Ambasadori održivog razvoja su pripremili materijal za ispitivanje prisustva mikroplastike u životnom okruženju: Mikroplastika . Kroz mrežu Eko-škola će biti ispitano prisustvo mikroplastike na različitim lokalitetima.
________________
Prilagođavanje i otpornost lokalnih zajednica na klimatske promene (LOCCAR)
Prema Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (2020), Zapadni Balkan je prepoznat kao jedan od regiona u Evropi koji je najviše pogođen klimatskim promenama. Pored toga, klimatski rizici nisu dovoljno obuhvaćeni na lokalnom nivou u dokumentima i realizovanim aktivnostima. Ipak, nedostaje razumevanje da klimatske promene (toplotni talasi, suše, požari, erozija obale, porast nivoa mora) utiču ne samo na životnu sredinu već i na lokalnu ekonomiju i zdravlje stanovništva. U svom izveštaju za zemlje Zapadnog Balkana 2021. godine, Evropska komisija navodi da se zemlje moraju uskladiti sa Strategijom EU o prilagođavanju na klimatske promene.
Projekat Prilagođavanje i otpornost lokalnih zajednica na klimatske promene (LOCCAR) ima za cilj da pomogne lokalnim vlastima u boljem razumevanju, pripremi i upravljanju klimatskim rizicima, kao i u razvoju inovativnih rešenja za izgradnju otpornosti. Projekat će takođe doprineti uspostavljanju održive regionalne saradnje u izgradnji klimatske otpornosti na Zapadnom Balkanu, imajući u vidu da nedostaju efikasni mehanizmi saradnje među susednim zemljama u fokusu ovog projekta (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina), iako je prekogranična priroda klimatskih rizika na lokalnom nivou realnost.
Cilj LOCCAR projekta je da ubrza prilagođavanje klimatskim promenama na lokalnom nivou na Zapadnom Balkanu kroz jačanje uloge organizacija civilnog društva (OCD) u transformaciji ka klimatskoj otpornosti, osnaživanjem vidljivosti OCD u kreiranju politika, podizanjem svesti lokalnih donosilaca odluka o uticajima klimatskih promena na lokalne zajednice i stvaranje uslova za održivu regionalnu saradnju u izgradnji klimatske otpornosti na Zapadnom Balkanu.
Na kraju projekta biće organizovan regionalni okrugli sto sa učešćem glavnih aktera iz sve tri zemlje. Na osnovu konsultacija sa odabranim opštinama, biće pripremljena i distribuirana brošura sa smernicama za lokalne donosioce odluka o prilagođavanju klimatskim promenama u lokalnim strateškim i političkim dokumentima. Očekuje se da će ukupno 9 odabranih opština iz tri zemlje, kroz dva kruga sastanaka i konsultacija, dati svoj doprinos. Korišćenjem digitalnh platformi, Brošura sa smernicama biće široko dostupna (Facebook, Instagram, LinkedIn, Tviter) značajnom delu stanovništvu Zapadnog Balkana.
Partneri na projektu su Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica (vodeći partner, Crna Gora), Resursni centar za okoliš REC BIH (Bosna i Hercegovina) i Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (Srbija).
LOCCAR projekat finansira Western Balkans Fund i kofinansira EU u okviru IPA.
Najava Okruglog stola u Podgorici, 6.septembar 2023.
Rezultati projekta sumirani su u publikaciji: loccar
Poziv na akciju za sutrašnjicu bez toksičnih hemikalija
Hitan poziv za usvajanje snažnog SAICM okvira za period posle 2020. godine (SAICM-Beyond -2020-Framework) kojim se osigurava bezbedno upravljanje hemikalijama i otpadom!
Poziv na delovanje možete potpisati ovde:
adDWW2dW–T_46_JiWjgg/viewform
Ambasadori održivog razvoja su podržali inicijativu!
Sve veća proizvodnja i korišćenje štetnih hemikalija, zagađenje i otpad prerasta u treću planetarnu krizu [1], pored već postojećih kriza uzrokovanih klimatskim promenama i ugrožavanjem biodiverziteta. Neophodno je hitno delovanje usmereno na rešavanje celokupnog životnog ciklusa hemikalija, uključujući i fazu otpada, čime bi se istovremeno rešavale i pretnje po ljudsko zdravlje i životnu sredinu koje polaze od enormne upotrebe hemikalija, preko lošeg upravljanja hemikalijama i otpadom, do sve veće proizvodnje i eksploatacije sirovina. Mi, dole potpisane organizacije, upućujemo zajednički hitan poziv vladama, industriji i drugim zainteresovanim stranama da rade na stvaranju budućnosti bez toksičnih hemikalija. Pozivamo ih da aktivno smanje svoj hemijski otisak i da prevencija,
smanjenje i dobro upravljanje hemikalijama i otpadom postanu prioritetno pitanje.
Količine hemikalija koje se trenutno koriste u industrijskim procesima, poljoprivredi i proizvodima za svakodnevnu upotrebu utiču na masovno izlaganje ljudi i ekosistema štetnim supstancama. Sveprisutna, prekomerna i često nekontrolisana upotreba hemikalija, njihovo nepravilno skladištenje i odlaganje, akcidentne situacije i generisanje velikih količina otpada uopšte, a posebno loše upravljanje otpadom, dovode do oslobađanja štetnih hemikalija u
životnu sredinu, lance ishrane i žive organizme. One zagađuju vazduh, zemljište i vodu, imaju štetno dejstvo na divlje životinje i uzrokuju gubitak biodiverziteta. Izloženost opasnim hemikalijama dovodi do reproduktivnih i neuroloških poremećaja, utiče na više generacija, a između ostalog dovode i do gubitka sredstava za život. Teret nesrazmerno pada na finansijski najugroženije, najranjivije i marginalizovane grupe, kao što su starosedelačke zajednice, stanovnike juga planete, radnike u industriji i poljoprivredi, žene i decu. Sve ovo čini upravljanje hemikalijama i otpadom sveobuhvatnim pitanjem.
Strateški pristup međunarodnom upravljanju hemikalijama (SAICM) i Deklaracija iz Dubaija, usvojeni 2006. godine na Prvoj međunarodnoj konferenciji o upravljanju hemikalijama (ICCM1), imali su za cilj postizanje dobrog upravljanja hemikalijama i otpadom tokom celokupnog životnog ciklusa do 2020. godine[2] . Danas, u 2022. godini, postoji još hitnija potreba za delovanjem. SAICM je identifikovao važna pitanja i stvorio višesektorsku platformu i proces sa više zainteresovanih strana za delovanje, koji uključuje vlade, civilno društvo, kompanije, univerzitete i naučnu zajednicu. Međutim, opšti cilj nije postignut, a ostvareni napredak je nedovoljan i uglavnom je ograničen na prikupljanje informacija, dok je preduzeto samo nekoliko konkretnih mera za smanjenje rizika. Štetni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu od eksploatacije sirovina, proizvodnje, upotrebe i odlaganja hemikalija i dalje postoje.
Vremena za gubljenje nema.
Potreban nam je sporazum za snažan SAICM okvir za period posle 2020. godine koji zahteva više od Deklaracije iz Dubaija o međunarodnom upravljanju hemikalijama[3] i obezbeđuje ambiciozno smanjenje i prevenciju štetnih hemikalija i otpada na globalnom nivou, a koji će doneti stvarne promene, uključujući primenu bezbednijih
alternativa. Naša vizija je svet u kome hemikalije i otpad više nemaju štetan efekat na zdravlje ljudi i životnu sredinu i gde svi ljudi žive u bezbednom i zdravom okruženju, bez pretnji za ekosisteme i buduće generacije od toksičnih hemikalija. Pozivamo sve zainteresovane strane da se posvete ovom cilju i povećaju svoj angažman, izražavajući konkretnu volju za smanjenjem zagađenja naše planete. Potreban nam je novi SAICM okvir za period posle 2020. godine koji će:
● Prepoznati i primeniti principe predostrožnosti i održivosti kao osnovne principe i obrazloženje svih mera. Pratiti hijerarhiju prevencije, eliminacije i minimizacije opasnih hemikalija.
● Uključiti mogućnost pokretanja obavezujućih elemenata upravljanja hemikalijama i otpadom u celokupnom životnom ciklusu, uključujući eksploataciju sirovina, proizvodnju, upotrebu i odlaganje hemikalija.
● Utvrditi ambiciozne ciljeve. Učiniti nacionalne akcione planove obavezujućima za sve zainteresovane strane na koje se SAICM odnosi, a naročito aktivnosti koje se odnose na implementaciju i monitoring. Uključiti konkretne aktivnosti za rešavanje pitanja koja izazivaju zabrinutost u SAICM nacionalnim akcionim planovima, kao i za samo
obrazovanje i mere podizanja svesti. Osigurati da se primenjuje grupni pristup regulisanja hemikalija sličnih hemijskih struktura u odgovarajućim akcionim planovima.
● Uspostaviti mehanizme za sprovođenje i izveštavanje o napretku, nezavisni monitoring i mehanizme za poštovanje propisa.
● Realizovati sprovođenje na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou) i osigurati ga kroz nacionalne akcione planove. SAICM okvir za period posle 2020. godine uskladiti sa drugim globalnim sporazumima, uključujući budući pravno obavezujući Sporazum o plastici[4] ili buduću međunarodnu regulativu o pesticidima[5].
● Obezbediti višesektorski karakter SAICM i učešće više zainteresovanih strana. Osigurati da se pregovarački proces odvija na način koji garantuje jednako i pravedno učešće svih zainteresovanih strana i nosilaca prava, kao i mogućnost uvođenja doprinosa, posebno civilnog društva.
● Obezbediti solidno, održivo i pouzdano finansiranje internalizacijom eksternih troškova, po principu zagađivač plaća. To bi se moglo postići koordinacijom poreza na hemikalije koji ubiru države u kojima se hemikalije proizvode[6], obezbeđujući i dajući prioritet podršci zemljama u razvoju. Organizacije civilnog društva, starosedelačke i naučne zajednice, uključujući naučne zajednice građana treba da imaju pravo na finansiranje. Treba istražiti i sprovesti dalje opcije za primenu principa zagađivač plaća.
● Osigurati da SAICM okvir za period posle 2020.godine rešava identifikovane nedostatke iz prethodnog okvira, posebno da se razvijaju rešenja za sva već identifikovana prioritetna pitanja koja izazivaju zabrinutost (eng. Issues of Concern-IoC) i da se shodno potrebama uključuju nova. Na aktuelnim prioritetnim pitanjima treba raditi sve do
rešavanja istih[7]. Ovo uključuje npr. globalnu zabranu veoma opasnih pesticida (eng.Highly Hazardous Pesticides-HHP) i njihovu zamenu agroekološkim sredstvima u skladu sa odlukom ICCM4, mere za smanjenje izloženosti ljudi i životne sredine hemikalijama koje remete rad endokrinog sistema (eng. Endocrine Disrupting Chemicals-EDC), kao i transparentnost i sledljivost informacija o hemikalijama u proizvodima.
● Osigurati globalno jednake nivoe bezbednosti svuda i za svakoga. Države moraju da obezbede zaštitu ljudi i životne sredine kroz zakone i propise kojima pozivaju proizvođače na odgovornost u celokupnom lancu snabdevanja i tokom celog životnog ciklusa. Ukloniti neetičke i neprihvatljive dvostruke standarde.
● Podržati pristup obavezujućem Globalnom minimalnom standardu o transparentnosti[8] kao prvom koraku za hemikalije u proizvodima i uvođenju obeležavanja u skladu sa smernicama UNEP SCP[9]. Ovim se može obezbediti
transparentnost i sledljivost, koje su, zajedno sa pravom na znanje, ključni zahtevi za bezbednu cirkularnu ekonomiju na globalnom nivou. Pored toga, ovim se pomaže u otklanjanju dvostrukih standarda pri prodaji proizvoda u zemljama sa manje ambicioznim zakonodavstvom o hemikalijama, čime se osigurava jednak nivo
bezbednosti svuda i za svakoga.
● Proceniti izloženost i rizik ljudi od opasnih hemikalija, u zavisnosti od područja stanovanja, zanimanja, socijalnog i ekonomskog statusa, starosti i pola. Uzeti u obzir da su deca posebno osetljiva na opasne hemikalije i da moraju biti zaštićena tako da ne pretrpe posledice zagađenja pre nego što se i rode.
● Osigurati bolju zaštitu žena od opasnih hemikalija, sprovođenjem rodno odgovornih politika, uvođenjem rodne ravnopravnosti i prikupljanjem podataka razvrstanih po polu. Prepoznati i podsticati lidersku ulogu žena u društvu, politici i nauci, kao i unutar SAICM okvira za period posle 2020. godine. Uzeti u obzir da su žene podložnije štetnim
hemikalijama od muškaraca i da imaju različite periode ranjivosti, npr. tokom trudnoće. Takođe su drugačije izložene toksičnim hemikalijama zbog svoje rodne uloge.
● Prepoznati principe i vrednosti univerzalnih ljudskih prava[10]. Podržati sve nosioce prava u skladu sa odgovarajućim međunarodnim odlukama i deklaracijama[11].
● Prepoznati principe Deklaracije iz Rija o životnoj sredini i razvoju i principe Agende 2030 kao osnovu.
● Prepoznati ulogu hemikalija i otpada u biodiverzitetu i klimatskim krizama i preduzeti mere za rešavanje ovih uticaja kroz smanjenu proizvodnju, upotrebu i odlaganje hemikalija, uz postepeno ukidanje štetnih supstanci i primenu bezbednijih hemikalija i alternativa koje nisu hemikalije.
[1] https://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/acs.est.1c04158
[2] https://ipen.org/policy/chemical-safety-saicm
[3] http://www.saicm.org/About/Overview/tabid/5522/language/enUS/Default.aspx
[4] https://www.ciel.org/reports/convention-on-plastic-pollution-toward-a-new-global-agreement-to-addressplastic-pollution/
[5] Global Governance of Highly Hazardous Pesticides – A Proposal by PAN. (Version 3) SAICM/IP.2/INF.8
http://www.saicm.org/Portals/12/documents/meetings/IP2/IP_2_INF_8_PAN_Global_Governance_HHPs_f.pdf
[6] https://www.ciel.org/reports/chemicalstax/
[7]https://www.hej-support.org/saicm-needs-a-new-mechanism-for-action/
[8] https://www.globalchemicaltransparency.org/
[9] https://stgwedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/22395/product_sust_info_2017.pdf?sequence=8&isAllowed=y
[10] See e.g. OHCHR | Special Rapporteur on toxics and human rights
[11]United Nations Declaration on the Rights of Indigenous Peoples, The Beijing Declaration and Platform for
Action, Resolutions of the International Labor Organization (ILO), Convention on the Rights of the Child
Initial Signatory:
• ALHem (Safer Chemicals Alternative)
• Armenian Women for Health and Healthy Environment
• Association de l’Education Environnementale. pour les Futures Générations
(AEEFG)
• Biodiversity and Biosafety Association of Kenya
• BUND – Friends of the Earth Germany
• Center for Environment Justice and Development
• Deutscher Naturschutzring
• Ecocity
• Environment and Social Development Organization
• European Environmental Bureau
• German NGO Forum on Environment and Development
• groundWork, Friends of the Earth South Africa
• Health and Environment Justice Support (HEJSupport)
• Journalists for Human Rights
• Nexus3 Foundation
• Pan African Vision for the Environment (PAVE)
• Pesticide Action Network (PAN) Africa
• Pesticide Action Network (PAN) Aotearoa New Zealand
• Pesticide Action Network (PAN) Asia Pacific
• Pesticide Action Network (PAN) International
• Pesticide Action Network (PAN) Germany
• Pesticide Action Network (PAN) United Kingdom
• Public Eye
• Red de Acción en Plaguicidas y sus Alternativas de América Latina (RAPAL) Latina
• Red de Acción en Plaguicidas y sus Alternativas de América Latina (RAPAL) Uruguay
• Swedish Society for Nature Conservation
• Toxics Link
• Women Engage for a Common Future
• World Future Council
• ZERO – ASTS
BUDITE U TOKU SA DEŠAVANJIMA NA REGIONALNOM UNECE FORUMU O ODRŽIVOM RAZVOJU
Registrujte se da biste učestvovali na pratećem događaju: https://regionalforum.unece.org/events/adequate-and-qualitative-education-young-people-continues-spite-covid-19
Regionalni forum o održivom razvoju Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za region Evrope (UNECE) održaće se u Ženevi 6. i 7. aprila 2022. kao hibridni sastanak sa temom: “Povratak na bolje nakon bolesti korona virusa (COVID-19), prateći napredak u potpunom sprovođenju Agende za održivi razvoj 2030 u UNECE region”.
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine učestvuju na Regionalnom forumu u okviru pratećeg događaja, gde će, zajedno sa partnerima, predstavicti rezultate jednogodišnjeg rada na projektu: „Planiranje bezbednosti vode i sanitacije u regionu Balkana: Albanija, Severna Makedonija, Rumunija i Srbija (WatSanPlan)“. Biće predstavljeni rezultati koji se odnose na obrazovanje o bezbednoj vodi, sanitaciji i higijeni (VSH – WASH) i upravljanju menstrualnim zdravljem (MHM) u regionu Balkana, demonstrirajući potrebe i mogućnosti povezivanja sa lokalnim OCD, ženskim grupama, donosiocima odluka, javnim komunalnim i preduzećima za vodosnabdevanje i školama/institucijama znanja u prigradskim i ruralnim sredinama u regionu. Pored toga, biće predstavljen i napredak u podizanju kapaciteta o planiranju za bezbednost vode i sanitaciju, razvijanjem i prevođenjem na jezike partnera Kompendijuma, onlajn platforme za učenje „Učionica za vodu“ i pratećih obrazovnih aktivnosti u regionu Balkana. Sve aktivnosti su bazirane na programima VSH (Voda, sanitacija, higijena) i SZO (Svetske zdravstvene organizacije) koji se odnose na unapređenje objekata za vodosnabdevanje i sanitarnih objekata, posebno u školama, što predstavlja zajednička dostignuća mreže “Žene angažovane za zajedničku budućnost” (WECF) i partnera.
Agenda pratećeg događaja je dostupna OVDE.
Više o Regionalnom forumu o održivom razvoju možete pogledati na: https://regionalforum.unece.org/events/regional-forum-2022
Predstavićemo rezultate istraživanja toksičnosti plastičnog peleta, na multikongresu SERBIAN VISION
31,januara od 10h, AOR će predstaviti globalno istraživanje IPEN-a o toksičnosti plastičnog peleta, u kojoj je kroz učešće uključena i Srbija. Istraživanja plastičnog peleta koji se dobija reciklažom plastike, pokazala su da se opasne hemikalije po zdravlje ljudi i životnu sredinu mogu naći u novim proizvodima, dobijenim od recikliranog peleta.
Predavanju se možete priključiti preko linka
Finalni program multikongresa Serbian Visions 2022 možete pogledati ovde . Multikongres traje od 31.januara do 2.februara 2022.
Predavanja sa Serbian Vision kongresa možete preuzeti ovde
Snimak događaja možete pogledati ovde
Globalna studija „Hemijska kontaminacija recikliranih plastičnih peleta“
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao IPEN učesnička organizacija, članica, učestvovali su u prikupljanju informacija i uzoraka recikliranog plastičnog peleta u Srbiji. Rezultati predstavljeni u globalnoj studiji „Hemijska kontaminacija recikliranih plastičnih peleta“ pokazali su da se u Srbiji koristi plastični pelet koji sadrži sve tri vrste ispitivanih toksičnih hemikalija i to 9 iz grupe bromovanih usporivača gorenja, 6 benzotriazol UV stabilizatora i bisfenol A (ukupno 15 od 18 detektovanih supstanci).
Globalna studija „Hemijska kontaminacija recikliranih plastičnih peleta“ urađena je sa ciljem da se povećaju količine dostupnih informacija o toksičnim hemikalijama koje se prenose plastičnim otpadom u reciklirane plastične pelete. Uzorci peleta koji je napravljen od recikliranog polietilena visoke gustine namenjene za upotrebu u novim proizvodima, dobijene su od 24 reciklažna postrojenja iz 23 zemlje. Analizom peleta utvrđeno je prisustvo 18 supstanci, koje predstavljaju tri vrste toksičnih hemikalija: 11 bromovanih usporivača gorenja, 6 benzotriazol UV stabilizatora i bisfenol A. Nijedan od uzoraka nije bio čist, bez ijedne ciljane hemikalije, a 21 uzorak je sadržao sve tri detektovane vrste hemikalija. Više od polovine uzoraka sadržalo je 11 ili više hemikalija, a 17 uzoraka je sadržalo pet ili više hemikalija koje ometaju rad endokrinog sistema.
Bromovani usporivači gorenja bili su prisutni u 22 uzorka, pri čemu je DecaBDE najčešće prisutna hemikalija, uprkos tome što je uvrštena na listu prema Stokholmskoj konvenciji za globalno eliminisanje 2017. godine, bez ikakvih izuzetaka za reciklažu. Bisfenol A se sve više eliminiše, u mnogim zemljama, zbog njegovog uticaja na zdravlje dece, ali je njegovo prisustvo detektovano u 22 uzorka. Svi uzorci peleta sadržali su UV stabilizator UV-326, za koji postoje indicije da može uticati na ekspresiju gena povezanu sa upalom i imunim odgovorima. Benzotriazol UV stabilizator UV-327 je klasifikovan kao supstanca za koju postoji velika zabrinutost u EU i otkriven je u 19 uzoraka. Zbog prisustva velikog broja toksičnih hemikalija u mnogim uzorcima, potrebno je dodatno uraditi istraživanje o potencijalnim kombinovanim efektima.
Prijavite se na novi onlajn kurs na srpskom: Obuka žena za bavljenje hemikalijama i otpadom na javnim površinama
U okviru IPEN onlajn programa ispitivanja uticaja toksičnih hemikalija na zdravlje žena, AOR je razvio kurs NEGOVANJE ŽENSKOG LIDERSTVA: Obuka žena za bavljenje hemikalijama i otpadom na javnim površinama, koga su postavili eksperti: Aleksandra Mladenović, Anđelka Mihajlov, Dragana Petrović i Hristina Stevanovic. IPEN je međunarodna mreža za eliminaciju zagađujućih materija – International Pollutants Elimination Network, u kojoj je AOR učesnička organizacija.
Kurs je predstavljen na srpskom jeziku (sa engleskim titlovima) i dostupan je od 16. novembra 2021.
Počnite da učite i prijavite se na kurs! Počnite prijavom na link:
https://ipen.teachable.com/p/women-and-chemicals-08-sr
Kurs je besplatan, sa 3 modula i kada završite ceo kurs imate opciju da sami odštampate svoj sertifikat (molimo ne tražite od IPEN-a i AOR-a da vam nakon toga pošaljeu sertifikat, jer to nećemo biti u mogućnosti; ukoliko vam uz sertifikat koji nam posaljete na uvid bude potrebna i prateća potvrda, AOR će vam je pripremiti).
Na kraju svakog kursa je anketa za povratne informacije na engleskom. Molimo vas da ovu anketu popunite kako biste nam pomogli dok osmišljavamo kurseve u budućnosti.
Saveti za podučavanje za kurseve za žene i hemikalije dostupni su ovde. Platforme koje najbolje funkcionišu su sledećim pregledačima: Chrome, Firefox, i Safari
Možete pogledati i druge kurseve iz ove serije, od kojih su većina na engleskom jeziku, ali i u kombinaciji sa drugim jezicima, kao što su španski, ruski, arapski….
Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji
Od oktobra 2021. godine, Ambasadori održivog razvoja realizuju projekat “Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji”, sa ciljem razvoja svesti stanovnika ruralnih područja o potrebama, prednostima i mogućnostima kako da se u malim zajednicama obezbedi sanitacija i tretman otpadnih voda. Kroz organizaciju promotivnih i obrazovnih aktivnosti planiranih projektom, očekuje se podizanje nivoa znanja i delovanja u oblasti upravljanja otpadnim vodama i povezanom sanitacijom. Realizacijom predviđenih projektnih aktivnosti, očekuje se poboljšanje saradnje Eko-škola i donosilaca odluka u lokalnim zajednicama, a takođe biće povećano i znanje u pripremi Plana za unapređenje sanitacije i tretmana otpadnih voda u Eko-školama.
Kroz projekat će se analizirane mogućnosti i zahtevi održive sanitacije i svojstva otpadnih voda iz Eko-škola i drugih izvora, mapirati problemi koji postoje usled neadekvatnog tretmana otpadnih voda u Eko-školama u ruralnim zajednicama i predstavljeni rezultati građanskog aktivizma kroz Eko-škole u lokalnim zajednicama, vezani za održivi tretman otpadnih voda.
UKOLIKO ŽELITE DA DOPRINESETE KVALITETU REZULTATA PROJEKTA, MOLIMO DA POPUNITE UPITNIK NA ADRESI:
link će biti postavljen
Projekat je doprinos postizanju Ciljeva održivog razvoja, Cilj 6: Čista voda i sanitarni uslovi.
Bezbednost vode, sanitacija i higijena predstavljaju ključne elemente, a nekoliko ministarstava i institucija dele odgovornost za službe za pijaću vodu i kanalizaciju (prema Ustavu Republike Srbije, voda i kanalizacija predstavljaju ljudsko pravo) . Tako pored Ministarstva zdravlja, koje vodi inicijative za promociju higijene i ima brojne odgovornosti za vodosnabdevanje i kanalizaciju, odgovornosti su i na Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu zaštite životne sredine, kao i Institutima za javno zdravlje.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Ujedinjene nacije (UN), na globalnom nivou od 2008. godine prate ključne elemente vodosnabdevanja, sanitacije i higijene (VSH) preko Globalne analize i procene kanalizacije i pijaće vode (GLAAS) , sa posebnim fokusom na vođenje i upravljanje, praćenje, ljudske resurse i finansije.
Na osnovu analize podataka za stanje VSH sistema za period 2018/2019. godine (podaci ne pokrivaju sve aspekte VSH sektora), ustanovljeno je da “Politike i planovi za VSH postoje, u njihovoj primeni je potreban proaktivni pristup donosilaca odluka (stejkholdera), veće kompetencije i odgovornosti”. Takođe se navodi i da je “Vlada Republike Srbije intenzivirala razvijanje, usvajanje i unapređenje nacionalne politike za sanitaciju i snabdevanje vodom za piće urbanih i ruralnih sredina, paralelno sa aktivnostima u procesu pristupanja Evropskoj Uniji”. Međutim, problem u implementaciji nastaje usled neadekvatnih i nedovoljnih kadrovskih i finansijskih sredstava. U okviru pregovaračkog procesa za Poglavlje 27 su pripremiljeni Specifični planovi implementacije EU direktiva u oblasti vode i sanitacije, kojima je izvršena procena neophodnih sredstava.
Prema analizi i izveštaju za Srbiju iz 2018. godine Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), na osnovu rezultata samostalne procene – Jednaki pristup vodi i sanitaciji (u okviru Protokola za vodu i zdravlje), za Srbiju se pominju sledeće činjenice, koje su od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne ustanove, uključujući i one koje pripadaju mreži Eko-škole Srbije:
- Zakon o sanitarnoj kontroli i Pravilnik o opštim sanitarnim uslovima, ne predviđaju obavezu odvojenih toaleta kao uslov …. nisu obezbeđeni posebni uslovi za upravljanje menstrualnom higijenom (u potpoglavlju „Korisnici zdravstvenih ustanova“);
- Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisani su higijensko-tehnički uslovi (sanitarna i protivpožarna zaštita), dok su Pravilnikom o opštim sanitarnim uslovima propisani opšti sanitarni uslovi koji se moraju obezbediti za svaki objekat koji podleže sanitarnoj kontroli … Terenske posete i sekundarna istraživanja otkrila su da obrazovne institucije uglavnom imaju odvojene toalete, dok ne postoje posebni uslovi za upravljanje menstrualnom higijenom (u potpoglavlju „Korisnici obrazovnih ustanova“). Javno finansiranje za njih nije predviđeno na državnom nivou, nego je obaveza lokalnih samouprava.
- Na isti način se to pitanje pominje u potpoglavljima „Obezbeđivanje pristupa ranjivim i marginalizovanim grupama“ i „Uslovi u zatvorima“.
U ostalim dokumentima se pitanja iz VSH sektora ne pominju direktno, ali se uključuju posredno, kao što su: Konačni nacrt nacionalnog programa za životnu sredinu i javno zdravlje za 2020-2022. (Nije odobren), Akcioni plan za obezbeđivanje jednakog pristupa vodi i sanitarnim uslovima za region Šumadije i Pomoravlja 2019-2022. godine (verovatno Nacrt, nemamo dokaza o odobrenju), Strategija javnog zdravlja za period 2018-2026. godine
Potrošnja i upotreba vode stvara otpadne vode. Neuređeno odvođenje sirovih otpadnih voda predstavlja pretnju po javno zdravlje i životnu sredinu. Pravilno prečišćavanje otpadnih voda i bezbedna sanitacija ključni su izazovi za zdravu životnu sredinu u urbanim i ruralnim sredinama, jer je glavni cilj prečišćavanja otpadnih voda uklanjanje i/ili izbegavanje kontakta sa patogenima, mikroorganizmima, koji stvaraju bolesti. Osnovni cilj sanitacije zapravo je sprečavanje ljudskog kontakta sa patogenima iz ljudskih izlučevina.
*Projekat: “Održivost načina tretmana otpadnih voda iz (Eko)škola u Srbiji” podržan je od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, kroz podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2021. godini.
Seminar ambasadora klime i životne sredine, februar 2022.
Preporučujemo: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
UNICEF u Srbiji je septembra 2021. godine izdao publikacju “Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji”. Publikacija je dostupna i na engleskom jeziku.
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine smo bili identifikovani kao akter u sekundarnim istraživanjima i odgovorima u okviru intervjua doprineo nalazima primarnog istraživačkog tima i analizi (videti Aneks C publikacije).
Izvod iz rezimea: U Srbiji su ekstremni događaji sve učestaliji, a među njima poplave, požari na otvorenom, suša i ekstremne temperature predstavljaju najveći rizik. Srbija je takođe izložena trajnim opasnostima kao što su loš kvalitet vazduha i prisustvo opasnih hemikalija. Do toga uglavnom dolazi zbog industrijskih praksi, a nedostatak zvanične infrastrukture za preradu otpada i otpadnih voda te za prečišćavanje vode u Srbiji odgovaran je za konstantno prisustvo zagađujućih materija i patogena u zemlji i vodi. Klimatske promene dodatno pogoršavaju te efekte, jer šteta prouzrokovana ekstremnim vremenskim događajima omogućava emisiju zagađujućih materija, a promena obrazaca kretanja temperature i padavina olakšava konstantno prisustvo patogena u životnoj sredini u Srbiji.
Deca su posebno podložna efektima klimatskih promena i degradacije životne sredine. U traženju rešenja za pitanja klimatskih promena i degradacije životne sredine i njihov uticaj na decu u Srbiji, napore između ostalog treba fokusirati na smanjenje opasnosti od zagađenja vazduha i poplava, za koje je kroz analitički rad na ovom izveštaju utvrđeno da imaju širok uticaj na decu i kratkoročno i dugoročno gledano.
Uprkos tome što se formalno ne uzimaju u obzir u politikama i strateškim okvirima u oblasti klimatskih promena i degradacije životne sredine, deca i ugrožene kategorije ipak mogu imati naknadne koristi od uticaja intenzivnih aktivnosti u toj oblasti.
Zbog toga što inicijative u oblasti klimatskih promena i degradacije životne sredine ne uzimaju u obzir decu te zbog nedostatka sredstava, deca se suočavaju sa značajnom cenom nečinjenja u vezi sa hitnim opasnostima u toj oblasti (posebno ukazujemo na prikazanu metodologiju za analizu ekonomskog troška nečinjenja). Ovaj izveštaj se fokusirao na zagađenje vazduha i poplave i koristio je dostupne podatke za kvantifikovanje aktuelnih troškova nečinjenja po decu i modeliranje očekivanih troškova u narednim godinama. Pod pretpostavkom da se dosadašnji trendovi nastave do 2025. godine i da se ne preduzmu dodatne mere za smanjenje nivoa zagađenja vazduha, procenjuje se da će troškovi po dobrobit društva povezani sa zagađenjem vazduha za decu mlađu od 15 godina u Srbiji dostići oko 142 miliona evra do 2025. godine (proračunato kao neto sadašnja vrednost ukupnih troškova po doborobit za period 2020–2025. godine). Ranije studije takođe iznose dodatne troškove nečinjenja koji se odnose na zagađenje vazduha, uključujući troškove zdravstvene zaštite, manje pohađanje škole te rizike u pogledu zaštite koji potiču od smanjenja prihoda domaćinstva zbog izgubljenih radnih dana.
Značajno nam je što su aktivnosti Ambasadora održivog razvoja i životne sredine kao nosioca programa Eko-škole i Eko-paket (i učešća U svaka limenka se računa) identifikavane kao primeri dobre prakse!
Podvlačimo da je analiza urađena sa ciljem da osvetli ključne uticaje klimatske situacije na decu, naročito onu koja su suočena sa nejednakostima, i da sagleda koje će efekte nedostatak sadašnjih finansijskih izdvajanja u ovoj oblasti imati na prava deteta u budućnosti. Ovaj izveštaj ukazuje na moguće pravce delovanja kako javnog tako i privatnog sektora i sastoji se od četiri poglavlja. Prvo poglavlje se fokusira na dve nedovoljno istražene, ali ključne oblasti: uticaje klimatskih promena i degradacije životne sredine na decu i kako se postojeće nejednakosti odražavaju na te uticaje u kontekstu Srbije. Naredna dva poglavlja se fokusiraju na trenutno stanje angažovanja javnog sektora te angažovanja privatnog sektora i međunarodnih finansijera u vezi sa temama iz oblasti klimatskih promena i degradacije životne sredine . Poslednje poglavlje rezimira nalaze, preostale nedostatke i daje preporuke zasnovane na dokazima za bavljenje suštinski važnim temama iz ove oblasti u Srbiji. Koristeći nalaze iz poglavlja 1, 2 i 3, poslednje poglavlje takođe ističe relevantne mogućnosti za poboljšanje usklađenosti sa Ciljevima održivog razvoja UN.
Preporuke obuhvaćene ovom publikacijom mogu pomoći da se formulišu aktuelni politički planovi i ciljevi Srbije (uključujući Agendu za održivi razvoj do 2030) u vezi sa temama iz oblasti klimatskih promena i degradacije životne sredine i da se pruže informacije na kojima se mogu zasnovati procesi prikupljanja podataka, nacionalne i lokalne politike, troškovi i programi koji se tiču uticaja klimatskih promena i degradacije životne sredine na decu. Istraživanje će takođe dopuniti aktuelna regionalna i globalna istraživanja međunarodnih organizacija, poput Svetske zdravstvene organizacije i UN, na temu uticaja klime i životne sredine na zdravlje dece.
Trening za nastavnike o bezbednosti vode i sanitaciji
U okviru projekta „Razvoj plana za bezbednost vode i sanitacije u ruralnim zajednicama“ održan je prvi trening za nastavnike Eko-škola, u Aleksandrovcu. Nastavnici iz osnovnih škola, srednje škole i vaspitači su tokom dvodnevnog rada upoznati sa mogućnostima koje pruža razvoj plana za bezbednost vode i sanitacije, sa posebnim osvrtom na situaciju u ruralnim zajednicama. Osim teorijskog dela koji je predstavila Bistra Mihajlova, predstavnica mreže „Žene angažovane za zajedničku budućnost“ (WECF – Women engage for a common future ) iz Nemačke, učesnici su imali prilike da razmene sopstvena iskustva vezano za dostupnost i bezbednost vode sanitaciju u ruralnim sredinama gde se nalaze mnoga područna odeljenja aleksandrovačkih škola. Pokrenuta je i tema menstrualne higijene i kako se u postojećim uslovima devojčice i mlade osobe edukuju, uz opšte komentare da je ova tema ipak još uvek tabu na našim prostorima i da se malo pažnje generalno posvećuje ovoj temi, kroz nastavne i vannastavne aktivnosti.
Predstavnici jednog od partnera na projektu iz Severne Makedonije, „Novinari za ljudska prava“, bili su gostujući predavači, koji su preneli svoja iskustva u višegodišnjoj borbi vezano za bezbednost vode, sanitaciju, menstrualnu higijenu i menstrualno zdravlje. Prema istraživanjima koja su realizovana, ili su u toku u Severnoj Makedoniji, Nataša Dokovska iz ovog udruženja je istakla da skoro 30% žena u ovoj državi ne može sebi da priušti menstrualne proizvode. I u Severnoj Makedoniji se susreću sa nedovoljnim obrazovanjem o ovoj temi i nespremnosti da se prihvati kao nešto što je biološki normalno i nemoguće praviti se da ne postoji. Njihovo udruženje se, između ostalog, zalaže i da se o menstrualnoj higijeni govori rodno neutralnim jezikom, da su to „menstrualni proizvodi“, a ne „proizvodi za žensku higijenu“. Veliki je problem generalno što skoro 80% devojčica o menstrualnom ciklusu saznaje prvo od drugarica ili starijih sestara u porodici, a ređe od majki ili kroz obrazovni sistem. Najveći problem u školama, praktično je što ne postoje osnovni sanitarni uslovi kako bi se pomoglo devojčicama i ženama tokom menstrualnog perioda, pa su, prema Natašinim rečima, u ruralnim sredinama one primorane da ostaju kod kuće tokom menstruacije i odsustvuju sa nastave.
Prema rečima nastavnika iz aleksandrovačkih škola, u ovoj opštini ne postoje ovako loša iskustva, a pozitivno je i što se kroz nastavu biologije u 6. razredu obrađuje tema manstraulnog ciklusa, u kojoj ravnopravnu učestvuju dečaci i devojčice.
U Srbiji do sada nisu rađena detaljnija istraživanja o menstrualnom zdravlju i menstrualnoj higijeni, osim sporadičnih članaka u medijima i inicijativa sa Univerziteta. Kroz projekat „Razvoj plana za bezbednost vode i sanitacije u ruralnim zajednicama“ će inicijalna istraživanja vezano za menstrualnu higijenu i menstrualno zdravlje biti realizovana kroz program Eko-škole tokom školske 2021/2022. godine. Rezultati će pokazati okvirnu sliku o bezbednosti vode, sanitaciji i menstrualnoj higijeni, što će omogućiti dalja istraživanja i pokretanje kampanji zagovaranja kod donosilaca odluka, pre svega vezano za dostupnost menstrualnih proizvoda za početak u odabranim Eko-školama.
Sledeća aktivnost na projektu biće trening za učenike Eko-škola o bezbednosti vode i sanitaciji u ruralnim zajednicama.
Projekat “Razvoj plana za bezbednost vode i sanitacije u ruralnim zajednicama“ podržavaju Federalno ministarstvo zaduženo za životnu sredinu Savezne Republike Nemačke, Evropska unija, a projektom rukovodi međunarodna organizacija „Žene angažovane za zajedničku budućnost“ . Pored Ambasadora održivog razvoja i životne sredine iz Srbije, u projekat su uključene i organizacije civilnog društva iz Severne Makedonije, Albanije, Rumunije.
AOR e-kampanja pozornosti: U uslovima vanrednog stanja zbog koronavirusa, treba sa otpadom bezbedno i pravilno postupati
28.03.2020.
Da bi se sprečila transmisija coronavirus-a (u situaciji pandemije) treba strogo voditi računa o načinu postupanja sa otpadom. Neophodne su dobro sprovedene higijenske mere, u svim fazama upravljanja otpadom.
Otpad iz medicinskih ustanova, za koji se ne može garantovati da nije kontaminiran, tretirati kao opasan medicinski otpad, jer je u pitanju otpadni materijal koji je u kontaktu sa bolesnikom od zarazne bolesti. Medicinske ustanove, u skladu sa zahtevima zakonodavstva, treba da imaju uspostavljeno pravilno upravljanje medicinskim otpadom, kojim je obezbeđeno odvajanje medicinskog otpada koji nije opasan, od onoga koji je kontaminiran (u normalnim uslovima prosečno oko 15% otpada iz medicinskih ustanovama u redovnim uslovima spada u kategoriju opasnog otpada; u vanrednim situacijama se višestruko povećava količina opasnog otpada, pre svih u situaciji kao što je sada – infektivnog otpada). Sve druge ustanove, uključujući i privremene bolnice, prihvatne centre i ambulante, koje nisu sigurne u svoju praksu upravljanja medicinskim otpadom do sada primenjivanu (na primer, nisu ni do sada uspostavile ili nisu imale potrebe za uspostavljanje procesa razvrstavanja/razdvajanja otpada), treba preventivno sav nastali otpad da smatraju kao moguće kontaminiran. I Svetska zdravstvena organizacija je izdala uputstvo u vezi sa obezbedjivanjem bezbedne vode i postupanja medicinskim otpadom, u uslovima postojanja virusa. Imajmo u vidu da su u riziku medicinke sestre, lekari i zaposleni u bolničkoj službi održavanja, zaposleni u pomoćnim službama kao što su vešeraj i službe zadužene za zbrinjavanje i transport otpada. Van bolničkih ustanova u riziku su i lokalno stanovništvo, prevoznici otpada, radnici u kompanijama koje se bave odnošenjem i odlaganjem otpada i drugi.
Posebnu pažnju treba obratiti na otpad iz domaćinstva, u uslovima kada su brojni ljudi koji su u kućnoj izolaciji, a kod kojih je već kod nekih ustanovljeno da su pozitivni na koronavirus, pa se leče u kućnim uslovima. To u ovom trenutku znači da ponegde (ne znamo u ovom trenutku ni gde, ni kako je zaista zbrinut) u otpadu iz domaćinstava imamo otpadni materijal koji je bio u kontaktu sa bolesnikom od zarazne bolesti (na primer maramice, bačene maske, rukavice, peškiri), što nas uvodi u zabrinutost i pozornost. Preporučuje se da se taj otpad stavi u posebnu kesu, pa (bar) u još jednu kesu, obavezno zatvorene, kao i da se sadržaj u kesi ne sabija rukama. Pri postupanju sa otpadom nastalim od zaraženog bolesnika, ukoliko sam bolesnik ne može samostalno da ga zbrine u izolovanoj prostoiji u posebne kese , potrebno je primeniti sve mere potpune zaštite od virusa koje uključuju masku; obavezno je vezivanje kesa raditi sa rukavicama za jednokratnu upotrebu.
Ono što ne znamo je da li svi tako čine, a i ako ne čine, kako se ovaj virus ponaša i koji su putevi transmisije. Već smo, odmah po uvođenju, vanrednog stanja, ukazali da su i radnici koji rukuju otpadom iz domaćinstava (pored medicinskih radnika) veoma rizična grupa. Na nacionalnom nivou nije izdata preporuka (u nekim zemljama gde je razvijena primarna selekcija otpada radi reciklaže, se posebno ističe da zaražene osobe, predmete koje koriste ne odvajaju za reciklažu, već da bezbedno stave u „ostali otpad“). U Beogradu, najrizičnijoj lokaciji u Srbiji sa najviše slučajeva obolelih, JKP „Gradska ćistoća“ sprovodi kontinualno opsežnu akciju dezinfekcije javnih površina, posebno u okviru prilaza ustanovama zdravstvene zaštite. Pored redovnih aktivnosti odnošenja otpada i čišćenja, peru se ulice, trotoari, autobuska stajališta i kontejneri za otpad, pomoću dezinfekcionog sredstva na bazi hlora, kao mera sprečavanja širenja virusa. Napominjemo da sve faze odvoženja i odlaganja otpada treba da su na način, bez rizika za zdravlje ljudi i životnu sredinu. U ovim uslovima, treba obezbediti što češće odnošenje otpada.
Ovom kampanjom pozornosti, želimo da minimizujemo potencijalno mogući sekundarni uticaj načina postupanja otpadom u vreme pandemije, na zdravlje i životnu sredinu. Pozornost je potrebna građanima koji u različitim situacijama mogu doći u dodir sa opasnim otpadom nastalim u kontaktima sa virusom, ali još više donosiocima odluka na svim nivoima, da učine sve, kako bi se upravljanje i medicinskim i otpadom iz domaćinstva realizovao na bezbedan način. Sadašnja situacija pandemije coronavirus-om (COVID-19) je izazov za praksu i procedure upravljanja otpadom.
____________________
27.05.2020.- Rezultati ankete
U kampanji je učestvovalo 1913 ispitanika, od Subotice na severu (0,9%), preko Beograda (17,9%), do Vranja i juga zemlje (1,4%). Od ukupnog broja ispitanika, 36,9% je učestvovalo u nekim aktivnostima vezano za zaštitu životne sredine u prethodnom periodu; najveći procenat, 55,6% ispitanika bili su uzrasta 30-65 godina (44,1% ispitanika imalo je ispod 30 godina), sa vrlo različitim stepenom obrazovanja. Veliki procenat ispitanika (89,6%) zna da u medicinskim ustanovama otpad mora biti razvrstan na neopasan i opasan, ali 62,6% nije znalo na koji način se takav otpad odlaže i dalje procesuira. Posmatranja i praksa u uslovima vanrednog stanja pokazali su i da je 73% ispitanika potvrdilo da ljudi koji sakupljaju otpad nose maske i rukavice, ali je 93,9% ispitanika odgovorilo da ne postoje posebno označeni kontejneri u lokalnim zajednicama za odlaganje potencijalno kontaminiranog otpada. Kao pokazatelj lične odgovornosti, utvrđeno je da više od polovine ispitanika (59,3%) odlaže iskorišćene maske, rukavice i maramice u posebnu kesu, odvojeno od komunalnog otpada, 36,7% ispitanika koristi dve kese za odlaganje ove vrste otpada. Međutim, 65% ispitanika ne nosi rukavice dok rukuju takvim otpadom.
Naučene lekcije
Da bismo imali zdraviju životnu sredinu, rezultati ove e-kampanje nas uče važnim lekcijama:
- Građani nisu dovoljno informisani kako se odlaže i tretira otpad iz medicinskih ustanova, posebno opasni otpad.
- Dobar znak je da građani brinu; većina sledi uputstva o bezbednom odlaganju otpada (koji u uslovima epidemije/pandemije može postati potencijalno opasan otpad), kao i uputstva o bezbednom odlaganju maski i rukavica u okviru kućnog otpada.
- Dodatno je evidentirano da je neodgovarajuća infrastruktura i praksa u razdvajanju otpada na mestu nastanka na vrlo niskom nivou u lokalnim zajednicama.
06.04. 2020. – AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
06.04.2020. – Pozivamo vas da učestvujete u anketi: Signali o postupanju otpadom u praksi
Pogledajte i obraćanje predsednika ISWA: https://youtu.be/lztrzAfNCMk
Obrazovna aktivnost u okviru programa Plava zastava: Vodeni eksperimentarijum na Adi Ciganliji
Šta se podrazumeva pod „vodenim otiskom“ nekog proizvoda?, Šta od navedenih proizvoda ima najveći „vodeni otisak“? Koliki je prosečan godišnji „vodeni otisak“ po osobi u svetu?, Koje od navedenih navika za racionalno korišćenje vode ste, ili biste, usvojili?
Zašto je uopšte važno da pričamo o vodi i da li baš sve znamo o vodi, korišćenju, uštedi, zagađenju, očuvanju vodnih resursa?
Odgovore na ova pitanja i jos mnogo interesantnih i važnih činjenica vezano za vodu posetioci Ade Ciganlije, od najmlađih, pa do onih „malo“ i „umereno“ starijih moglu su da čuju i da nauče u okviru „Vodenog eksperimentarijuma“. Savsko jezero, popularno kupalište Ada Ciganlija, podiglo je u junu 2019. godine još jedanput Plavu zastavu, pouzdan simbol brige za zdravlje i bezbednost posetilaca i kupača, ali i brige da se životna sredina očuva u zatečenom stanju, unapredi i sačuva za sve „korisnike“ usluga. Program Plava zastava nastao je pre više od 30 godina, u zemljama zapadne Evrope, kao potreba da se reaguje na sve veće prekomerno korišćenje vodnih resursa u turističke svrhe i da bi se smanjio pritisak korisnika usluga na vodu i okruženje vodenih površina. Od tada, program se proširio po čitavom svetu, prisutan je u 45 zemalja, a uključuje 4560 plaža, marina i turističkih brodova za posmatranje prirode i prirodnih fenomena.
Jedna od obaveza upravljača plaži sa Plavom zastavom je organizovanje obrazovnih aktivnosti o značaju programa Plava zastava, očuvanju životne sredine i uštedi resursa, među kojima je voda jedan od ugroženijih. „Vodeni eksperimentarijum“ je zajednička aktivnosti WWF, Ambasadora održivog razvoja i životne sredine i JP „Ada Ciganlija“, koja se organizuje po drugi put na Adi Ciganliji, a ima za cilj da unapredi znanje posetilaca o vodi, svojstvima vode, potrebi za vodom, mogućnostima održivog korišćenja i upravljanja vodnim resursima, na zanimljiv način i deci i odraslima.
Da bismo imali dovoljno čiste i kvalitetne vode, koju delimo sa drugim živim organizmima i bez koje je jednostavno život nemoguć, ponašajmo se odgovorno u svim prilikama, bilo da smo kod kuće i peremo zube, umivamo se, tuširamo ili peremo sudove, bilo da smo na plaži i pravimo otpad koji pravilno odlažemo, ili smo u fabrici gde voda pokreće čitavu proizvodnju, ili smo donosioci odluka, koji često vagaju između ekonomskog, socijalnog i zdravstvenog uticaja okruženja i na okruženje. Jer samo tako ćemo smanjiti te „vodene otiske“ u proizvodnji mesa, čokolade ili omiljenih sokova, a promenom ponašanja vodu ćemo koristiti racionalnije i efikasnije, bez prevelikih odricanja i nerviranja zbog otvorenih praznih slavina.
Poziv za 4.juni 2019.:Okrugli sto ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST – upoznajte se sa nacrtom dnevnog reda
Program /Agenda
Nacrt AGENDE – Finalna agenda će imati dopune
Draft as on May 22, 2019 –Final agenda will be adopted to the June 4th status
Prijavite svoje učešće putem Emaila: eneconference@feeserbia.com
4. jun June 4th
Sala PKS, Resavska 13-15 Beograd Serbian Chamber of Commerce Conference room,
Resavska 13-15, Belgrade
9:30 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 10:40 Uvodna obraćanja /
Opening remarks
Predsedavajući/Chair persons: mr Dušan Stokić – PKS, dr Uroš Rakić, mr Aleksandra Mladenović – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine
Goran Trivan , Minister, Ministry of Environmental Protection of Republic of Serbia / ministar zaštite životne sredine Republike Srbije
□ Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia / zamenik Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
□ Mihailo Vesović, advisor of president, Chamber of Commerce and Industry of Serbia , Co-organizer of the EnE19 Conference/ Privredna komora Srbije, koorganizator Konferencije
□ Environmental Ambassadors for Sustainable Development representative, Co-organizer of the EnE19 Conference/Predstavnik Ambasadora održivog razvoja I životne sredine, koorganizator Konferencije
Note: Competent authorities and international community in Serbia were invited to address the event with opening remarks – the list will be updated when receive official confirmation
Napomena: Nadležni organi i diplomate/međunarodne organizacije u Srbiji su pozvani da pozdrave konferenciju – ova lista će biti dopunjena kada organizatori budu dobili zvanične potvrde o prihvatanju poziva
Grupno slikanje / Group photo
Okrugli sto/Round table
Moderator dr Uroš Rakić
Introductory presentations, by invitation – Uvodna obraćanja, po pozivu
(sugerisano trajanje 10 minuta)
Discussion – Diskusija
10:45 -12:30
Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine,
Republika Srbija, naslov će biti poznat do konferencije:
Dragan Ðurica, Pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine – Sektor za monitoring i informacioni sistem životne sredine: Kvalitet vaduha – dela pre reči
dr Elizabet Paunović , bivsa šefica Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje Svetske zdravstvene organizacije (SZO) / former head of WHO European Centre for Environment and Health. Nacionalna implementacija Agende 2030 kao odlicna prilika za smanjivanje negativnog uticaja zagadjenog vazduha na ljudsko zdravlje
dr sci Uroš Rakić, Institut za javno zdravlje Srbije “dr Milan Jovanović Batut” : Aerozagađenje kao faktor rizika po zdravlje
Andrej Šoštarić, Gradski zavod za javno zdravlje Beograd: Monitoring kvaliteta vazduha u Beogradu
Prof dr Svetlana Stanišić, Univerzitet Singidunum: Veza između kvaliteta vazduha u Beogradu i smrtnosti
Marko Kazimirović, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet: Uticaj rasta šuma na kvalitet vazduha
Discussion interventions by invitation -Diskusione intervencije po pozivu –
(sugerisano trajanje 5 minuta)
Discussion – Diskusija
12:30-13:00 Milenko Jovanović, Načelnik Odeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine, Republika Srbija: Analiza stanja kvaliteta vazduha u Srbiji u 2018. godini
Vladimir Savić, Pomoćnik direktora za kvalitet , Zavod za javno zdravlјe Kralјevo:
Lokalni monitoring kvaliteta vazduha na teitoriji grada Kraljeva
Dunja Đenić , član gradskog veća zadužen za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost grada Uzica gradska uprava: Aerozagađenje u Užicu
Zoran Živkovic, zamenik gradonačelnika Valjeva: Aerozagađenje u Valjevu
Ivana Krstić, Sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Niša : Aerozagađenje u Nišu
Mirjana Mitrović, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine, Republika Srbija: Polen u Srbiji
13:00-13:10 #BeatAirPollution: SOS za insekte/oprašivače, Eko-škola “Drinka Pavlović”, Beograd
#BeatAirPollution: SOS for insects/pollinators, Eco-schools “Drinka Pavlovic”, Belgrade
13:10 -14:00
Discussion interventions by invitation, continuation -Diskusione intervencije po pozivu , nastavak–
(sugerisano trajanje 5 minuta)
Discussion-Diskusija
Aleksandra Mladenović, predsednik, AOR, Refleksija na odluke i dogadjaje u okviru UNEA4, koje su usmerene na zastitu vazduha od zagadjenja: fokus na uzroke
Prof dr Marija Jevtić, Medicinski Fakultet Univerzitet Novi Sad / Institut Za Javno Zdravlje Vojvodine
“Citizens science” – u izazovima kvaliteta vazduha
Aleksandar Macura, suosnivač, direktor programa RES fondacija, Trošenje javnih sredstava za mere smanjenja zagađenja vazduha: Kriterijumi i način sprovođenja
Vladimir Spasić, Balkan Green Energy News/ Center for Promotion of Sustainable Development: Aerozagađenje i mediji
Srđana Kukolj, Health and Environment Alliance: Kvaliteta vazduha i uticaj na zdravlje čovjeka
Učešće u diskusiji potvrdili su i : dr Tamara Perunović Ćulić, pomoćnik direktora Agencije za zaštitu životne sredine, Dragan Jeremić, Državni sekretar i Predsednik radne grupe za donošenje mera za smanjenje aerozagađenja, Ministarstvo zaštite životne sredine,
14:00 Conference closing (coorganisators) –
Zatvaranje konferecije (obraćanje u ime kooganizatora)
Rezervišite datum: 4.juni 2019. sa početkom u 10h, Beograd – EnE19 Konferencija/Okrugli sto ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST
“Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, organizuju EnE19 Konferenciju “Životna sredina ka Evropi” u formi okruglog stola na temu: “KVALITET VAZDUHA U SRBIJI, JUČE, DANAS, I ŠTA NAS ČEKA SUTRA – ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST”.
Želimo da Vas informišemo da će se okrugli sto održati 4. juna 2019. godine u Beogradu u prostorijama Privredne komore Srbije, Resavska 13-15, od 10h do 14h, kao jedan od događaja u okviru obeležavanja Svetskog dana životne sredine (UNEP) i podrške sektoru životne sredine u procesu približavanja Evropskoj uniji realizacijom projekta ”Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji”.
U svetu preko 90% populacije izloženo je zagađenom vazduhu, a 9 od 10 ljudi udiše zagađen vazduh. Svake godine u svetu od zagađenog vazduha prevremeno umre oko 7 000 000 ljudi (od toga 600 000 dece) po podacima Svetske zdravstvene organizacije. Ambijentalno zagađenje vazduha bilo je uzrok prevremenih smrti 4,2 miliona ljudi u 2016. godini, dok je zagađenje vazduha u kućama, prouzrokovano grejanjem, kuvanjem, štetnim gorivima i zastarelim tehnologijama, odgovorno za oko 3,8 miliona prevremenih smrti prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije. Više od 40% svetske populacije, oko 3,8 milijardi ljudi, nema pristup čisto-sagorevajućim gorivima za kuvanje. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO) kvalitet vazduha je najveći ekološki rizik za zdravlje u Evropi. Kvalitet vazduha svake godine u regionu Evrope prouzrokuje oko 556 000 slučajeva prevremenih smrti, a od tog broja u zemljama Evropske unije umre oko 400 000 ljudi. Stanovnici gradskih područja posebno su izloženi. Suspendovane čestice, azot-dioksid i prizemni ozon su zagađujuće materije u vazduhu koje su odgovorne za većinu tih slučajeva prevremenih smrti. Zagađenje vazduha u zemljama EU u proseku prouzrokuje više od 1000 slučajeva prevremenih smrti dnevno, što je više od deset puta od broja stradalih u saobraćajnim nesrećama. Evropska komisija procenila je 2013. godine da se ukupni zdravstveni troškovi prouzrokovani zagađenjem vazduha kreću oko 330 milijardi evra za godinu dana. Dugotrajna i kratkotrajna izloženost zagađenom vazduhu povećava rizik od prevremene smrti. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije bolesti srca i moždani udar izazvani zagađenjem vazduha odgovorni su za 80 % slučajeva prevremenih smrti koji se dovode u vezu sa kvalitetom vazduha, slede ih bolesti pluća, uključujući rak, i druge bolesti.
Faktorima iz životne sredine prouzrokovano je 26% svih moždanih udara, 25% svih ishemijskih bolesti srca, kao i 17% svih kancera. Sve ove prevremene smrti mogu se sprečiti poboljšanjem kvaliteta vazduha.
Po podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2016 godinu, broj prevremeno umrlih za Republiku Srbiju iznosi 6592 slučajeva, a procena da od uticaja INDOOR (Household air pollution) kvaliteta vazduha u 2016. godini umrlo 4823.
Okrugli sto „Živоtnа srеdinа kа Еvrоpi” – EnE19 prеdstаvljа zvаničаn UN dоgаđај, kојim sе u Rеpublici Srbiјi оbеlеžаvа Еvrоpskа nеdеljа оdrživоg rаzvоја (European Sustainable Development Week, ESDW). ESDW је iniciјаtivа rаsprоstrаnjеnа nа pоdručјu еvrоpskih zеmаljа kоја stimulišе i čini vidljivim аktivnоsti, prојеktе i dоgаđаје kојi prоmоvišu ciljеvе оdrživоg rаzvоја (Sustainable Development Goals, SDGs). Оdržаvа sе svаkе gоdinе оd 30. mаја dо 5. јunа, а imа zа cilj pоdizаnjе svеsti о Аgеndi 2030. u Еvrоpi i znаčајu lоkаlnih zаintеrеsоvаnih strаnа u оstvаrеnju 17 ciljеvа оdrživоg rаzvоја i оdrživоsti uоpštе.
Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе је dаn kојi sе оbеlеžаvа u cеlоm svеtu svаkоg 5. јunа оd 1974. gоdinе. Prеkrеtnicu u rаzvојu mеđunаrоdnе pоlitikе zаštitе živоtnе srеdinе оznаčilа је 1972. gоdinа: prvа vеlikа kоnfеrеnciја о pitаnjimа živоtnе srеdinе, sаzvаnа pоd pоkrоvitеljstvоm Uјеdinjеnih nаciја, оdržаnа је оd 5. dо 16. јunа u Stоkhоlmu (Švеdskа). Cilj Kоnfеrеnciје о čоvеkоvој srеdini, ili Stоkhоlmskе kоnfеrеnciје, biо је dа krеirа оsnоvni zајеdnički pоglеd nа izаzоvе оčuvаnjа i unаprеđеnjа čоvеkоvе оkоlinе. Dеlеgаciја Јugоslаviје, nа sеdnici Uјеdinjеnih nаciја (1972. gоdinе), prеdlоžilа је mеđunаrоdnu sаrаdnju u cilju оčuvаnjа živоtnе srеdinе. Nа kоnfеrеnciјi је učеstvоvаlо 113 držаvа, kоје su kао zаključаk dоnеlе zајеdničku izјаvu о pоtrеbi mеđunаrоdnе sаrаdnjе u cilju zаštitе živоtnе srеdinе i оvо је pоstао cеntrаlni dоgаđај Uјеdinjеnih nаciја.
Gеnеrаlnа skupštinа UN је 15. dеcеmbrа 1972. gоdinе usvојilа rеzоluciјu (A/RES/2994 (XXVII)) i оdrеdilа 5. јun kао Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе i pоzvаlа „vlаdе i оrgаnizаciје člаnicе UN dа оbеlеžе tај dаn svаkе gоdinе аktivnоstimа zа оčuvаnjе i unаprеđеnjе živоtnе srеdinе, sа ciljеm prоdubljivаnjа svеsti о živоtnој srеdini i pоnаvljаnju оdlučnоsti kоје su izrаžеnе nа kоnfеrеnciјi”.
Tаkоđе, 15. dеcеmbrа 1972. Gеnеrаlnа skupštinа UN је usvојilа drugu rеzоluciјu (A/RES/3000 (XXVII)) kоја је dоvеlа dо stvаrаnjа Еkоlоškоg prоgrаmа Uјеdinjеnih nаciја (UNEP), spеciјаlizоvаnе аgеnciје о pitаnjimа zаštitе živоtnе srеdinе.
Prvо оbеlеžаvаnjе sе оdržаlо 1974. gоdinе. Cilj је biо pоdizаnjе svеsti о nоvim pitаnjimа zаštitе živоtnе srеdinе оd zаgаđеnjа mоrа i glоbаlnоg zаgrеvаnjа, uz оdrživu pоtrоšnju i zаštitu divljih živоtinjа i bоrbu prоtiv kriminаlа.
5. јun – Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе kоristi sе kао јеdаn оd glаvnih nаčinа krоz kоје оrgаnizаciја UN širоm svеtа rаzviја svеst о živоtnој srеdini (kао štо је smаnjеnjе оzоnskоg оmоtаčа, оpаsnоst оd tоksičnih hеmikаliја, dеzеrtifikаciје, zаgаđеnjа vаzduhа i vоdе i glоbаlnоg zаgrеvаnjа) i pоdstičе pоlitičku pаžnju i аkciјu nа unаprеđеnju kvаlitеtа živоtnе srеdinе. Оbеlеžаvаnjе 5. јunа sе rаzvilо u glоbаlnu plаtfоrmu zа prеduzimаnjе аkciје о hitnim pitаnjimа zаštitе živоtnе srеdinе. Miliоni ljudi su učеstvоvаli tоkоm gоdinа pоmаžući dа sе prоmеni svеst u nаšim pоtrоšаčkim nаvikаmа, kао i u nаciоnаlnim i mеđunаrоdnim pоlitikаmа zаštitе živоtnе srеdinе.
U svеtu sе nа оvај dаn pоkrеću brојnе аktivnоsti u kоје је uključеnа јаvnоst, а kоје prоpаgirајu оdgоvоrni оdnоs prеmа оkružеnju. U pоmеnutе аktivnоsti sе јеdnаkо uključuје i vlаdin i nеvlаdin sеktоr. Pri tоmе, svаkе gоdinе zа glаvnо mеstо оbеlеžаvаnjа sе birа drugi grаd. Vlаdа zеmljе kоја је dоmаćin ili grаd dоmаćin u sаrаdnji sа UNEP-оm оdrеđuјu tеmu dоgаđаја. Оsim tеmе, birајu sе i slоgаn i lоgо kојi ćе biti fоkus svih infоrmаtivnih mаtеriјаlа i prоmоtivnih аktivnоsti u vеzi sа оvim dаnоm.
Zеmljа dоmаćin оbеlеžаvаnjа Svеtskоg dаnа živоtnе srеdinе 2019. gоdinе је Kina, grad domaćin je Hangzhou u provinciji Zhejiang. Tеmа оbеlеžаvаnjа је „Zagađenje vazduha”. Cilj оvоgоdišnjеg 5. јunа је dа nаs mоtivišе dа Svetski dan zaštite životne sredine 2019 godine da pokrene vlade, industriju, zajednice i pojedince da se udruže kako bi istražili obnovlјive izvore energije i zelene tehnologije i pobolјšali kvalitet vazduha u gradovima i regijama širom sveta. Cеnimо lеpоtu i znаčај prirоdе, i učinimо kоrаk višе dа zаštitimо plаnеtu kојu dеlimо, nаvоdеći nаs nа rаzmišljаnjе kаkо smо dео prirоdе i kаkо zаvisimо оd njе, оčеkuје sе glоbаlnа аkciја miliоnа ljudi krоz hiljаdе аktivnоsti širоm svеtа.
Nа Svеtski dаn zаštitе živоtnе srеdinе u Еvrоpskој nеdеlji оdrživоg rаzvоја оdržаće sе Okrugli sto „Živоtnа srеdinа kа Еvrоpi” – EnE19. Оvе gоdinе fоkus је nа “KVALITET VAZDUHA U SRBIJI, JUČE, DANAS, I ŠTA NAS ČEKA SUTRA – ČIST VAZDUH – ZDRAVIJA BUDUĆNOST”., Okrugli sto održaće se 4. juna 2019. godine u Beogradu u prostorijama Privredne komore Srbije, Bеоgrаd, Resavska 13-15, od 10h do 14h.
Održan sastanak nacionalnog FEE Saveta i nacionalnog žirija za Plavu zastavu
Sastanak nacionalnog FEE saveta u Srbiji, koji ujedno predstavlja i nacionalni žiri za Plavu zastavu, održan je u IN hotelu, jednom od tri hotela sa Zelenim ključem. Sastanku su prisustvovali predstavnici institucija: Ministarstva zaduženog za životnu sredinu, Ministarstva zaduženog za obrazovanje, Ministarstva zaduženog za zdravlje, Ministarstva zaduženog za turizam, Privredne komore Srbije, Crvenog krsta Srbije – spasioci, Udruženja nautičara, Nacionalnog operatera FEE programa, predstavnici NVO.
Za program Plava zastava u 2019. godini stigla je prijava samo za Savsko jezero-Adu Ciganliju, jedino kupalište u Srbiji koje od 2012. godine učestvuje u programu. Kriterijumi su visoki, podeljeni u 4 osnovne grupe (obrazovanje i informisanje o životnoj sredini, kvalitet vode, upravljanje životnom sredinom, bezbednost i prateće usluge), a najteži za ispunjenje je kvalitet vode u skladu sa nacionalnim propisima i EU Direktivom o vodama za kupanje. Kupalište „Ada Ciganilja“ je uspešno ispunjavalo sve neophodne međunarodno propisane kritrijume i jasno postavilo visoke vrednosti sigurnosti kupača i brige o životnoj sredini kao svoje prioritete.
Eko-sertifikat Zeleni ključ imaju tri hotela: Radisson Collection Old Mill Belgrade, IN hotel i Hilton Belgrade.
U programu Eko-škole nalazi se 113 obrazovno-vaspitnih institucija iz svih krajeva Srbije, od predškolskih, osnovnih, srednjih i viših škola, do fakulteta, doma učenika srednjih škola i škola za osnovno i srednje obrazovanje sa domom učenika.
Nacionalni Konkurs za Mlade eko-reportere otvoren je do 1. marta 2019. godine. Najbolji radovi u formi članka, fotografije i videa, mladih ljudi od 11 do 25 godina, biće poslati na međunarodno takmičenje Mladih eko-reportera.
Reciklaža i upravljanje tekstilnim otpadom
Privredna komora Srbije, dana 18.10.2018. godine, organizovala je okrugli sto na temu ‘’Reciklaža i upravljanje tekstilnim otpadom u Republici Srbiji’’. Cilj okruglog stola je da na najbolji mogući način predoči sve potencijale tekstilnog otpada, buduće planove nadležnih institucija, kao i da na jednom mestu okupi sve značajne aktere koji se bave ovom tematikom.
Pored uvodne reči predstavnice PKS – Privredne komore Beograda i organizatora okruglog stola na pomenutu temu, gđice. Jelene Plavanski, skup je otvorio pomoćnik ministra zaštite životne sredine g. Filip Abramović, koji je u kratkim crtama predstavio Nacionalni plan o prevenciji otpada, veću potencijalnu mogućnost iskorišćenja tekstilnog otpada kao i to kako podstaći privredne subjekte da doprinesu smanjenju i boljem generisanju tekstilnog otpada.
Takođe, od izuzetnog značaja je razvijanje bolje sakupljačke mreže, na teritoriji kako grada Beograda, tako i lokalnih samouprava, istakao je g. Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.
Trenutno na teritoriji grada Beograda, prema podacima JKP ‘’Gradska čistoća’’ Beograd, postavljeno 34 kontejnera za mobilno generisanje tekstilnog otpada. U 2017. godini sakupjleno je 70.000Kg tekstilnog otpada, dok u 2018. godini za sada, sakupljeno je 45.000Kg otpada tekstilnog morfološkog sastava, podaci su koje je predstavio g. Milan Petrić, zamenik direktora JKP ‘’Gradska čistoća’’ Beograd. Kontejneri se redovno prazne, jedanput nedeljno i imamo izuztnu disciplinovanost građana pri odlaganju ove vrste otpada, što je od izuzetne važnosti, istakao je g. Petrić.
Disciplinovanost građana i edukacija o pomenutoj tematici od izrazite važnosti su iz razloga što je dovoljno da jedna prosečna najlonska folija koja je sastavljena od različitih vrsta polimera, dospe u proces reciklaže i izmeni sastav granulata, odnosno proizvoda dobijenog reciklažom i da stvori ogormnu materijalnu štetu. To se u daljem procesu rezonuje negativnom poslovanju kompanije koja se bavi reciklažom i time svaki građanin može doprineti svojim trenutkom neodgovornosti defekt razmera na državnom nivou. 95% tekstilnog otpada može se reciklirati i izvesti u inostranstvo, čime bi se doprinelo poboljšanju ekonomske situacije u državi, ali za to su neophodna ulaganja u tehnologije i izgradnju reciklažnih postrojenja. Procenjuje se da je određeni odevni predmet 3,3 godine u opticaju, i da nakon tokga postaje otpad. 200kg tekstila, poseduje svako domaćinstvo u Beogradu, a 5kg tekstilnog otpada odložio je svaki migrant koji je prošao kroz Republiku Srbiju.
Gospodin MIlorad Veljković, predstavnik Privredne komore Srbije istakao je pogrešnu kategorizaciju tekstilnog otpada, odnosno da tekstilni otpad je zapravo opasan otpad. Ogrman broj odevnih predmeta koji se uvoze, najviše iz Kine, sastavljen je od veštačih materijala sa visokim procentom polimernog sastava koji je kancerogen i obojen bojama koje mogu biti toksične po ljudsko zdravlje. Normativna regulativa o uvozu postoji, međutim kontrola proizvoda koji se uvoze ne vrši se na adekvatan način. Takođe, zbog velikog razvoja tekstilne industrije i ogromne potrebe pamuka, došlo je do uzgajanje GMO pamuka, koji takođe u dužem periodu izloženosti koži, može izazvati negativne posledice po ljudsko zdravlje.
Rešenja postoje. Neophodno je unaprediti na viši nivo svest građana kroz edukaciju i podstaći veća ulaganja države u projekte upravljanja otpadom u Republici Srbiji. Svaki pojedinac, može doprineti na svoj način boljem sutra, čistijoj i uređenijoj državi. Privredna komora Srbje nastaviće sa daljim aktivnostima vezanim za problem tekstilnog otpada u Republici Srbiji, gde se očekuje donošenje operativnih mera koje će doprineti rešavanju ove problematike.
Izveštaj sa skupa pripremio:
Nikola Novaković
Master inženjer zaštite životne sredine
Pridružite nam se 5. juna na konferenciji “Životna sredina ka Evropi”- pogledajte Agendu
Draft Agenda EnE18 June 5 Conference
EnE18 – Zbornik radova / Book of Proceedings
Četrnaesta regionalna konferencija EnE18
The Fourteenth Regional Conference – EnE18
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
Beograd, 5. jun 2018.
Belgrade, Serbia, June 5, 2018
Zaštita prirode – Razvoj odgovoran prema prirodi
Nature protection – Nature-Responsive Development
Program konferencije, nacrt na dan 22. maj 2018.
Conference Agenda, draft, as on 22/05/2018
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE18 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava UN Svetski dan zaštite životne sredine (World Environment Day – WED). Na ovaj dan, od 1972. godine do danas, UN skreću pažnju vlada, država i najšire javnosti na goruća pitanja zaštite životne sredine i potrebu njihovog kontinuiranog rešavanja. Tema ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je “Pobediti zagađenje plastikom’’, obeležava se uz slogan “Ako ne možeš ponovno da je upotrebiš, ne koristi je”, a zemlja domaćin je Indija u kojoj će se održati centralna proslava. Cilj ovogodišnjeg 5. juna je da promoviše različite načine na koje svako od nas može da doprinese borbi protiv zagađenja plastikom. Očekuje se globalna akcija miliona ljudi, kroz hiljade aktivnosti širom sveta koje treba da pomognu podizanju svesti o tome kako se malim promenama u svakodnevnom životu može smanjiti teret zagađenja plastikom na prirodu, životnu sredinu i zdravlje.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE18 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava Evropska nedelja održivog razvoja (European Sustainable Development Week, ESDW). ESDW je inicijativa rasprostranjena na području evropskih zemalja koja stimuliše i čini vidljivim aktivnosti, projekte i događaje koji promovišu ciljeve održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDGs). Održava se svake godine od 30. maja do 5. juna, a ima za cilj podizanje svesti o Agendi 2030 u Evropi i značaju lokalnih zainteresovanih strana u ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja i održivosti uopšte.
Program konferencije
Conference Agenda
as on 22/05/2018; possible changes of Agenda when confirmation received
5. jun June 5th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 10:50 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Moderator: dr Uroš Rakić, on behalf of organisators
- H.E. Ratko Vlajkov, Ambassador, Embassy of the Republic of Bulgaria in the Republic of Serbia – The Bulgarian presidency of the Council of the EU / Ambasador, Ambasada Republike Bugarske u Republici Srbiji
- H.E. Lazar Mirkić, Ambassador, Embassy of Bosnia and Herzegovina in the Republic of Serbia / Ambasador, Ambasada Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji
- Robert Nygård, The First Secretary Responsible for Environmental Issues, Swedish Embassy in the Republic of Serbia / Prvi sekretar odgovoran za pitanja životne sredine, Ambasada Švedske u Republici Srbiji
- Delegation of EU in Serbia, representative / Delegacija EU u Srbiji, predstavnik/ (potvrđeno/confirmed, representative tbd)
- Minister for Environment / Ministar za zaštitu životne sredine (invited/pozvan)
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia / Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Dr Deni Porej, Director of WWF Adria, WWF Mediterranean Programme Office / Direktor WWF Adria, WWF Regionalna kancelarija
- Aleksandra Šiljić Tomić, Project Coordination Specialist, UN Environment Republic of Serbia / Koordinator projekta, Kancelarija UN za životnu sredinu, Republika Srbija
- dr Nenad Sekulić, Head of Department for Biodiversity and Ecological Network, Institute for Nature Conservation of Serbia / Načelnik odeljenja za biodiverzitet i ekološke mreže, Zavod za zaštitu prirode Srbije
- Goran Krnčević, Assistant Director of the Sector for Legal, Financial and Administrative Affairs, Institute for Nature Conservation of Vojvodina Province / Pomoćnik direktora za pravne, finansijske i opšte poslove, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
- Ljubica Naumović, Environment Executive, Tetra Pak Production / referent za zaštitu životne sredine, Tetra Pak Production
- Dušan Stokić, Co-organizer of the EnE18 Conference, Head of the Department for Environment, Technical Regulation, Quality and Social Responsibility, the Chamber of Commerce and Industry of Serbia / suorganizator EnE18 Konferencije, Rukovodilac Službe za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost, Privredna komora Srbije
- The EnE18 Conference Chair person, Environmental Ambassadors for Sustainable Development / predsedavajuća EnE18 Konferencije, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
10:50 – 11:00 Aleksandra Mladenović, Environmental Ambassadors for Sustainable Development President/ Predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Plenary, Panel Theme and Panelists / Predstavljanje plenarnog izlaganja, panela i panelista
11:00 – 11:20 Plenary lecture / Plenarno predavanje
Begona Matilla Soloaga, Human Dynamics, Team leader, TA for strengthening the National Nature Protection System for implementation of Natura 2000 requirements / Human Dynamics, tim lider, NATURA 2000 Turska. Focus : NATURA 2000 in Turkey – project outputs / NATURA 2000 u Turskoj – rezultati projekta.
11:20 – 13:30 Panel on Nature Protection and Nature – Responsive Development / Panel na temu Zaštita prirode i razvoj odgovoran prema prirodi
Moderator: Milica Momčilović, journalist, Vice President of World Federation of Science Journalists (WFSJ) / novinar, potpredsednica Svetske federacije naučnih novinara
Panelists (Plenary Session) / Učesnici Panela (Plenarna sesija) :
dr Deni Porej, Director of WWF Adria, WWF Mediterranean Programme Office / Direktor WWF Adria, WWF Regionalna kancelarija. Focus : WWF and Nature Protection, Nature – Responsive Development / WWF i zaštita prirode, razvoj odgovoran prema prirodi.
prof. dr Predrag Simonović, Faculty of Biology, University of Belgrade / Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu . Focus: An invasive species of fish and links between fisheries management and aquaculture in Serbia in the process of EU accession / Invazivne vrste riba i veza između ribolovnog upravljanja i akvakulture u Srbiji u procesu pristupanja EU
mr. Danko Jović, Institute for Nature Conservation of Serbia / Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Focus: State in the Republic of Serbia in respect of nature and oblidations of Serbia in the process of accession to the EU in this area / Stanje u Republici Srbiji u vezi zaštite prirode i obavezama Srbije u procesu pristupanja EU u ovoj oblasti.
Klara Sabadoš, Institute for Nature Conservation of Vojvodina Province / Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Focus: The situation regarding nature protection and the NATURA 2000 network in Serbia / Situacija oko zaštite prirode i mreže NATURA 2000 u Srbiji.
Nikola Stanojević, Bird Protection and Study Society of Serbia / Društvo za zaštitu i proučavanje ptica: Protection of birds and obligations of the Republic of Serbia in the process of EU accession in this area / Zaštita ptica i obaveze Republike Srbije u procesu pristupanja EU u ovoj oblasti.
13:30 – 13:40 Technical Break / Tehnička pauza
13:40 -14:00 Awards for the winners of the competition „Beat plastic pollution! If you can’t reuse it, refuse it!“ organized among elementary school classes by UN Environment and partners: Environmental Ambassadors for Sustainable Development and Forestry and Environmental Action for celebration of the World Environment Day 2018 in Serbia / Dodela nagrada timovima iz osnovnih škola u Srbiji, pobednicima na konkursu „U koštac sa plastikom!“ tj. „Pobedi zagađenje plastikom! Ako ne možeš da je ponovo upotrebiš, ne koristi je!“ koji je Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu organizovala zajedno sa partnerima: Ambasadori održivog razvoja i zaštite životne sredine i Inicijativa za šumarstvo i životnu sredinu – fea povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2018. u Srbiji.
Obraćanje: Aleksandra Šiljić Tomić, specijalista za koordinaciju projekata Agencije Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment)
Awarded / Nagrađeni radovi:
1. mesto – rad „Žutoplovac“, OŠ „Sveti Georgije“, Uzdin; Nagradu prima mentor Tatjana Romanov, profesor razredne nastave
2. mesto – rad „Eko brodić – Drugarstvo“, OŠ „Rade Dodić“, Milutovac, izdvojeno odeljenje Poljna; Nagradu prima mentor Suzana Jovanović –Stanisavljević
3. mesto – rad „Brod prijateljstva“, OŠ „Petefi brigada“, Kula; Nagradu prima mentor Marijana Kolarić
Photo exhibition – slideshow of vessels (ships, sailboats, etc.) of all elementary school classes participated in the competition is presented in the front of the Main Hall.
14:00 – 14:20 Awards for the best Young Reporters for the Environment (YRE) in 2018: “Energy Efficiency of the Eyes of Young Reporters for the Environment” / Dodela nagrada najboljim Mladim Eko-reporetima u 2018. godini: “Energetska efikasnost očima Mladih Eko-reportera”
Obraćanje: Dijana Šarac, koordinator Programa Mladi Eko-reporteri
Awarded/ Nagrađeni radovi:
Uzrasna kategorija od 11 do 14 godina
– U kategoriji članaka:
- mesto David Bradić iz OŠ „Rade Dodić“, Milutovac, naziv članka: Sunce i ti
- mesto Lena Veličić, Dunja Milijanović iz OŠ „Sveti Sava“, Čačak, naziv članka: Štednja energije
- mesto Milica Đurić, Teodora Nikša, Milica Popović, Živojin Mišić, Marko Kuleško iz OŠ „Marija Trandafilović“, Veternik, naziv članka: Udaljenost Kejptauna je relativna stvar
– U kategoriji fotografija:
- mesto Milan Pavlović iz OŠ Stojan Novaković, Blace, naziv fotografije: Energetska efikasnost saradnjom svih nas
- mesto Jovana Dimitrijević iz OŠ Sveti Sava, Pirot, naziv fotografije: Moj grad vodi računa o energetskoj efikasnosti
- mesto Ilija Radojković iz OŠ Ratko Mitrović, Čačak, naziv fotografije: Sunce na našem krovu
– U kategoriji videa:
- mesto Đina Ranđelović, Iva Ignjatović iz OŠ „Sveti Sava“ Pirot, naziv videa: Unutrašnji bazen u Pirotu
- mesto Nikola Dragić, Ognjen Kostić, Aleksa Vacić, Dimitrije Stanković iz OŠ „Sveti Sava“, Pirot, naziv videa: Vodenica
- mesto Strahinja Marseni, Anja Lazović, Vladimir Konstantinovića, Andreja Đurkovića, Teodora Radivojević iz OŠ Drinka Pavlović, Beograd, naziv videa: Energetska efikasnost
– Uzrasna kategorija od 15 do 18 godina
U kategoriji članaka:
- mesto Jefimija Najdić iz Gimnazija Vranje, naziv članaka: Dozvolite plućima naše planete da dišu
- mesto Marija Dibrani iz MTŠ „14 oktobar“, Kraljevo, naziv članka: Zelena energija i zdrav život
- mesto Stefan Zeremski, Bojan Zakonović, Vasilije Radović iz ETŠ „Rade Končar“, Beograd. Naziv članka: Sekcija za energetsku efikasnost
– U kategoriji fotografija:
- mesto Olga Đurović iz Gimnazije „Takovski ustanak“, Gornji Milanovac, naziv fotografije: Krov
- mesto Vladana Stanković iz Prehrambeno-hemijske škole, Niš, naziv fotografije: Nova rasveta u Doljevcu
– U kategoriji videa:
- mesto Anja Aranđelović, Milica Jovanović, Gordan Mišić iz Tehničke škole, Paraćin, naziv videa: Menjamo navike da ne bude panike
- mesto Natalija Stanković iz Savremene gimnazije, Beograd, naziv videa: Energetska efikasnost
- mesto 14 učenika iz Medicinske škole, Vranje, naziv videa: Odakle dolazi električna energija
Uzrasna kategorija od 19 do 21 godine
– U kategoriji fotografija:
- mesto Tijana Krnjaić sa Fakulteta Političkih nauka, naziv fotografije: Toplotna pumpa
– U kategoriji videa:
1.mesto Anđela Stošić sa Fakulteta Političkih nauka, naziv videa: Solarni paneli
14:20-15:00 Break / Pauza
15:00-18:00 Presentations / Usmena izlaganja radova
Moderatori: prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, prof. dr Nataša Žugić Drakulić, dr Uroš Rakić
Plenary lecture / Uvodno predavanje
Uticaj Sporazuma iz Pariza o promeni klime na razvoj ekološkog acquis-a i prenošenje pravnih standarda zaštite biodiverziteta i očuvanja šuma u pravni sistem Srbije, MIRJANA DRENOVAK IVANOVIĆ, PRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
Oral presentations / Usmena izlaganja
GEOGRAPHIC MONITORING OF FOREST BIODIVERSITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, ADI OPERTA, Department of Geography, Faculty of Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Mujo Hasanović, Irma Mahmutović-Dizdarević, Department of Biology, Faculty of Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
KREIRANJE GIS BAZE O STANJU REČNOG TOKA U FUNKCIJI DIZAJNA ADEKVATNIH REŠENJA OČUVANJA PRIRODE, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, POLJOPRIVREDNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, MILOŠ NINKOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU, BORIS KATIĆ, OPŠTINA MALI ZVORNIK, SLOBODAN MILOŠEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM
CLADOCERANS SEASONAL DYNAMICS AT SNR ”CARSKA BARA”, Martina Mezei, Aleksandra Petrović, Vojislava Bursić, Tijana Stojanović, Jasna Grabić, Branka Ljevnaić-Mašić, FACULTY OF AGRICULTURE, UNIVERSITY OF NOVI SAD, SERBIA
PREGLED VRSTA PRIORITETNIH ZA NATURU 2000 U FAUNI ZASAVICE, MIHAJLO STANKOVIĆ, pOKRET GORANA SREMSKA MITROVICA
PRILOG FAUNI KIČMENJAKA N.P. KOZARA – MEĐUNARODNO ZNAČAJNE VRSTE, Mihajlo Stanković, Pokret gorana Sremska Mitrovica, Dragan Romčević, NACIONALNI PARK KOZARA
ZAŠTITA PRIRODE U GRADU BEOGRADU, MILAN MARTINOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
INFLUENCE OF DROUGHT ON WATER QUALITY AT SPECIAL NATURE RESERVE “CARSKA BARA”, Radoš Zemunac, Jasna Grabić, Vojislava Bursić, Aleksandra Petrović, Martina Mezei, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad, Ildiko Grnya, Special Nature Reserve “Carska bara”, Branka Ljevnaić-Mašić, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad
ŠUME HRASTA LUŽNJAKA (Quercus Robur Lat.) – INDIKATOR KLIMATSKIH PROMENA NA PODRUČJU ŠUMADIJE, SEVERIN ŠIKANJA, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU – FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM
MERE ZAŠTITE U SPOMENIKU PRIRODE ”PARK BUKOVIČKE BANJE”, STEFAN dABIŽLJEVIĆ, ALEKSANDAR ĐORĐEVIĆ, MILOŠ TOMOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
ZAŠTITA PRIRODE U TEHNOLOŠKIM GRADOVIMA, MILAN MARTINOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
INVESTIGATION OF MACRO- AND MICROELEMENTS IN SOIL, GRAPEVINE AND AIR IN ORGANIC VINEYARD: BIOMONITORING, ECOLOGICAL IMPLICATIONS AND HEALTH RISK ASSESSMENT, TIJANA Milićević, Mira Aničić Urošević, INSTITUTE OF PHYSICS BELGRADE, NATIONAL INSTITUTE OF THE REPUBLIC OF SERBIA, UNIVERSITY OF BELGRADE, Dubravka Relić, fACULTY OF CHEMISTRY, UNIVERSITY OF BELGRADE, Gordana Vuković, INSTITUTE OF PHYSICS BELGRADE, NATIONAL INSTITUTE OF THE REPUBLIC OF SERBIA, UNIVERSITY OF BELGRADE, Sandra Škrivanj, AlekSANDAR POPOVIĆ, UNIVERSITY OF BELGRADE, FACULTY OF CHEMISTRY
PRIMENA LCA MODELA ZA DONOŠENJE ODLUKA U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, jASNA STEPANOV, D. PROKIĆ, FAKULTET ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, UNIVERZITET EDUKONS, SREMSKA KAMENICA
AIR POLLUTION TAKEN BY HEALTH PROFESSIONALS – CALL FOR PRACTICAL SOLUTIONS AND TANGIBLE CITY LEVEL POLICY CHANGES TO CUT POLLUTION LEVELS, VLATKA MATKOVIĆ PULJIĆ, Srđan kukolj, HEALTH & ENVIRONMENT ALLIANCE (HEAL), BRUSSELS, Marija jevtić, UNIVERSITY OF NOVI SAD, FACULTY OF MEDICINE, INSTITUTE OF PUBLIC HEALTH OF VOJVODINA, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, BRUXELLES, CATHERINE BOULAND, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, BRUXELLES, ALEXANDER SIMIDCHIEV, DEPARTMENT OF PULMONOLOGY, UNIVERSITY HOSPITAL LOZENETS, SOFIA
OSIGURANJE KAO FINANSIJSKI INSTRUMENT ODRŽIVOG RAZVOJA, TANJA NOVAKOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Marija jevtić, Medicinski fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Institut za javno zdravlje Vojvodine, tatjana tamaš, MEDICINSKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Institut za onkologiju vojvodine, Đorđe Ćosić , Ljiljana Popović, Mirjana Laban, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ELEMENTI MALOLETNIČKOG KRIMINALITETA U KRIVIČNIM DELIMA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI, Aleksandar Luković, KORIDORI SRBIJE, Brankica Luković, Ljilana Plećević, Vahid Ibrulj, Visoka škola strukovnih studija-Aranđelovac
ZAŠTITA VAZDUHA OD ZAGAĐENJA I ”EURO 3” STANDARD MOTORNIH VOZILA, bRANISLAVA MARKOVIĆ, pRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
SRBIJA BEZ FOSILNIH GORIVA, DEJAN DOLJAK, STEVAN GLIGOROVIĆ, MILICA LAZOVIĆ,ĐURĐIJA MARKOVIĆ, ANA MILEUSNIĆ, MIRKO MILIĆEVIĆ, NEMANJA NIKOLIĆ, SINIŠA OBRENIĆ, DANIJELA PAVIĆEVIĆ, ĐORĐE SAMARDŽIJA, JEDAN STEPEN SRBIJA
UTICAJ TURIZMA NA VODNE RESURSE, SNEŽANA ŠTETIĆ, VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BEOGRAD, IGOR TRIŠIĆ, Fakultet za hotelijerstvo i turizam, Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj BanjI
Značaj planova za sigurno vodosnabdevanje i Bonske povelje, mILKICA Kovačević
KREMIRANJE I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE, OSVRT NA SRBIJU I ”OGANJ”, SLOBODAN STOJANOVIĆ, BRANISLAV MATIJAS, MAJA NIKOLIĆ, UDRUŽENJE KREMATISTA ”OGANJ”
Poređenje ekološke svesti učenika osnovnih škola u Nemačkoj i Bosni i Hercegovini, TEA POŽAR, Institute of Geography, University of Bamberg, dIJANA ĐURIĆ, Građevinski fakultet Subotica, Univerzitet u Novom Sadu, LOLA MARKOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
Radovi u formi apstrakta
OČUVANJE STANIŠTA VELIKE DROPLJE, MIROSLAVA KRNIĆ, LJILJANA MILEKIĆ, gRADSKA UPRAVA, GRAD KIKINDA
Biodiversity of epiphytic Lichens and Mosses from Pčinja District and Bioindication of heavy Metal Pollution by using Evernia prunastri and Hypnum cupressiforme, SNEŽANA MILOŠEVIĆ, OPŠTINSKA UPRAVA, KLER, OPŠTINA BUJANOVAC, SLAVIŠA STAMENKOVIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET
18:00 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Obraćanje: Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine
I ove godine Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (AOR) nastavljaju sa promovisanjem aktivnosti koje imaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, te je EnE18 Konferencija prepoznata kao ekološki prijateljska i izbegnuto je bespotrebno štampanje materijala i publikovanje Zbornika radova u štampanom izdanju. Takođe, AOR preporučuju dolazak učesnika na Konferenciju sredstvima javnog prevoza.
Četrnaesta regionalna konferencija EnE18
The Fourteenth Regional Conference EnE18
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
dr Christos Vlachokostas, Aristotle University Thessaloniki, Greece
Prof. dr Anđelka Mihajlov, University of Novi Sad, Serbia
MSc Ljupco Avramovski, Skopje, FYR Macedonia
Prof dr Predrag Simonović, University of Belgrade, Serbia
Prof. dr Nataša Žugić Drakulić
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
MSc Aleksandra Mladenović
mr Dušan Stokić, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik. Zbornik radova se može preuzeti sa: http://ambassadors-env.com/ene18-zbornik-radova-book-of-proceedings/
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers. Available at: http://ambassadors-env.com/ene18-zbornik-radova-book-of-proceedings/
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: radovi u celini i apstrakti radova. Papers are grouped in two categories: full papers and abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: office@ambassadors-env.com
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: office@ambassadors-env.com
Izabrani najbolji radovi na kreativnom konkursu U koštac sa plastikom! – Nagrade će biti uručene 5. juna na 14. Regionalnoj konferenciji “Životna sredina ka Evropi”
Povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 5.juna koji se ove godine obeležava pod sloganom: POBEDI ZAGAĐENJE PLASTIKOM! Ako ne možeš da je ponovo upotrebiš, ne koristi je., Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment) – Programska kancelarija u Beču, uz podršku regionalne nevladine mreže Forestry and Environmental Action – fea i strukovnog udruženja Ambasadori održivog razvoja i životne sredine organizovala je tematsko takmičenje za učenike osnovnih škola u Republici Srbiji sa ciljem podizanja svesti dece o negativnom uticaju plastičnog otpada na zdravlje ljudi i životnu sredinu, mogućnostima za ponovnu upotrebu i reciklažu plastike, kao i pravilnom odlaganju plastičnog otpada.
Sa velikim zadovoljstvom vas obaveštavamo da smo izabrali najbolje radove na kreativnom konkursu U koštac sa plastikom! Stručna komisija je u obzir uzela opis ideje, količinu iskorišćene plastične ambalaže i drugih plastičnih predmeta koji su upotrebljeni za pravljenje plovila, kao i izgled finalnog rada.
- mesto – rad „Žutoplovac“, OŠ „Sveti Georgije“, Uzdin
- mesto – rad „Eko brodić – Drugarstvo“, OŠ „Rade Dodić“, Milutovac, izdvojeno odeljenje Poljna
- mesto – rad „Brod prijateljstva“, OŠ „Petefi brigada“, Kula
Pobednički tim biće nagrađen jednodnevnim izletom sa pratećom interaktivnom radionicom, dok su za ostale učesnike predviđene utešne nagrade. Nagrade će biti uručene 5. juna na 14. Regionalnoj konferenciji “Životna sredina ka Evropi”.
Zahvaljujemo se svim učesnicima konkursa na odličnim idejama, divnim radovima i timskom duhu!
Kreativan konkurs: U koštac sa plastikom
SVETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
5.jun 2018.
Svetski dan zaštite životne sredine je najvažniji dan za podsticanje svesti javnosti i delovanja na polju zaštite životne sredine, koji Ujedinjene nacije obeležavaju 5. juna svake godine. Od kako je ustanovljen 1974. godine, dan zaštite životne sredine je postao globalni događaj koji se obeležava u preko 100 zemalja. Svaka godina nosi sa sobom određenu temu, te u skladu sa njom velike korporacije, nevladine organizacije, lokalne zajednice, vlade država i poznate ličnosti širom sveta preduzimaju aktivnosti radi smanjenja i otklanjanja uzroka zagađenja životne sredine.
Ove godine Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se pod sloganom:
POBEDI ZAGAĐENJE PLASTIKOM! Ako ne možeš da je ponovo upotrebiš, ne koristi je.
Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment) – Programska kancelarija u Beču, uz podršku regionalne nevladine mreže Forestry and Environmental Action – fea i strukovnog udruženja Ambasadori održivog razvoja i životne sredine organizuje tematsko takmičenje za učenike osnovnih škola u Republici Srbiji sa ciljem podizanja svesti dece o negativnom uticaju plastičnog otpada na zdravlje ljudi i životnu sredinu, mogućnostima za ponovnu upotrebu i reciklažu plastike, kao i pravilnom odlaganju plastičnog otpada.
KREATIVNI KONKURS U KOŠTAC SA PLASTIKOM!
Naša priroda je često mesto na kome ljudi pokazuju svoj nemar. Pokažite kako se odnosite prema životnoj sredini, koliko je čuvate i poštujete. Sakupite plastični (i drugi) reciklabilni otpad, iskoristite ga na kreativan način i pošaljite poruku da svi možemo da doprinesemo zdravijoj i lepšoj sredini u kojoj živimo.
PRAVILA UČEŠĆA NA KONKURSU
TRAJANJE KONKURSA
13.4 – 14.5.2018. godine
UČESNICI
Timovi od 15-20 učenika uzrasta od 1. do 4. razreda osnovne škole
KORACI U REALIZACIJI IDEJE
– Registrujte timove do 25.4.2018. putem formulara koji možete pronaći OVDE.
– Od prikupljenog plastičnog otpadnog materijala i iskorišćene PET ambalaže napravite plovni objekat (čamac, brod i sl.). Zbir dužine i obima na najširem mestu poprečno može biti najviše do 2500 mm, s tim da najveća dimenzija može biti 1000 mm.
Predmeti moraju biti postavljeni na stabilnu podlogu i napravljeni od plastike, ali se, u manjoj količini, mogu koristiti i drugi materijali kao pomoćno vezivno sredstvo.
Pokažite kreativnost jer će najkreativniji rad biti nagrađen!
PRIJAVA NA KONKURS
Dve fotografije gotovog rada (samog plovila i plovila sa svim učesnicima u realizaciji) i tri fotografije učesnika tokom pravljenja plovnog objekta, pošaljite u elektronskom obliku (JPEG, PNG…) na email: konkurs@feasee.org. Poželjno je da sve fotografije koje se šalju na konkurs budu visoke rezolucije: minimum 12mpx (4.000×3.000px) u 300dpi. Ukoliko su fotografije veće od 5MB, potrebno je poslati ih putem Google Drive ili WeTransfer linka. Prilikom slanja radova, telo poruke mora da sadrži:
Kratak opis ideje sa nazivom rada
Količinu upotrebljenog plastičnog i reciklabilnog otpada
Naziv i mesto škole
Ime i prezime mentora, broj mobilnog telefona i email
Broj učenika koji je učestvovao u izradi predmeta
OCENJIVANJE I NAGRADE
Stručni žiri će oceniti sve radove na osnovu pristiglih fotografija i izabrati najbolji rad. Konačni rezultati kreativnog konkursa biće objavljeni na internet stranici: www.feasee.org do 18.5.2018. godine. Odluke žirija su konačne i na njih ne postoji pravo žalbe.
Tim vođen mentorom koji je poslao najbolji rad biće nagrađen jednodnevnim izletom sa pratećom interaktivnom radionicom.
Izložba najboljih fotografija biće predstavljena na Četrnaestoj regionalnoj konferenciji “Životna sredina ka Evropi – EnE18″ koja će biti održana 5. juna 2018. godine u Beogradu, u organizaciji Ambasadora održivog razvoja i životne sredine i Privredne komore Srbiije, i na drugim prigodnim događajima tokom 2018. godine.
AUTORSKA PRAVA
Učestvovanjem na konkursu, svaki učesnik daje organizatorima dozvolu da objave njegov rad i da ga koriste. Svi finalisti ustupiće organizatorima prava da objave njihove radove u brošurama, katalozima, kalendaru, medijima i na društvenim mrežama.
_________________________________
CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA u aktivnostima AOR
Tim AOR će od 1.januara 2018. godine pratiti svoje aktivnosti po kategorijama CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA – COR:
COR 1 – SVET BEZ SIROMAŠTVA
COR 2 – SVET BEZ GLADI
COR 3 – ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE
COR 4- KVALITETNO OBRAZOVANJE
COR 5 – RODNA RAVNOPRAVNOST
COR 6 – ČISTA VODA I SANITARNI USLOVI
COR 7 – PRISTUPAČNA ENERGIJA IZ ČISTIH IZVORA
COR 8 – DOSTOJANSTVEN RAD I EKONOMSKI RAST
COR 9 – INDUSTRIJA, INOVACIJE I INFRASTRUKTURA
COR 10 – SMANJENJE NEJEDNAKOSTI
COR 11- ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE
COR 12 – ODGOVORNA POTROŠNJA I PROIZVODNJA
COR 13 – OČUVANJE KLIME
COR 14 – OČUVANJE VODENOG SVETA
COR 15 – OČUVANJE ŽIVOTA NA ZEMLJI(ŠTU)
COR 16 – MIR, PRAVDA I SNAŽNE INSTITUCIJE
COR 17 – PARTNERSTVO ZA OSTVARIVANJE CORa
Istovremeno, pratićemo aktivnosti i po ostalim TEMATSKIM OBLASTIMA koje su u fokusu UN Environment:
VAZDUH
HEMIKALIJE I OTPAD
KLIMATSKE PROMENE
OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE
UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM
ŠUME
ZELENA EKONOMIJA
EFIKASNOST KORIŠĆENJA RESURSA
VODA
ŽIVOTNA SREDINA POD LUPOM (PROCENA ŽIVOTNE SREDINE, INFORMACIJE I PODACI)
kako bi bliže identifikovali ključne aktivnosti AOR radi daljeg strateškog planiranja aktivnosti organizacije.
Potreba za ovakvom kategorizacijom aktivnosti identifikovali smo nakon učešća na događajima u okviru UNEA3, novembra-decembra 2017. u Najrobiju, Kenija (videti :
Ambasadori održivog razvoja na UNEA3 događajima u Najrobiju, Kenija
http://ambassadors-env.com/blog/2017/12/02/naucno-politicko-poslovni-forum-un-o-zivotnoj-sredini-u-okviru-priprema-za-skupstinu-programa-za-zivotnu-sredinu-ujedinjenih-nacija/ ,
http://ambassadors-env.com/blog/2017/12/03/sume-i-zivot-na-zemlji-u-fokusu-priprema-za-unea3/ )
„Šume i život na zemlji“, u fokusu priprema za UNEA3
Samo dan pre početka Sukpštine UN Programa za životnu sredinu, Forum UN o šumama organizovao je sastanak na visokom nivou u sedištu upraljača šume Karura u Najrobiju. Neke simbolike ima, prvo želja organizatora je bila da se deo delegata UNEA3 „izmesti“ iz zatvorenih sala gde se sastanci održavaju još od 27. novembra, počev od Foruma nevladinih organizacija i završiće se 6. decembra zatvaranjem UNEA3. Drugo i dosta bitno je da je sastanku povodom ove teme prisustvovao predsednik Generalne skupštine UN gospodin Miroslav Lajčak, a suorganizatori su bili Vlada Kenije i ministarstvo zaduženo za životnu sredinu, kao i ambasade Brazila, Kine i Norveške. Dakle, tema izgleda da postaje aktuelna, ako do sada i nije bilo posvećeno dovoljno pažnje šumama, zaštiti biodiverziteta, održivom korišćenju ekosistemskih usluga, nadamo se da će ove teme biti u fokusu bar dok traju Agenda 2020 i Ciljevi održivog razvoja 2030.
Jer svi govornici pozivajući se na ove i druge globalne rezolucije, dogovore, strategije, planove….istakli su veliki značaj šuma i očuvanih prirodnih celina za ublažavanje klimatskih promena. Više niko i ne pominje sprečavanje, jer klimatske promene se zaista dešavaju, sva znanja i sve aktivnosti usmerene su na ublažavanje klimatskih promena.
Gospodin Lajčak je između ostalog napomenuo da je nedavno usvojen Strateški plan UN vezan za šume, za period 2017-2030 u kome se ističe značaj očuvanja šuma i daljeg održivog upravljanja u kontekstu održivog razvoja. Ključnu ulogu u realizaciji plana razvoja i zaštite šuma trebalo bi da preuzme privatni sektor, ali je bitno i povezivanje ključnih zainteresovanih strana, kako bi zaštita šuma i praćenje stanja bili svrsishodni. Predsednik Lajčak je istakao i da je briga o šumama dugoročna investicija za dobrobit ljudi, jer su zdravlje šuma i zdravlje građanstva kao lik i odraz u ogledalu.
Ambasador Narodne republike Kine u Keniji, H.E. Dr. Liu Xianfa istakao je i da je oktobarski Kongres Komunističke partije Kine prepoznao potrebu očuvanja ekosistema i raspoloživih resursa u cilju zaštite biodiverziteta, u pravcu razvoja ekološke bezbednosti i života ljudi. Kao prva aktivnost tokom 2017. godine, izrađen je opšti plan za zaštićena područja – nacionalne parkove u Kini, a dalji pravac rada na zaštiti prirodnih vrednosti, uključujući i šume, biće izrada strateških dokumenata, koji će sadržati smernice za ekološku bezbednost.
Ambasador Norveške u Keniji, H.E. Victor C. Rønneberg istakao je da osim aktivnosti u svojoj zemlji na polju zaštite šuma i biodiverziteta, Norveška učestvuje i u zajedničkim projektima na zaštiti tropskih šuma, pre svega na teritoriji Afrike. Norveška se zalaže za odgovorno vlasništvo nad šumama i na edukaciju lokalnog stanovništva, kao najboljih zaštitara svog prostora, koji će se odovorno boriti protiv nelegalnih seča. Ambasador je istakao da je osim pojedinačnih napora, zajednički i kontinuran rad na globalnom nivou vrlo bitan za očuvanje šumskih resursa.
Ambasador Brazila u Keniji, H.E. Fernando Coimbra dao je osvrt na obaveze preuzete uspostavljanjem Ciljeva održivog razvoja, jedan od ciljeva (Cilj 15) direktno se odnosi i na odgovorno upravljanje šumama. Naglasio je da odgovorno upravljanje šumama i prirodnim bogatstvima direktno utiče na smanjenje siromaštva, očuvanje biodiverziteta i održivi razvoj lokalne i zajednica globalno. Nacionalni ciljevi održivog razvoja Brazila odnose se i na očuvnje tropskih šuma, pre svega Amazon. Uspostavljene su javne politike za očuvanje šuma. Ustanovljena je i saradnja jug-jug koja se odnosi na ublažavanje klimatskih promena, a poseban akcenat stavlja se na jačanje kapaciteta i mobilizaciju snaga za uspostavljanje sistema praćenja stanja i davanje tehničkih i tehnoloških rešenja, sve u kontekstu uloge šuma u ublažavanju klimatskih promena.
Što se tiče same Kenije, postoje tri glavna pravca razvoja društva za koja se opredelila država i Vlada, a to su ekonomski rat, uključivanje mladih i rešavanje imigracija. Pred narodom Kenije stoji izazov da ispuni očekivanja sva tri pravca, a jedna od mogućih aktivnosti odnosi se i na povezivanje ključnih aktera u zaštiti šuma i biodiverziteta. Inače, u Keniji je od ove godine zabranjena upotreba plastičnih kesa, po zakonu, što je još jedna stvar za koju bi Evropa mogla da se ugleda od jedne nerazvijene, ili već zemlje u razvoju!
Srbija, na početku 21. veka, u temi šume i zaštita biodiverziteta, čini se da nije daleko odmakla u naporima i konkretnim aktivnostima. Vreme je da se “pomire” strane koje drže šumari i zaštitari prirode i biodiverziteta i da se proba, a verujemo da nije teško i još manje bolno, da se ujedine u jednom cilju: održivo korišćenje biodiverziteta i usluga ekosistema u cilju unapređenja dobrobiti građana. A i apetiti koji postoje, a odnose se na legalne i ilegalne seče šuma, moraju da se isključe, jer ne postoji ni jedna ekonomska opravdanost na štetu života i zdravlja živih bića.
Iz Najrobija, Aleksandra Mladenovic
Ambasadori održivog razvoja na UNEA3 događajima u Najrobiju, Kenija
Eko-paket godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora u školskoj 2017/2018 godini
Godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora održan je u prostorijama Integrisanog obrazovnog sistema za prirodne i društvene nauke u Beogradu, 20. oktobra 2017. godine. Sastanku je prisustvovalo preko 100 predstavnika Eko-škola.
Nakon uvodnih obraćanja, nastupio je hor Doma za lica ometena u razvoju “Srce u jabuci” iz Pančeva, koji je nakon divnih muzičkih izvedbi upotpunio atmosferu za nastavak sastanka.
Rukovodilac Eko-paket projekta, Milena Tabašević, predstavila je dosadašnje rezultate projekta i najavila novi ciklus Eko-paket sezone.
Potom je Ljubica Naumović održala prezentaciju o obnovljivosti i održivosti u kompaniji Tetra Pak, kao i značaju i mogućnostima reciklaže upotrebljene Tetra Pak ambalaže.
Usledila je i ceremonija dodele Zelenih zastava i sertifikata vaspitno-obrazovnim ustanovama koje su po prvi put stekle status Eko-škole, odnosno obnovile status međunarodne Eko-škole. Dodelili smo 21 Zelenu zastavu ustanovama koje su po prvi put stekle status. Osam vaspitno-obrazovnih ustanova obnovilo je status Eko-škole, od kojih 3 već po drugi put.
Nacionalna koordinatorka programa Eko-škole, Aleksandra Mladenović, ukazala je da se broj Eko-škola u Srbiji stalno povećava i da su ovogodišnji dobitnici Zelenih zastava uložili veliki trud i zalaganje kako bi unapredili životnu sredinu i motivisali celokupne lokalne zajednice na konkretne akcije i promene navika ka čistijem okruženju. Predstavljen je i upitnik koji će Eko-škole dobrovoljno popunjavati, a odnosi se na saznanja Eko-škola o postojanju reciklera i sakupljača sekundarnih sirovina u lokalnim sredinama, kao i na vrstu sekundarne sirovine koja se sakuplja i količine.
U okviru obrazovnog dela, prezentaciju je održala i prof dr Anđelka Mihajlov koja je upoznala prisutne o posledicama žive na zdravlje ljudi i koje namirnice i proizvodi mogu da sadrže živu, kao i o važnosti Minamata konvencije o živi. (Pogledajte i emisiju “Sve boje života” ).
Na kraju skupa obratili su se eko-školski koordinatori, koji su predstavili svoja dosadašnja iskustva i dostignuća u sprovođenju programa Eko-škole i Eko-paket projekta. Prezentacije su održale: Nevena Pešić iz OŠ “Stojan Novaković” iz Blaca, Alma Angeleski iz vrtića “1001 radost” iz Beograda, Slavica Despotović iz OŠ “Rastko Nemanjić – Sveti Sava“, Nova Pazova, Danica Garalejić iz OŠ “Sveti Sava” iz Požarevca, Snežana Đurić iz OŠ “Dimitrije Todorović Kaplar” iz Knjaževca, Mirjana Vučetić iz OŠ “Desanka Maksimović” iz Gornjeg Milanovca, Aleksandra Strugar iz OŠ “Sveti Sava” iz Čačka i Valerija Večei-Funda iz Visoke škole strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci.
Kao i uvek, sastanak je bio prilika za razmenu iskustava i sa mnogo novih ideja nastavljamo da brinemo o našoj životnoj sredini kroz program Eko-škole i Eko-paket projekat.
Više fotografija pogledajte na AOR fb stranici
Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj
Mart 2021:
Klimatske promene i energetika
Da li smo spremni za sve češće poplave?
31.dec 2020.:Projekat “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372″ završen je u decembru 2020. godine. Tokom tri godine implementacije projekta u Srbiji, izrađene su publikacije vezano za klimatske promene, kao i za cirkularnu ekonomiju, što su bile glavne teme projekta EN.net3. Sve publikacije dostupne su online na adresi: http://ambassadors-env.com/en/
16.sept.2020: Poziv za prijavu za subgrant
Anketa: Signali o postupanju otpadom u praksi
AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
Pripreme: 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
Nedelja Energetske efikasnosti u Eko-školama
ENV.net i cirkularna ekonomija u regionu Zapadnog Balkana i Turske , Tirana, mart 2020.
Borba protiv zagađenog vazduha u Srbiji. Da li proces pristupanja EU može pomoći?
CIRKULARNA EKONOMIJA U SRBIJI – ZAPOČET PROCES
18.januar 2020. – ponovljen konkurs za preostala sredstva
Okrugli sto o unapređenju javnih politika u oblasti održive mode
sastanak ekoškolskih koordinatora, 18-19. oktobar 2019. Zlatibor
Finalizacija PREGOVARAČKE POZICIJE ZA POGLAVLjE 27
Parlamentarizam i zaštita životne sredine
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine na 12. Festivalu nauke na Beogradskom sajmu
Regionalna konferencije (To report: The first Regional Conference on Circular Economy was success )
6.novembar 2018: Otvoren poziv za dodelu sub-grantova u okviru ENV.net projekta ; 19.januar 2020. – ponovljen poziv za preostala sredstva
oktobar 2018: Konkurs za Mlade Eko-reportere: rok je 1.februar 2019.; tema; energetska efikasnost
oktobar 2018: Poziv za učešće ; ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
oktobar 2018: Održan godišnji nacionalni sastanak Eko-školskih koordinatora i Eko-paket konferencija o cirkularnoj ekonomiji
ENV.net NOVOSTI ZA JUNI 2018.
Env.net NOVOSTI ZA MAJ 2018.
Env.net NOVOSTI ZA APRIL 2018.
U susret planeti Zemlji : cirkularna ekonomija i najava ENV.net aktivnosti
ENV. net NOVOSTI ZA MART 2018.
april 2018: Učestvujemo u nedelji održivog razvoja na Fakultetu političkih nauka
april 2018: Održana javna rasprava u Beogradu, vezana za Zakon o klimatskim promenama – učešće AOR
mart 2018: Sednica Saveta
Aktivnosti koje podržavaju ENV.net proces- mart 2018: „Youth Roadmap for New Urban Agenda“ , Analiza stanja i predlog izmena (zakonodavnog okvira i) prakse koji može da doprinese boljoj sanaciji deponija u Beogradu
ENV.net NOVOSTI FEBRUAR 2018
Pratite projekat na : facebook.com/envnetsite/ i www.env-net.org
Februar 2018: ENV.net3 – novi početak projekta!
_______________________________________________________
U decembru 2017. smo zapoceli 3. fazu ENV.net projekta – ENV.net 3 : ENV-net factoring the environmental portfolio for Western Balkans and Turkey in the EU Policy Agenda (ref. no. 2017/394-372)
_______________________________________________________
Projekat ENV.net (Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapredjivanje uticaja stanovništva na proces reformi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji) postavljen je na iskustvu EU finasiranog projekta Environment Forum (http://www.envforum.eu/doku.php) i ima za cilj postizanje veće opredeljenosti za reforme u sektoru životne sredine kao podrške približavanja Evropskoj uniji, kroz analizu, monitoring i popularizaciju. Za proces pristupanja EU ovaj projekat predstavlja podršku.
Projekat ima poseban sajt gde se predstavljaju aktivnosti u svim zemljama obuhvaćenim projektom. Dodatno, projekat ima posebnu facebook stranu i ENV.net Newsletters.
Nosilac projekta je organizacija Puntosud ( www.puntosud.org ) iz Italije, a pored “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” – EASD, partneri su: Co-PLAN ( http://www.co-plan.org) iz Albanije, EEB – European Environmental Bureau, (http://www.eeb.org) iz Belgije, ATRC (http://www.advocacy-center.org) sa Kosova i TEMA (www.tema.org.tr) iz Turske, tako da realizacija projekta doprinosi da se osnaži: regionalna saradnja, medjunarodna saradnja, EU i pristupanje EU, kao i strukovno povezivanje eksperata. Sastanci i konferencije u okviru projekta će na neki način biti i obrazovni signali i kursevi za održivi razvoj i životnu sredinu.
Projekat je finansiran od strane EU – EuropeAid/132438/C/ACT/Multi, 2012/306-642 i 2014/351-610, i trajaće od 2012. do 2016. godine.
_________________________________________
ENV.net Srbija čine: Dr Nataša Žugić Drakulić -nacionalni koordinator i Filip Jovanović – asistent, koji su izabrani po konkursu organizacije „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“, koja je partner u ovom projektu. Nacionalni konsultant za evropske integracije u prvoj godini projekta je prof dr Anđelka Mihajlov. Dr Hristina Stevanović Čarapina je vodeći ekspert, a Sandra Radunović, ekspert, takođe izabrani po konkursu. Izabrani će biti angažovani u skladu sa potrebama projekta (ukoliko potrebe projekta u kasnijim fazama budu veće, slediće adekvatni konkursi i izbori).
_________________________________
Neki od detalja aktivnosti na ENV.net projektu se mogu pratiti preko aktuelnosti.
_________________________________
ENV.net glavne publikacije na jednom mestu:
- A Guideline of EU Accession Monitoring Tools for CSOs in candidate and potential candidate countries: Chapter 27, (Authors and contributors: Andjelka Mihajlov, Natasa Zugic-Drakulic, Filip Jovanovic, Federico Bastia, Simona Pogliani, Mara Silina, Teida Shehi and Dusko Hristov), Published by Environmental Ambassadors for Sustainable Development with the financial assistance of the EU – ENV.net project document, Belgrade January 2015
- How to influence environmental policy through effective advocacy (Authors: Margherita Tolotto and Mara Silina), ENV.net Advocacy Toolkit, European Environmental Bureau, Brussels, January 2015
- Climate change and challenges of the enlargement (Authors: Anja Kolmuss, Dragana Mileusnic, Zanna Vanrenterghem and Richard Filcak), ENV.net Advocacy Toolkit, European Environmental Bureau, Brussels,September 2016
6. juni 2016: Agenda ; EnE16-ENV.net Zbornik radova/Proceedings of papers
Maj 2016: Nacrt okvirnog dnevnog reda Konferencije Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
April 2016. – ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU, 8. april 2016. , Poglavlje 27: uključivanje OCD
Mart 2016. – Novi internet portal: Greenweb
Januar 2016. – Regionalna konferencija : „Održivost FPA ” u Briselu ; Voda – poljoprivreda- energija – životna sredina u slivu reke Sava – naučene lekcije i dalji koraci
Oktobar – decembar 2015 – Ministarstvo podržalo ENV.net projekat , SEMINAR/OKRUGLI STO ZA MEDIJE KOJI IZVEŠTAVAJU O ŽIVOTNOJ SREDINI I KLIMATSKIM PROMENAMA, 28.10.2015.
5. i 6. oktobar 2015. – Jačanje partnerstva za borbu protiv klimatskih promena – učešće na konferenciji
11. juni 2015.- Sastanak potpredsednika Evropske komisije sa predstavnicima civilnog društva
7. juni 2015. – Ambasadori održivog razvoja 7. juna u Gornjem Milanovcu: biciklijada i niz drugih aktivnosti , Partnerstvo u organizaciji biciklijade i Nedelje životne sredine u Gornjem Milanovcu
5. juni 2015. – Konferencija , Zbornik radova , Izveštaj
26. maj 2015. – Promotivni događaj
21. april 2015. – Javno slušanje u Skupštini Klimatske promene kao realnost u Srbiji i EU – izazovi, odgovornosti, mogućnosti
april 2015. – Konferencija EnE15-ENV.net “Životna sredina ka Evropi” uvršćena u zvanične događaje Evropske nedelje održivog razvoja
mart 2015. – Pridruzite nam se 22.marta na obelezavanju medjunarodnog dana voda; Medjunarodni Dan voda
2. februar 2015. – objavljen poziv za učestvovanje na EnE15-ENV.net Konferenciji
29. januar 2015. – zavšen dikument A Guideline of EU Accession Monitoring Tools for CSOs in candidate and potential candidate countries (ENV.net region): Chapter 27
27. januar 2015. – promocija publikacije
9. januar 2015. – promocija publikacije
31. decembar – Tematski zbornik radova “Životna sredina ka Evropi”
12. decembar – ENV.net seminar za nastavnike
24-25 novembar – Sastanak ENV.net partnera i promocija ENV.net projekta na marginama ECF sastanka u Briselu
4-5. novembar – Učestvovali smo na regionalnom treningu o potencijalnim NATURA 2000 lokacijama
30. oktobar – Učestvovali smo na konferenciji „Pristupanje EU u oblasti zaštite životne sredine i uloga jedinica lokalne samouprave’
Oktobar 2014 – Pripremljena je i štampana ENV.net brošura
23-24. oktobar – ENV.net trening: ”Pristup sredstvima iz EU fondova i implementacija politike zaštite životne sredine’ , Poziv, Agenda , Brošura
14. oktobar –Eko standardi i obrazovanje – uslov za konkurentnost i održivo poslovanje
23-25 septembar – ENV.net tim u Briselu prisustvovao završnoj konferenciji I faze FPA projekata EU
29. septembar – ENV.net okrugli sto sa niškim srednjoškolcima “Dijalogom ka zelenijoj budućnosti“ (sub-grant)
Septembar – Pratimo eksplanatorni skrining za poglavlje 27
9. septembar – Razgovor sa EU ekspertima o sprovođenju odredjenih direktiva EU u oblasti zaštite prirode , učešće
29. avgust – ENV.net publikacija: “Vrste biljaka i životinja značajne za zaštitu prirode u EU”
27. juli – “Čekajući vetar” da životna sredina dobije veći značaj
19. juni – Obrazovna inicijativa za buduće građane EU – Eko-paket
5. juni – KONFERENCIJA , Oko 200 učesnika Konferencije
4. juni – Konferencija za medije
29. maj – U okviru ENV.net projekta, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, organizju EnE14 / ENV.net Konferenciju (ovo će biti 10 regionalna EnE konferencija) koja će se održati 5. juna 2014. godine u Sali 1 Privredne Komore Srbije u Beogradu. Tematska oblast u fokusu je Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene, u procesu približavanja EU). Organizatori skupa su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (ENV.net partner iz Srbije), Privredna Komora Srbije, UNEP i Ministarsvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije.
Do sada je prijavljeno oko 200 učesnika, a skupu će se između ostalih obratiti: Irena Vojáčková – Sollorano (Visoki predstavnik UN u Srbiji), Freek Janmaat (Direktor sektora za evropske integracije i ekonomiju, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji), Gabriela Bennemann (Rukovodilac ekonomskog odeljenja nemačke ambasade u Republici Srbiji), Stana Božović (državna sekretarka za životnu sredinu (čeka se finalna potvrda)), Filip Radović (Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije-Ministarstvo poljoprvirede i zaštite životne sredine Republike Srbije), Rodolјub Šabić (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Vlade Srbije), Željko Sertić ( Predsednik Privredne komore Srbije (čeka se finalna potvrda)), Snežana Radočaj (Direktorka Fondacije Hemofarm), Aleksandar Dragišić (Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije), Prof. dr Stevan Lilić (Institut za javnu politiku Podgorica/Beograd/Ljubljana), Saša Mihajlović (Predsednik Privredne komore Zelene Srbije), Tatjana Trifunov (JP “Ada Ciganlija” Beograd), Maja Spasojević (Direktor sektora životne sredine, energetike, zdravlja i poljoprivrede, EPTISA Regionalna kancelarija za jugoistočnu Evropu), Prof. dr Anđelka Mhajlov (predsednik Ambasadora održivog razvoja i životne sredine), Arunas Kundrotas (ENVAP projekat), Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić (ENV.net projekat), Prof. dr Christos Vlachokostasa (Univerzitet u Solunu) i
formiran Dnevni red EnE14-ENV.net konferencije
22-24. maj – Četvrti sastanak ENV.net partnera u Milanu
13. maj – Evropski dani sunca -promotivni događaj
10.maj – Najava: događaj 10. maja u 11h u Centru vodenih sportova na Adi Ciganliji – “Očistimo okruženje” (Let us clean up Europe!) ; “Ekosferci” 10. maja 2014. godine na Adi Ciganliji: deca, roditelji i vaspitači/nastavnici na zajedničkom zadatku
7-8 maj – Na marginama ECF sastanka, sastanak nekih od ENV.net partnera
4.april – Delegacija EU u Srbiji: konsultacija sa OCD o napretku u priblizavanju EU u 2014. godini
1. april – PROTEGO i PROTECTA potpisali ugovore za sufinansiranje potprojekata
26. mart – Doprinos u izradi novog “UNECE Pregleda stanja životne sredine za Srbiju “
23.mart – Objavljeni rezultati rangiranja ENV.net potprojekta
20. mart – Učestvovali smo na Panelu o životnoj sredini na Fakultetu organizacionih nauka
4-6. mart – Učestvovali smo u Zagrebu na radionici Savske komisije
26. februar – Na sajt su u skladu sa procedurom, postavljena pitanja i odgovori u vezi ENV.net konkursa za potprojekte
20-21. februar 2014.- učešće, Kakvo civilno društvo želimo?
18. februar 2014. – učešće, Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene) treba da bude među prioritetetima u procesu integracije u EU
13. februar 2014. – učešće , Životna sredina u omladinskoj politici u Srbiji
12. februar – sastanak sa predstavnicima ENVAP2 projekta
7.februar 2014. – Obuka za organizacije civilnog društva u sklopu učešća u procesu programiranja , učešće
6. februar 2014 .- Poziv da 5. juna 2014. godine uzmete aktivno učešće u konferenciji Životna sredina ka Evropi – EnE14-ENV.net
1. februar 2014. – Objavljujemo konkurs za finansiranje (subgranting) projekata ” Evropska unija: posmatramo i učimo da bi bili spremni”
30.januar 2014. – Učešće na javnoj raspravi Studijske grupe Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK)
30. januar 2014. – Sastanak predstavnika SEKO konzorcijuma, Kancelarije za evropske integracije i nadležnog ministarstva
30. januar 2014. – Učešće u mapiranju OCD, profesionalnih i strukovnih udruženja, akademske javnosti, medija i drugih zainteresovanih strana u procesu pregovora o pristupanju Srbije EU
7. januar 2014 – Počela je organizacija ENV.net okruglog stola-konferencije. Aktuelnosti u vezi EnE14-ENV.net Konferencije, koja će se održati 5. juna 2014. godine u Beogradu
2. januar 2014 – Ukazujemo na ŽIVOTNU SREDINU u EVROPSKOM DNEVNIKU: Sinergija ENV.net i aktivnosti Delegacije EU u Beogradu
_________________________________
23. decembar 2013 – Tri radionice za predškolce u Somboru , Učešće na promociji rezultata Zavoda za zaštitu prirode i Agenciji za zaštitu životne sredine
20.decembar 2013. – Promocija izveštavanja zasnovanog na znanju: Uložimo da bi nam se vratilo!
20. decembar 2013. – Obrazovanje za buduće građane EU , Izuzetno uspešan i motivisan događaj
17. decembar 2013. – Zeleno svetlo EU za pregovore sa Srbijom
16. decembar 2013. – Radionica za strateško planiranje daljeg rada SEKO mehanizma
3. decembar 2013. – ENV.net projekat predstavljen studentima master studija Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu
2. decembar 2013. – U fokusu: okviri regionalne saradnje ENV.net regiona i proces integracije Srbije u EU
28. novembar 2013. – Sastanak sa predstavnikom Direktorata za proširivanje EU i predstavnicima Delegacije EU u Srbiji
25. novembar 2013. – Uspostavljanje partnerske saradnje sa Udruženjem novinara Srbije
Partnerstvo sa lokalnom samoupravom – ENV.net projekat predstavljen na Okruglom stolu „Mogućnosti unapređenja saradnje izneđu javnog i civilnog sektora u GO Vračar“
Saradnja sa TACSO Srbija (Tehnička podrška organizacijama civilnog društva) – U petak, 15. novembra 2013. godine u hotelu Park u Beogradu, održan je Konsultativni sastanak sa TACSO Savetodavnim odborom (LAG), predstavnicima Organizacija i mreža civilnog društva i OCD ekspertskom zajednicom Srbije. Na sastanku je razmatran nacrt dokumenta o Procenama potreba civilnog društva u Srbiji.
Mišljenje i komentari na Nacrt dokumenta Country Strategy Paper (CSP) , Strategy Paper for the Republic of Serbia 2014-2020 – u svojstvu vodeće SEKO organizacije za sektor životna sredina i energetika, tim AOR je na bazi dokumenta koji je razvijen u okviru ENV.net projekta ( Serbia 2013 Progress Report and Strategy – Reading by ENV.net Serbia Team ), pripremio mišljenje, koje je dostavljeno na razmatranje u okviru daljeg procesa usvajanja.
_______________________________________
Povećani kapaciteti : AOR primljena za člana IPEN mreže: Budućnost bez otrova za sve nas
Novembar – Treći sastanak partnera ENV.net projekta u Milanu
______________________________________________
Oktobar 2013–
28. oktobar – Sastanak sa evropskim parlamentarcima
ENV.net Srbija tim je pripremio analizu Izveštaja o napretku i strateških dokumenata (Serbia 2013 Progress Report and Strategy – Reading by ENV.net Serbia Team )
ENV.net aktivnost : upravljanje hemikalijama (olovom) za zdravlje dece
Pozornost na klimatske promene
Ucesce na Eko-svetu : obrazovanje, inovacije, tehnologije i standardi za životnu sredinu
______________________________________________
Postavljena je facebook strana projekta.
2. oktobar 2013. godine – Ministar prosvete i nauke Srbije istakao problem pijaće vode kao jedan od prioriteta. ENV.net tim učestvovao na Konferenciji.
Status sektora životne sredine u Srbiji u procesu pristupanja EU ( otpad , vode i EIA tematske oblasti ), od članica AOR tima prezentovani na međunarodnim konferencijama u Beču, Austrija i Zadru, Hrvatska, kao i u oblasti hemikalija na regionalnom SAICM sastanku. Dodatno, razgovaralo se za zainteresovanim partnerima o ENV.net projektu.
______________________________________________
ENV.net novi sajt: www.env-net.org postavljen
Septembar 2013: U okviru aktivnosti Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Srbije 6. septembra 2013. godine održana je Konferencija pod nazivom „Izgradnja kapaciteta OCD-a za praćenje sprovođenja politika u oblasti zaštite životne sredine i energetike (27. poglavlje pregovora sa EU)“ . Prezentacije sa Konferencije uključuju: Poglavlje 27 pregovori, Iskustvo R Slovenije, Natura 2000 Ministarstvo, Uloga civilnog drustva u monitoringu, Natura 2000 NGO )
Komplementarno sa ENV.net projektom, AOR aktivno uključeni u Post-Rio+20 Agendu.
_____________________________________________
ENV.net projekat predstavljen na sednici Nacionalnog Saveta za programe ekološke edukacije u Srbiji, koji je održan 6. septembra u prostorijama Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Avgust 2013: Analiza
juli 2013. – Po pozivu, Prof dr Hristina Stevanović Čarapina, održala je plenarno predavanje na 8. Simpozijumu “Reciklažne tehnologije i održivi razvoj”, koji je održan od 3. do 5. jula 2013. godine u hotelu “Jezero” na Borskom jezeru. Naslov rada koji je prezentovala je POUZDANOST PODATAKA O GENERISANJU OTPADA U PRIMENI LCA KAO PREDUSLOV U PROCESU DONOŠENJA ODLUKE O UVOĐENJU RECIKLAŽE U OPŠTINI BOR. Saopšteni rezultati istraživanja daju neke od odgovora na pitanja do kojih se došlo u procesu ENV.net projekta.
20. juni 2013. godine – Nacionalna ENV.net koordinatorka gostovala u jednočasovnoj emisiji Radio Beograda U SREDIŠTU PAŽNJE.
10. juna 2013. godine održan je ENV.net okrugli sto / EnE13 Konferencija ___________________________________
23. i 24. maja 2013. godine održan je skup 18 OCD koje učestvuju u IPA SCF projektima finansiranim od strane EU. Konferencija je održana u Palati Srbije u Beogradu i na njoj je učestvovalo preko 200 predstavnika OCD. Između ostalih, svi partneri ENV.net projekta (9 predstavnika iz 6 zemalja) su bili prisutni.
21. i 22. maj 2013: u Beogradu je održan drugi sastanak partnerskih organizacija ENV.net projekta . Momenti sa sastanka se mogu pogledati u galeriji slika.
_____________________________________
April 2013: Evropski ekonomski i socijalni komitet (European Economic and Social Committee-EESC) je 11. aprila 2013. godine u Domu Omladine u Beogradu održao Javnu diskusiju o ulozi civilnog društva u odnosima Evropske unije i Srbije. Ovom prilikom predstavljen je nacrt mišljenja Odeljenja za spoljne odnose EESC o ulozi civilnog društva u odnosima EU i Srbije. Organizacijama civilnog društva je data mogućnost da daju svoje mišljenje i pozvani su da dostave svoje komentare u pisanoj formi, a finalna verzija ovog dokumenta će biti usvojena početkom jula. Ovom događaju je prisutvovala i predstavnica ENV.net projekta.
April 2013: Delegacija Evropske komisije u Republici Srbiji je 9. aprila 2013. godine održala sastanak sa zainteresovanim organizacijama civilnog društva iz Srbije. Na ovom sastanku diskutovan je napredak naše zemlje na putu ka EU, uloga civilnog društva u odnosima EU-Srbija i date su smernice u vezi sa pripremom Izveštaja o napredovanju Republike Srbije u oblasti Evropskih integracija za period septembar 2012-septembar 2013. Sastanku je prisutvovala i predstavnica ENV.net projekta.
_____________________________________
April 2013: EU – Izazovi i perspektive Srbije u oblasti životne sredine 2013. godine
3. aprila 2013. godine odrzana je konferencija pod nazivom „EU – Izazovi i perspektive Srbije u oblasti životne sredine 2013. godine“, u organizaciji Fonda „ECOTOPIAˮ, uz podršku Ambasade Velike Britanije u Republici Srbiji. Konferencija je deo projekta pod nazivom „Unapređenje dijaloga predstavnika državnih institucija i OCD u procesu evropskih integracija Srbije u oblasti zaštite životne sredineˮ, i ENV.net projekat je imao svog predstvnika na ovoj konferenciji. Na konferenciji je bilo razmatrano trenutno stanje u životnoj sredini, stepen usklađenosti sadašnjeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, ključni problemi prilikom donošenja zakonskih propisa i izazovi i teškoće u njihovom sprovođenju. Poseban akcenat je bio stavljen na procedure i stepen uključenosti oraganizacija civilnog društva i javnosti u procesu donošenja i sprovođenja zakonskih propisa, kao i dalji neophodni koraci i mere za unapređivanje postojećeg stanja.
_____________________________________
April 2013: Pismeno mišljenje o napredovanju u sektoru životne sredine u 2013. godini
Delegacija EU u Beogradu, u procesu izrade Izveštaja o napredovanju u 2013. godini u oblasti Evropskih integracija pozvala je organizacije civilnog društva da daju svoje mišljene u pisanom obliku. AOR, na bazi Studije koja se radi u okviru ENV.net projekta, dostavila je pisano mišljenje Delegaciji EU u Beogradu, fokusirano na sektor životne sredine.
_____________________________________
Mart 2013: TACSO Srbija sastanak
26.03.2013, TACSO eksperti davali su odgovore na pitanja i nedoumice vezano za sprovođenje MB IPA projekata. Radionica je održana u hotelu Zira sa početkom od 14 časova. a prisustvovali su Nacionalni kordinator i asistent ENV.net projekta.
__________________________________________
Mart 2013: Pripremljen je i postavljen ENV.net upitnik: Alat za podršku zaštiti životne sredine u Srbiji , i distribuiran poziv OCD i drugim zainteresovanim organizacijama, kao i javni poziv da odgovore na pitanja u Upitniku on-line: https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?fromEmail=true&formkey=dGhqU09hRjhfci1WMVN3WE5IcXlrVGc6MA
Rok je 29. mart 2013. godine, koji je lasnije produžen na 2.april.
Ovaj Upitnik je deo ankete koja se trenutno sprovodi u okviru projekta ENV.net , koji finansira Evropska unija sa ciljem da se podstakne učešće i promovisanje aktivnosti organizacija civilnog društva u sektoru zaštite životne sredine u Albaniji, na Kosovu, u Srbiji i u Turskoj. Cilj ovog projekta je ne samo da se podstakne uloga civilnog sektora u oblasti zaštite životne sredine, kroz učešće na javnim skupovima, seminarima i treninzima, već i da se utiče na nacionalne reformske procese u sektoru zaštite životne sredine na putu putu Srbije ka Europskoj uniji (tzv. “evropske integracije, odnosno približavanje i usklađivanje zakonodavstva u sektoru životne sredine“). Projektni tim ENV.net-a se bavi identifikacijom različitih grupa postojećih organizacija civilnog društva koje su aktivne u oblasti zaštiti životne sredine, identifikacijom njihovih nadležnosti, prednosti i izazova sa kojima se susreću, a sve u cilju boljeg planiranja realnih i korisnih aktivnosti za dobrobit civilnog društva u Srbiji. Ovo istraživanje takođe ima za cilj informisanje o mogućnostima saradnje sa organizacijama aktivnim u sektoru zaštite životne sredine kako bi se bolje planirale i organizovale dalje aktivnosti ENV.net projekta. U tom smislu, ENV.net projekat će izdvojiti određena finansijska sredstva za realizaciju manjih inovativnih potprojekata. Zbog toga je ovaj Upitnik važno sredstvo za uspostavljanje kontakata sa organizacijama zainteresovanim da budu deo ove inicijative. Sve prikupljene informacije će biti tretirane kao poverljive. Opšte informacije o organizaciji (poglavlje A upitnika) kao i trenutni projekti / inicijative (poglavlje B, pitanje 12), mogu se postaviti na web-stranicu ENV.net projekta u cilju promocije inicijativa učesničke organizacije, samo ukoliko ona želi i ukoliko se izjasni za tu opciju (videti pitanje 22).
ENV.net Projektni tim stoji na raspolaganju za potrebne dodatne informacije o ovom Upitniku ili projektu (e-mail adresa: env.net.easd@gmail.com ). (*) Projekat pod nazivom “Razvoj ENV.net u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: unapređenje uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji”. Za više informacija pogledajte: http://www.tacso.org/doc/130110_information-sheet-ENV.NET-project_REVISED.pdf
______________________________________
Mart 2013: U kontekstu uloge OCD u podršci EU integracija u oblasti životne sredine i klimatskih promena, A.Mihajlov je, na konsultativnom sastanku predstavnika EU sa predstavnicima udruženja građana, 7. marta 2013. godine u prostorijama Delegacije EU u Beogradu, ukazala na potencijal ENV.net projekta
__________________________________
Na marginama sastanka Globalnog foruma glavnih grupa i zainteresovanih strana (Global Major Groups and Stakeholders Forum- GMGSF-14) , kao i na istorijkom sastanku UNEP Upravnog Saveta (the UNEP Governing Council- GC-27/GMEF), koji je ove godine bio Prvi univerzalni sastanak (16-22 februar, 2013, Najrobi, Kenija), Andjelka Mihajlov je razgovarala o različitim grupama u okviru “Glavnih grupa zainteresovanih strana” (raličitim grupama OCD -organizacija civilnog društva), sa ciljem adekvatnog formulisanja Platforme uključena različitih kategorija OCD u okviru ENV.net projekta. Neki momenti sa učešća na sastancima u Galeriji slika.
__________________________________________
Pripremljena su dva važna dokumenta (decembar 2012 – februar 2013) : Aktuelno stanje u vezi Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU u Srbiji i Identifikacija specificnih tematskih oblasti u oblasti životne sredine u Srbiji.
Aktuelno stanje u vezi Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU u Srbiji ACTUAL STATUS OF EU ENVIRONMENTAL ACQUIS (Chapter 27) IN SERBIA
|
Identifikacija specificnih tematskih oblasti u oblasti životne sredine u SrbijiIDENTIFICATION SPECIFIC THEMATIC AREAS IN SERBIA |
Pripremila Anđelka Mihajlov, Nacionalni konsultant za Evropske integracije | Pripremila Hristina Stevanović Čarapina , vodeći ekspert |
Tekstovi su na engleskom jeziku (koji je radni jezik ENV.net projekta), i predmet su analiza i davanja mišljenja (svi zainteresovani mogu dati doprinos ukazujući na važne elemente u okviru ovih tema).
Nalazi Studija biće predstavljeni na EnE13 Konferenciji “Životna sredina ka Evropi”, 10. juna 2013. godine u Beogradu, i nakon dijaloga i intervencija na samoj konferenciji, biti finalizovani.
________________________________________
U Briselu je 22. i 23. januara 2013. godine održan prvi sastanak partnera projekta ENV.net (projekat podržan od EU, EuropeAid/132438/C/ACT/Multi ,2012/306-642). Sastanak je održan u prostorijama EEB, a u ime “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” prisustvovali su Nataša Žugić-Drakulić, Hristina Stevanović-Čarapina i Anđelka Mihajlov. Ovom sastanku je prehodio sastanak u Evropskoj komisiji.
_________________________________________
Srbija je status kandidata stekla 1. marta 2012. godine,
Samoj odluci davanju statusa kandidata, prethodilo je nekoliko pozitivnih mišljenja o spremnosti Srbije da dobije taj status.
Vlada Srbije je 22.aprila 2011. godine poslala Evropskoj komisiji poslednji paket pod nazivom Odgovori na dodatna pitanja . Tako je i simbolično zaključena etapa koja je započela 24. novembra 2010. godine kada Evropski komesar za proširenje uručio Upitnik Evropske komisije upućen Vladi Republike Srbije radi pripreme mišljenja o zahtevu Srbije za članstvo u EU, čije je popunjavanje bio jedan od uslova za sticanje statusa kandidata.
Srbija je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala sa zemljama članicama EU 29. aprila 2008. godine u Luksemburgu. Sporazum sa Srbijom prva je ratifikovala Španija 19. januara 2010. godine, a poslednja Rumunija 21. maja 2012. godine. Evropski Parlament je SSP ratifikovao 19. novembra 2011. godine.
Sami pregovori o zaključenju SSP-a započeli su 10. oktobra 2005. godine, a zaključeni su dve godine kasnije 10. septembra 2007. godine završetkom Pete tehničke runde pregovora. Narodna Skupština Republike Srbije ratifikovala je SSP i Prelazni trgovinski sporazum 9. septembra 2008. godine. Savet ministara spoljnih poslova EU, 7. decembra 2009. godine, odlučuje da se započne sa primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma koji je i on je formalno stupio na snagu 1. februara 2010. godine.
Za građane Srbije verovatno najupečatljiviji moment u odnosima sa Evropskom unijom dogodio se 30. novembra 2009. godine, kada je uspostavljen bezvizni režim između Srbije i zemalja šengenske zone.
Aprila 2005. godine, tadašnja državna zajednica koju su činile Srbija i Crna Gora, dobija pozitivnu ocenu o Izveštaju o spremnosti za pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU – Studija izvodljivosti.
Prvi veliki međunarodni skup kojim je Evropska unija potvrdila svoju nameru ka daljem proširenju i koji je jasno otvorio perspektive Srbije i zemalja Zapadnog Balkana – za članstvo u Evropskoj uniji kao konačnom cilju – održan je u Solunu 19. – 20. juna 2003. godine. Solunskom agendom ustanovljeno je Evropsko partnerstvo sa državama Zapadnog Balkana, kojim se identifikuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti koje svaka zemlja pojedinačno treba da reši na putu ka EU. Na osnovu odluka koje su donesene u Solunu i potvrđene u nekoliko navrata od strane Evropske unije, Srbija je tada postala potencijalni kandidat za pristupanje EU. Solunski samit je imao veliki značaj za zemlje regiona, a posebno za Srbiju jer njime i formalno prestaje njena deceniju duga međunarodna izolacija i jasno se otvaraju perspektive evropskih integracija.
U junu 2001. godine, Evropski savet objavljuje da su sve zemlje koje učetsvuju u Porocesu stabilizacije i pridruživanja “ potencijalni kandidati” za članstvo u EU. Mesec dana kasnije počela je sa radom Zajednička konsultvativna radna grupa EU – SRJ koja je, kako su odnosi napredovali, prerasla u Unapređeni stalni dijalog EPD. Ovo telo je na redovnim sastancima, koji se odražavaju više puta tokom godine u Beogradu i Briselu, ocenjivalo i raspravljalo o dinamici evropskih integracija Srbije.
8. Oktobra 2000. godine, SRJ pristupa Procesu stabilizacije i pridruživanja koji je za ostale zemlje u regionu započeo godinu dana ranije.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17: podstreh stručnjacima i mladima
5. juna 2017. godine, sa početkom u 10h, održana je u PKS 13. regionalna konferencija “Životna sredina ka Evropi”-EnE17.
Konferenciju je otvorio Goran Trivan, sekretar za životnu sredinu grada Beograda, sa upečatljivim i jasnim porukama gde se nalazi i kako treba da se razvija sektor životne sredine i klimatskih promena.
Uvodnim obraćanjima učesnicima konferencije su se obratili i :
- Päivi Alatalo, Zamenik šefa misije Ambasade Finske u Beogradu
- Stanojla Mandić, Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Zoran Vujović, Potpredsednik Privredne komore Srbije
- dr Mirjana Drenovak Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu ( i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27)
- mr Dusan Stokić, suorganizator EnE17 Konferencije, Direktor Centra za zaštitu životne sredine, standarde i tehničke propise, Privredna komora Srbije
- Predsedavajuća EnE17 Konferencije, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Pogledajte fotografije sa uvodnog dela konferencije
Dodela povelje Zelena Planeta Kompaniji Tetra Pak
Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije dodelilo je Kompaniji Tetra Pak povelju Zelena Planeta koje je jedno od najznačajniji priznanja koje se u Srbiji dodeljuje za višegodišnji uspešan rad u oblasti zaštite životne sredine. Kompanija Tetra Pak podržava međunarodni program Eko-škole, kroz Eko-paket projekat koji realizuju Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, te je EnE17 Konferencija bila prilika da se promovišu primeri dobre prakse u očuvanju životne sredine i oda priznanje Kompaniji Tetra Pak za sve što čini za naše društvo. U ime Društva stručnjaka ekoloških nauka Srbije prisutnima se se obratio direktor Fonda “Zelena planeta” g. Branislav Marinkov. Povelju je u ime Kompanije Tetra Pak primila Ljubica Naumović, referent za zaštitu životne sredine u Tetra Pak Production doo Beograd.
Pogledajte fotografije uručivanja povelje Zelena plaketa
Panel na temu Obrazovanje o klimatskim promenama za održivi razvoj
Učesnici Panela:
Prof. dr Vladimir Đurđević, Fizički fakultet, Univerzitet u Beogradu
Prof. dr Aleksandar Jovović, Mašinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Prim. mr sci. med. Branislava Matić, Šef Odseka za humanu ekologiju i školsku higijenu, Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut”
Nataša Đokić, Načelnik sektora za planiranje i upravljanje projektima u životnoj sredini, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda
MSc Izabel Airas, Savetnik za cirkularnu ekonomiju, Centar za cirkularnu ekonomiju, Privredna komora Srbije
prof. dr Anđelka Mihajlov, Članica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije, zadužena za klimatske promene iz Poglavlja 27
Moderator Panela je bila Milica Momčilović.
Pogledajte fotografije sa Panela.
Dodela nagrada najboljim Mladim Eko-reporetima u 2017. godini
Na početku su se nagrađenima obratili: Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Milena Tabašević, MSc, koordinator Programa Mladi Eko-reporteri,i Jelena Kiš, menadžerka RECAN fondacije za reciklažu limenki za piće
Pogledajte fotografije sa dodeljivanja nagrada Mladim Eko-reporterima
Na konferenciji su usmeno izloženi naučni i stručni radovi (moderatori sekcije bili su prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, i dr Uroš Rakić) – pogledajte prezentacije:
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA PRIRODU I OBRAZOVANJE KAO MERA ZAŠTITE PRIRODE, MILA RISTIĆ, NATAŠA PANIĆ, ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE REPUBLIKE SRBIJE
TRANSPOZICIJA HORIZONTALNOG ZAKONODAVSTVA EU U RS, TINA JANJATOVIĆ, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE
ELEKTRONSKO UČENJE O ŽIVOTNOJ SREDINI U CIVILNOM DRUŠTVU, MILKA GVOZDENOVIĆ, DUŠICA TRNAVAC BOGDANOVIĆ, MLADI ISTRAŽIVAČI SRBIJE
ZAŠTO JE OBRAZOVANJE O KLIMATSKIM PROMENAMA VAŽNO ZA NAŠE ZDRAVLJE?, UROŠ RAKIĆ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLЈE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”, BEOGRAD
ZABRINUTOST I STAV O KLIMATSKIM PROMENAMA NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, MILADIN KALINIĆ, NIKOLA VUKSANOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE (MPK)
APPLICATION OF URBAN CLIMATE RESEARCH IN NOVI SAD (SERBIA), DEJAN ĐURĐEVIĆ, STEVAN SAVIĆ, DRAGAN MILOŠEVIĆ, CLIMATOLOGY AND HYDROLOGY RESEARCH CENTRE, FACULTY OF SCIENCES, UNIVERSITY OF NOVI SAD
CITIZENS4SCIENCES APPROACH IN MONITORING AIR QUALITY AND PERSONAL EXPOSURE TO PM2.5, VLATKA MATKOVIC PULJIC, HEALTH & ENVIRONMENT ALLIANCE (HEAL), BRUSSELS, MARIJA JEVTIĆ, FACULTY OF MEDICINE, UNIVERSITY OF NOVI SAD, INSTITUTE OF PUBLIC HEALTH OF VOJVODINA, CATHERINE BOULAND, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, RESEARCH CENTER FOR ENVIRONMENTAL HEALTH
EKO-PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE NASTAVNIH KADROVA KAO PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ „MOMČILO NASTASIJEVIĆ“, GORNJI MILANOVAC, VESNA NIKOLIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU, DANIJELA MARKOVIĆ, UČITELJSKI FAKULTET U JAGODINI
KONVENCIJA O ZAŠTITI EVROPSKE DIVLJAČI I NJIHOVIH PRIRODNIH STANIŠTA, FILIP POPOVIĆ, PRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
Konferencija u medijima – uskoro
Pogledajte fotografije iz sekcije izlaganja istraživačkih rezultata
Održana sednica Nacionalnog saveta za programe obrazovanja u oblasti životne sredine
Nacionalni savet za programe obrazovanja u oblasti životne sredine predstavlja skup delegiranih predstavnika iz vladinog i nevladinog sektora koji prate i unapređuju rad programa: Eko-škole, Mladi eko-reporteri, Plava zastava I Zeleni ključ, koji svojim znanjem, umećem, iskustvom, trudom i radom pomeraju granice u uticaju obrazovanja za životnu sredinu na razvoj održivog turizma, nauke i obrazovanja. Pravila su međunarodno utvrđena u partnerstvu Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini (FEE – http://www.fee.global/), Programa UN za životnu sredinu, UNESKO i Svetske turističke organizacije, a u Srbiji sprovođenje koordinira strukovno udruženje “Ambasadori održivog razvoja I životne sredine”.
U Kući ljudskih prava, 27. januara na dan Svetog Save, koji se obeležava kao “školska slava”, održan je sastanak Nacionalnog saveta za programe obrazovanja u oblasti životne sredine.
Posebno mesto na današnjoj sednici imalo je razmatranje prijave Grada Beograda i JKP “Ada Ciganlija” za “Plavu zastavu” za plažu Savsko jezero u 2017. godini.
Predstavljeni rezultati merenja kvaliteta vode za kupanje u prethodnom periodu su veoma dobri, a ocenjivani su i ostali sadržaji. Prema Izveštaju o kvalitetu životne sredine u Beogradu od 372 analizirana uzorka od 2012. do 2015. godine u granicama klase kvaliteta vode za kupanje bilo je 367 uzorka, što čini da je 98,66% uzoraka vode za kupanje ispunjavalo uslove Direktive o vodi za kupanje Evropske unije. Slični rezultati su dobijeni i za 2016. godinu.
Predstavnik Spasilačkog saveza Srbije Vladimir Grujić, ukazao je na spremnost Saveza da se priključe nadzornim posetama, kojima se u toku sezone kontroliše funkcionisanje službi na plaži.
Vesna Kartal iz Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, ukazala je na važnost obrazovne komponente koja ovim programima daje posebnu vrednost i specifičnost.
Nacionalna koordinatorka programa Plava zastava u Srbiji Aleksandra Mladenović je istakla da je ova plaža već pet godina u kontinuitetu zaslužila ovo visoko priznanje međunarodne eko-sertifikacije plaža. Nacionalni mentor FEE programa za Srbiju prof. dr Anđelka Mihajlov je istakla da je ovo za sada jedina plaža u Srbiji koja ispunjava stroge kriterijume Plave zastave i uspeva da održi nivo u bezbednosti, kvalitetu vode za kupanje i obrazovnim sadržajima.
Nacionalni savet, u kome su između već pomenutih i predstavnici ministarstva nadležnog za turizam, ministarstva nadležnog za životnu sredinu i Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva zdravlja, Instituta ”Batut”, Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda, Gradskog zavoda za javno zdravlje, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Nacionalne turističke organizacije, WWF, RECAN fondacije i nautičkog udruženja Dunavski propeler, pozitivno je ocenio prijavu plaže Ada Ciganlija – Savsko jezero i preporučiće Međunarodnom žiriju da i 2017. godine bude sertifikovana kao plaža sa Plavom zastavom.
Međunarodni žiri će imati sednicu u aprilu 2017. godine, u Kopenhagenu.
U svetu je 2016. godine sertifikovano preko 3500 plaža Plavom zastavom, najviše u Španiji, Grčkoj i Turskoj. Srbija je jedna od retkih zemalja koja ima Plavu zastavu na plaži koja nije morska.
Pratite nas na sajtovima http://feeserbia.com/ i www.ambassadors-env.com, kao i na Facebook stranicama https://www.facebook.com/EASD.AOR i www.facebook.com/feeserbia
Za sve dodatne informacije molimo Vas da kontaktirate Aleksandru Mladenović (0631173797) ili putem mejla secretariat@feeserbia.com
Program Trinaeste regionalne konferencije EnE17 (5.juni 2017.) – Nacrt na dan 24.05
Nacrt Agende možete preuzeti u celini.
Trinaesta regionalna konferencija EnE17
Životna sredina ka Evropi
Beograd, 5. jun 2017.
Obrazovanje o klimatskim promenama za održivi razvoj
Program konferencije – Nacrt na dan 22.05.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava UN Svetski dan zaštite životne sredine (World Environment Day – WED). Na ovaj dan, od 1972. godine do danas, UN skreću pažnju vlada, država i najšire javnosti na goruća pitanja zaštite životne sredine i potrebu njihovog kontinuiranog rešavanja. Tema ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je “Povezivanje ljudi sa prirodom’’, obeležava se uz slogan “Ja sam sa prirodom”, a zemlja domaćin je Kanada u kojoj će se održati centralna proslava. Cilj ovogodišnjeg 5. juna je da nas motiviše da cenimo lepotu i značaj prirode, kao i da učinimo korak više da zaštitimo Planetu koju delimo. Navodeći nas na razmišljanje kako smo deo prirode i kako zavisimo od nje, očekuje se globalna akcija miliona ljudi, kroz hiljade aktivnosti širom sveta.
Konferencija “Životna sredina ka Evropi” – EnE17 predstavlja zvaničan događaj kojim se u Republici Srbiji obeležava Evropska nedelja održivog razvoja (European Sustainable Development Week, ESDW). ESDW je inicijativa rasprostranjena na području evropskih zemalja koja stimuliše i čini vidljivim aktivnosti, projekte i događaje koji promovišu ciljeve održivog razvoja ( Sustainable Development Goals, SDGs). Održava se svake godine od 30. maja do 5. juna, a ima za cilj podizanje svesti o Agendi 2030 u Evropi i značaju lokalnih zainteresovanih strana u ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja i održivosti uopšte.
5. jun June 5th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 10:40 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: mr Dušan Stokić, mr Aleksandra Mladenović, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, prof. dr Nataša Žugić Drakulić
Confirmed / Potvrdili
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade / Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Päivi Alatalo, Deputy Head of the Mission, Embassy of Finland, Belgrade / Zamenik šefa misije Ambasade Finske u Beogradu
- Rodolјub Šabić,The Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data / Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Vlade Srbije
- Representative, Institute for Nature Conservation of Serbia / Predstavnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Zoran Vujović, Vicepresident, Chamber of Commerce and Industry of Serbia / Potpredsednik Privredne komore Srbije
- dr Mirjana Drenovak Ivanović, Faculty of Law, University of Belgrade (and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27 ) / Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu ( i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27)
- mr Dusan Stokić, Co-organizer of the EnE17 Conference, Director of the Centre for Environmental Protection, Standards and Technical Regulation, the Chamber of Commerce and Industry of Serbia / suorganizator EnE17 Konferencije, Direktor Centra za zaštitu životne sredine, standarde i tehničke propise, Privredna komora Srbije
- the EnE17 Conference Chair person, Environmental Ambassador for Sustainable Development / predsedavajuća EnE17 Konferencije, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Note / Napomena: The Conference will be opened by Mr. Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade. / Konferenciju će otvoriti gospodin Goran Trivan, sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda.
10:50 -11:00 Tehnička pauza
11:00 -12:30 Panel na temu Obrazovanje o klimatskim promenama za održivi razvoj
Moderator: Milica Momčilović, novinar
Panelists/ Učesnici Panela:
Prof. dr Vladimir Đurđević, Faculty of Physics, University of Belgrade / Fizički fakultet, Univerzitet u Beogradu
– Docent na grupi za meteorologiju Fizičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Bio je i gostujući istraživač u National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), USA; Euro-Mediterranean center for climate change (CMCC), Italia; Tehnical institute (IST), University of Lisbon, Portugal; Mediterranean Centre on Insular Coastal Dynamics (ICoD) of the University of Malta. Učestvovao je u međunarodnim naučno-istraživačkim projekatima finasiranih iz fondova EU-Horizon2020, EU-FP7, IPA, JRC, IOC-UNESCO i GEF. Učesnik je međunarodnih inicijativa za proučavnje klime Mediterana – MedCORDEX i klime Panonskog regiona – PannEX. Učestvovao je u izradi Nacionalnih komunikacija prema UNFCCC u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Brazilu, kao i u izradi drugih relevantnih dokumenta u oblasti klimatskih promena, kao što su Nacionalno opredeljeni doprinosi, Plan za adapatciju na klimatske promene i Akcioni plana adaptacije na klimatske promene za grad Beograd.
Prof. dr Aleksandar Jovović, Faculty of Mechanical Engineering, University of Belgrade / Mašinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
– Profesor Univerziteta u Beogradu, Mašinski fakultet na Odseku za procesnu tehniku i zaštitu životne sredine. Član je Akademskog odbora čovek i životna sredina SANU i Matičnog naučnog odbora za uređenje, zaštitu i korišćenja voda, zemljišta i vazduha Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Osnivač je Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom, SeSWA i član nacionalnog saveta. Član je naučnog saveta Ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine u više saziva i tehničkih komisija za procene uticaja na svim nivoima. Učesnik i rukovodilac velikog broja generalnih, idejnih i glavnih projekata, kao i nacionalnih strateških dokumenata, propisa i studija iz oblasti zaštite životne sredine, enegetike i održivog razvoja.
Prim. mr sci. med. Branislava Matić, Head of Unit for Human Ecology and School Hygiene at Institute of Public health of Serbia “Dr Milan Jovanovic Batut” / Šef Odseka za humanu ekologiju i školsku higijenu, Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut”
– Zaposlena u Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ od 2000. kao doktor medicine. Specijalista higijene sa medicinskom ekologijom (2004)/ magistar med.nauka 2007/ Primarijus od 2016. Odobrena doktorska teza decembra 2013. na temu „Prediktori respiratornog zdravlja školske dece), Fakultet medicinskih nauka Univerziteta Kragujevac.Trenutno šef Odseka za humanu ekologiju i školsku higijenu u IJZS (2014).Od 2013. Nominovani Nacionalni korespondent Ministarstva zdravlja pri WHO za životnu sredinu i zdravlje. Član HIC Group (Health in Climate Change) WHO. Rukovodila radnom grupom IJZS koja je izradila Nacrt Vodiča za postupanje u toku toplotnih talasa, za primenu, pre svega od strane zdravstvenog sektora, podržane od strane WHO. Član stalne radne grupe za implementaciju „AP adaptacije na klimatske promene sa procenom osetljivosti“, izabrane od strane Gradske skupštine Grada Beograda.
Nataša Đokić, Head of Department for planning projects at City of Belgrade, Secretariat for Environmental Protection / Načelnik sektora za planiranje i upravljanje projektima u životnoj sredini, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda
– Rođena je 1971. godine u Kruševcu. Nakon diplomiranja 1997. godine na Rudarsko-geološkom fakultetu na odseku za hidrogeologiju nastavlja da radi kao saradnik na Institutu za hidrogeologiju. Stipendista ministarstva nauke na poslediplomskim studijama. Autor brojnih naučnih radova. U Ministarstvu za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine radila je od 2002. do 2007. godine, najpre u Odseku za geološka istraživanja i mineralne sirovine, a kasnije u Odeljenju za međunarodnu saradnju. Od oktobra 2007. godine do danas zaposlena u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Beograda, najpre kao načelnik Odeljenja za planove i projekte u oblasti zaštite prirode i životne sredine, a od 2013. godine kao pomoćnik sekretara u Sektoru za planiranje i upravljanje projektima. U projektu „Adaptacija na klimatske promene na području zapadnog Balkana“, član upravljačke radne grupe i koordinator za grad Beograd, urednik publikacije „Akcioni plan adaptacije na klimatske promene sa procenom ranjivosti“, publikovane nakon usvajanja plana u Skupštini grada Beograda. Prati i koordinira brojne projekte u oblasti zaštite životne sredine za područje grada Beograda. Pohađala brojne treninge i obuke u oblasti zaštite životne sredine u zemlji i inostranstvu. Govori engleski jezik. Majka dve ćerke.
MSc Izabel Airas, Advisor for circular economy, Center for Circular Economy, the Chamber of Commerce and Industry of Serbia / Savetnik za cirkularnu ekonomiju, Centar za cirkularnu ekonomiju, Privredna komora Srbije
– Rođena i odrasla u Nemačkoj. Stekla je zvanje master nauke iz oblasti životne sredine i upravljanja resursima na Univerzitetu u Gisenu, Nemačka. Radila je na internacionalnim projektima iz oblasti životne sredine, od kojih je većina finansirana od strane GIZ-a u zemljama poput Malavije, Kolumbije, Saudijske Arabije i Nemačke. U poslednjih šest meseci, zaposlena je u Privrednoj komori Srbije. Uža specijalnost su joj cirkularna ekonomija i klimatske promene. Menadžer je ’’Climate-KIC’’ projekta, finansiranog od strane EU, koji implementira aktivnosti za preduzetnike i početnike u preduzetništvu, studente i osobe koje stiču praksu u oblasti životne sredine.
prof. dr Anđelka Mihajlov (Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for climate changes in Chapter 27 / Članica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije, zadužena za klimatske promene iz Poglavlja 27)
– Ekspert Ujedinjenih nacija, konsultant i naučnik, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, u penziji od 2015. godine. Koordinator za zelenu ekonomiju i životnu sredinu Instituta za javnu politiku. Članica je Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije ( od avgusta 2015.) zadužena za određene sektore poglavlja 27- životna sredina i klimatske promene. Okviri njene profesionalne orijentacije u poslednjih više od 20 godina su: životna sredina i evropske integracije, upravljanje otpadom, održivi razvoj, klimatske promene, međunarodna saradnja u oblasti održivog razvoja i životne sredine. Ima više od 300 referentnih naučnih publikacija i konsultantske reference, uključujući i u okviru projekata podržanih od EU i Svetske banke. Član je Odbora za životnu sredinu i održivi razvoj Privredne komore Srbije od 2004. i nacionalni mentor međunarodne Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini. Po pozivu predaje na različitim univerzitetima u zemlji i svetu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala tehničke nauke na Univerzitetu u Beogradu. Iz oblasti hemijskog inženjerstva ima dodatno obrazovanje u SAD. Bila je član Vlade Republike Srbije na poslovima ministarke za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine od juna 2002. do marta 2004. godine. Bila je član Savetodavnog tela za ekološka i socijalna pitanja Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) od 2005 do 2010, London, kao i član Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO od 2008. do 2015. Od strane Programa UN za životnu sredinu (UNEP) 2006. godine je identifikovana kao jedna od žena u svetu koja je dala značajan doprinos u oblasti životne sredine kao „lider u oblasti životne sredine Zapadnog Balkana“. Počasna je predsednica strukovnog udruženja Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao i Srpske asocijacije za upravljanje otpadom.
12:30 -13:00 Dodela nagrada najboljim Mladim Eko-reporetima u 2017. godini
Obraćanje: mr Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine, Milena Tabašević, MSc, coordinator Programa Mladi Eko-reporteri, Jelena Kiš, menadžerka RECAN fondacije za reciklažu limenki za piće
13:00-13:30 Pauza
13:30-17:00 Usmena izlaganja
(Moderatori: prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, dr Uroš Rakić, prof. dr Nataša Žugić Drakulić)
TRANSPOZICIJA HORIZONTALNOG ZAKONODAVSTVA EU U RS, TINA JANJATOVIĆ, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE
ELEKTRONSKO UČENJE O ŽIVOTNOJ SREDINI U CIVILNOM DRUŠTVU, MILKA GVOZDENOVIĆ, DUŠICA TRNAVAC BOGDANOVIĆ, MLADI ISTRAŽIVAČI SRBIJE
ZNAČAJ EDUKACIJE U SMANJENJU RANJIVOSTI POPULACIJE, MARIJA JEVTIĆ, MEDICINSKI FAKULTET, UNIVERZITET U NONOM SADU, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TATJANA TAMAŠ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TANJA NOVAKOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ZAŠTO JE OBRAZOVANJE O KLIMATSKIM PROMENAMA VAŽNO ZA NAŠE ZDRAVLJE?, UROŠ RAKIĆ, UNIVERZITET U NOVOM SADU, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TATJANA TAMAŠ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE VOJVODINE, TANJA NOVAKOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ZABRINUTOST I STAV O KLIMATSKIM PROMENAMA NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, MILADIN KALINIĆ, NIKOLA VUKSANOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE (MPK)
APPLICATION OF URBAN CLIMATE RESEARCH IN NOVI SAD (SERBIA), DEJAN ĐURĐEVIĆ, STEVAN SAVIĆ, DRAGAN MILOŠEVIĆ, CLIMATOLOGY AND HYDROLOGY RESEARCH CENTRE, FACULTY OF SCIENCES, UNIVERSITY OF NOVI SAD
CITIZENS4SCIENCES APPROACH IN MONITORING AIR QUALITY AND PERSONAL EXPOSURE TO PM2.5, VLATKA MATKOVIC PULJIC, HEALTH & ENVIRONMENT ALLIANCE (HEAL), BRUSSELS, MARIJA JEVTIĆ, FACULTY OF MEDICINE, UNIVERSITY OF NOVI SAD, INSTITUTE OF PUBLIC HEALTH OF VOJVODINA, CATHERINE BOULAND, UNIVERSITÉ LIBRE DE BRUXELLES (ULB), SCHOOL OF PUBLIC HEALTH, RESEARCH CENTER FOR ENVIRONMENTAL HEALTH
OBRAZOVANJE U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE ISKUSTVO NASTAVNIKA, JAGODA PETROVIĆ UKAJ, GEODETSKA TEHNIČKA ŠKOLA, BEOGRAD
MREŽA EKO-KOORIDNATORA KAO ZNAČAJNA PODRŠKA VASPITNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA I LOKALNOJ ZAJEDNICI U OSTVARIVANJU PROGRAMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, SONJA MILIĆEVIĆ, ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, STEFAN MALINOVIĆ, FAKULTET MEDICINSKIH NAUKA, UNIVERZITET U KRAGUJEVCU, VERICA AGATONOVIĆ MALINOVIĆ, HEMIJSKO-TEHNOLOŠKA ŠKOLA KRUŠEVAC, DALIBORKA ŽIVKOVIĆ, PREDŠKOLSKA USTANOVA ’’NATA VELJKOVIĆ’’ KRUŠEVAC, OLIVERA KOLARIĆ, OŠ ’’JOVAN POPOVIĆ’’ KRUŠEVAC, DRAGANA MILIĆEVIĆ, DIREKCIJA ZA MERE I DRAGOCENE METALE, OKN KRUŠEVAC
EKO-PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE NASTAVNIH KADROVA KAO PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ „MOMČILO NASTASIJEVIĆ“, GORNJI MILANOVAC, VESNA NIKOLIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU, DANIJELA MARKOVIĆ, UČITELJSKI FAKULTET U JAGODINI
INCREASING CROSS-BORDER COOPERATION (CBC) TO FACE CLIMATE CHANGES CHALLENGES. PROGRESSING TO A SUSTAINABLE WORLD, RUI ALEXANDRE CASTANHO, ENVIRONMENTAL RESOURCES ANALYSIS RESEARCH GROUP (ARAM), UNIVERSITY OF EXTREMADURA, BADAJOZ, SPAIN, ANA VULEVIĆ, INSTITUTE OF TRANSPORTATION – CIP, DEPARTMENT OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING. BELGRADE, SERBIA, JOSÉ CABEZAS, LUIS FERNÁNDEZ-POZO, ENVIRONMENTAL RESOURCES ANALYSIS RESEARCH GROUP (ARAM), UNIVERSITY OF EXTREMADURA, BADAJOZ, SPAIN, LUÍS LOURES, POLYTECHNIC INSTITUTE OF PORTALEGRE, PORTUGAL AND RESEARCH CENTRE FOR SPATIAL AND ORGANIZATIONAL DYNAMICS (CIEO), UNIVERSITY OF ALGARVE, PORTUGAL.
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA: IZAZOVI ZA ODRŽIVU POLJOPRIVREDU, MARKO ALEKSIĆ, LJUBICA KOMAZEC, EKONOMSKI FAKULTET U SUBOTICI, UNIVERZITET U NOVOM SADU
ULOGA ZADRUŽNOG POVEZIVANJA U ENERGETSKOJ SAMOODRŽIVOSTI SELA, D. DAKIĆ, INOVACIONI CENTAR MAŠINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU, M. PAPRIKA, B. REPIĆ, S. NEMODA, INSTITUT ZA NUKLEARNE NAUKE VINČA, LABORATORIJA ZA TERMOTEHNIKU I ENERGETIKU, M. TURKOVIĆ, ASOCIJACIJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ (ASOR), BEOGRAD, SRBIJA
ZNAČAJ I ULOGA RIPARIJALNIH PODRUČJA I NJIHOVA OSETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMENE, TAMARA KRPIĆ, UNIVERZITET SINGIDUNUM, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, SLAĐANA ĐORDJEVIĆ, POLJOPRIVREDNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, DANIELA CVETKOVIĆ, ZLATA MAJINSKI, UNIVERZITET SINGIDUNUM, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, DUSICA PEJIĆ, FAKULTET ZA BEZBEDNOST, UNIVERZITET U BEOGRADU
UTICAJ PRIMENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA KLIMU U GRADOVIMA, MILAN MARTINOVIĆ, GEOGRAFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
KONVENCIJA O ZAŠTITI EVROPSKE DIVLJAČI I NJIHOVIH PRIRODNIH STANIŠTA, FILIP POPOVIĆ, PRAVNI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
17:00 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Obraćanje: Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredi
I ove godine Ambasadori održivog razvoja i životne sredine (AOR) nastavljaju sa promovisanjem aktivnosti koje imaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, te je EnE17 Konferencija prepoznata kao ekološki prijateljska i izbegnuto je bespotrebno štampanje materijala i publikovanje Zbornika radova u štampanom izdanju. Takođe, AOR preporučuju dolazak učesnika na Konferenciju sredstvima javnog prevoza.
AOR na SERBIAN VISIONS: 27.novembra od 12-14h u sali M4 Radisson Blu Old Mill Hotela u Beogradu
Ambasadori održivog razvoja i životne sredine imaju priliku da i ove godine učestvuju na SERBIAN VISIONS multikongresu koji obuhvata više tema: ljudska prava, ekonomiju, obrazovanje, kulturu, zdravlje, zaštitu životne sredine, EU integracije, bezbednost, inovacije, kao i druge segmente koji čine viziju za bolju budućnost Srbije. Na ovoj jedinstvenoj manifestaciju u Srbiji, u nedelju 27. novembra 2016. godine, u periodu od 12.00 do 14.00 časova, u hotelu Radisson Blu Old Mill, namera nam je da skrenemo pažnju pre svega privrednih subjekata i donosilaca odluka o mogućnostima eko-sertifikacije u turizmu, uzimajući u obzir da je to grana koja se sve više razvija u Srbiji i svetu i koja postaje sa jedne strane nosilac napretka društva, a sa druge strane veliki korisnik prirodnih resursa, energije, prostora i životne sredine.
Kako bismo u narednim godinama obezbedili pravilan i održivi razvoj turizma u Srbiji i jednistvenim sadržajima privukli što više turista da borave na našim prostorima, potrebno je da se prema resursima i životnoj sredini odnosimo štedljivo i na pravilan način, koristeći se alatima koji su već dugi niz godina razvijani na globalnom nivou. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su predstavnici Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini, koja je intelektualni vlasnik programa, između ostalih, Plava zastava i Zeleni ključ. Ova dva međunarodna programa realizujemo u Srbiji od 2012., tj. 2014. godine, a namera nam je da na primerima korisnika ovih progama (Ada Ciganlija za Plavu zastavu, hoteli Radisson Blu Old Mill i IN hotel iz Beograda) pokažemo načine održivog upravljanja i korišćenja resursa i životne sredine, što posredno može dovesti i do ekonomskog napretka učesnika u programu, lokalne zajednice i čitavog društva.
Pozivamo Vas da nam se pridružite 27. novembra 2016. godine, od 12 do 14h, u konferencijskoj sali M4 Hotela Radisson Blu Old Mill, u interaktivnoj diskusiji o mogućnostima, prednostima i nedostacima sa kojima se susrećemo u procesu eko-sertifikacije u turizmu kod nas, kao nove mogućnosti napretka i razvoja civilizovanog društva koje kao prioritet postavlja visoke standarde za dobrobit ljudi, pre svega zdravlje, obrazovanje, sigurnost, što je omogućeno održivim korišćenjem resursa i brigom o životnoj sredini.
Molimo Vas da učešće kao panelista ili prisustvo u publici, potvrdite najkasnije do 23.11.2016. godine, kontakt osoba Aleksandra Mladenović, telefon: 0631173797, email: aleksandra.mladenovic@feeserbia.com
Projekat „Serbian Visions“ predstavlja specifičan koncept okupljanja organizacija civilnog sektora i privrede na jednom mestu sa ciljem jačanja uloge civilnog društva u zemlji i stvaranja povoljnijeg privrednog ambijenta kroz davanje doprinosa važnim razvojnim segmentima zemlje kao što su, između ostalog i evropske integracije.
Program 27. novembar Program za 26. novembar
Bezbedno upravljanje hemikalijama
Ambasadori održivog razvoja su SAICM NGO fokalna tačka– svoje opredeljenje za bezbedno upravljanje hemiklalijama iskazujemo aktivnim učestvovanjem na svim akcijama koje se bave ovom tematikom .
U tom cilju, predstavnica AMbasadora održivog razvoja dr. Hristina Stevanović Čarapina prisustvovala je završnom sastanku projekta “capacity building and Strategic Partnership for Chemical Safety in the rešublic of Serbia”
Na inicijativu ALHem – Alternative za bezbednije hemikalije, ova organizacija civilnog društva u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) tokom poslednjih 6 meseci je realizovala kampanju „Izbori se da znaš!“. Cilj kampanje je provere sprovođenja odredbi Zakona o hemikalijama koje se odnose na informisanje potrošača o sadržaju supstanci koje izazivaju zabrinutost u potrošačkim proizvodima i podizanja svesti o značaju informisanja potrošača o ovim supstancama. Partneri u sprovođenju ove kampanje bila su i tri udruženja potrošača CEPS, APOS i FORUM, kao i Gradski zavod za javno zdravlje Beograd.
Kao predmet ove kampanje odabrano je 90 proizvoda od PVC plastike (kablovi, medicinska sredstva, dečije igračke, podne obloge, odeća, oprema za plažu, pribor za domaćinstvo, oprema za bebe, školski pribor, plastično posuđe i dodatna oprema za mobilne telefone) koji potencijalno mogu da sadrže ftalate. Ftalati su grupa supstanci koje smatraju supstance koje izazivaju zabrinutost. Kroz komunikaciju sa distributerima tih proizvoda testirano je ostvarivanje prava na informacije potrošača o sadržaju ovih supstanci u proizvodima. Takođe stvarni sadržaj ftalata u uzorcima odabranih proizvoda utvrđen je laboratorijskom analizom.
Konferencija Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
Moments from the Conference-Gallery of pictures
Dvanaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE16-ENV.net” održana je 6. juna 2016. godine u Beogradu (Srbija) i bila je posvećena temi klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa. Tradicionalno, Konferenciju su organizovali Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije. Konferencija je bila zvaničan događaj kojim UNEP obeležava Svetski dan životne sredine u Srbiji i održavana je pod pokroviteljstvom EU, a kroz realizaciju projekta: “Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapređivanje uticaja stanovništva na proces reform cnvi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji.”
EnE16-ENV-net je otpočela uvodnim izlaganjima Nermine Ljubovic, izvršne direktorke Privredne komore Srbije, Stanojle Mandiić, zamenice poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, doc. dr Mirjane Drenovak Ivanović sa Pravnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27 i prof. dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Vladinog i nevladinog sektora, internacionalne organizacije, naučne institucije i poslovne asocijacije.
Učesnici konferencije (približno 170 registrovanih učesnika) su bili složni u jednom: imamo respektabilne stručnjake za oblasti životne sredine i klimatskih promena (kako one sa iskustvom, tako i mlade stručnjake – koji teško nalaze zaposlenje u struci). Kako je pristupanje EU značajan prioritet Srbije, time će i poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene (Poglavlje 27) biti sve važnije u procesu da u našoj zemlji imamo evropske standarde. Struka i iskustvo treba da budu garant za “prava” rešenja na ovom putu (koji će po prvim procenama, u ovom sektoru, u našoj zemlji, trajati više desetina godina). Ova konferencija doprinosi unapređenju uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji. Učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za životnu sredinu jedan je od stubova održivosti rešenja. Kako je ova Konferencija podržana i od Programa UN za životnu sredinu (UNEP), kao jedan od zvaničnih događaja kojim se u svetu obeležava Svetski dan životne sredine 5. juni, prenosioci smo poruke UNEP-a i Interpola da je, na globalnom nivou, kriminal prema životnoj sredini u porastu i da se taj trend mora „obrnuti“ da bi se postigao održivi rast i razvoj.
Press Release – Osnovne informacije
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net – The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi – Environment to Europe
Beograd, 6. juni 2016. – Belgrade, Serbia, June 6, 2016
Klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa – Climate Change and Sustainability of Resources
Program konferencije – dan 02.06. Conference Agenda- as on 02/06
6. jun June 6th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: Marko Čadež, prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, mr Dušan Stokić
- Irena Vojáčková – Sollorano, UN Resident Coordinator / Visoki predstavnik UN u Srbiji
- Nermina Ljubović, Chamber of Commerce and Industry of Serbia, Director / Izvršni direktor Privredne komore Srbije
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade, Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Sandra Radojević, Embassy of Bosnia and Herzegovina, Counsellor / savetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia /Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Aleksandar Dragišić, Head of Institute for nature conservation of Serbia / Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Representative, Electric Power Industry of Serbia / Elektroprivreda Srbije
- Mirjana Drenovak-Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Faculty of Law, University of Belgrade and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
- Prof. dr Anđelka Mihajlov, Uvodna poruka / Introductory message, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Environmental Ambassador for Sustainable Development and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
Note / Napomena: Pending invitation will be included in the final Agenda upon confirmation / Uvaženi pozvani gosti će biti uvršćeni u finalni dnevni red, po dobijanju potvde učešća
11:00 -11:10 Technical Break / Tehnička pauza
11:10- 13:30 Plenary lectures / Plenarna predavanja
(Moderatori: Prof. dr Hristina Stevanović-Čarapina, mr Aleksandra Mladenović, mr Dušan Stokić, mr Draženko Bijelić)
ENV.net PROJEKAT, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Nacionalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine / Environmental Ambassadors for Sustainable Development
BRIDGING THE GAP BETWEEN CLIMATE CHANGE AND URBAN CLIMATE, CHRISTOS VLACHOKOSTAS, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE; VIS. PROFESSOR, CLIMATE CHANGE AND ENERGY STRATEGIES, MSC SUSTAINABLE DEVELOPMENT, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY; VICE PRESIDENT OF THE GENERAL ASSEMBLY OF TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
CLIMATE CHANGE AND THE TOURISM SECTOR: DECISION SUPPORT TOWARDS ENVIRONMENTAL SUSTAINABILITY OF TOURISM, ALEXIA MICHAILIDOU, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, MEMBER OF THE PERMANENT COMITTEE FOR SUSTAINABLE TOURISM, TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
ENVIRONMENTAL PERFORMANCE OF BUILDINGS IN THE CONTEXT OF CLIMATE CHANGE, ANTHIMOS AMANATIDIS, SECRETARY GENERAL OF THE TECHNICAL CHAMBER OF GREECE / REGION OF CENTRAL MACEDONIA
SUSTAINABLE PRODUCTION – A LIFE CYCLE THINKING APPROACH IN INDUSTRIAL DESIGN, CHARISIOS ACHILLAS, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, ACADEMIC COORDINATOR, SCHOOL OF ECONOMICS, BUSINESS ADMINISTRATION AND LEGAL STUDIES, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY, GREECE; ADJUNCT LECTURER, DEPARTMENT OF LOGISTICS, TEI OF CENTRAL MACEDONIA
sistem zaštite prirode i klimatske promene, marija trukić I Biljana Krsteski, zavod za zaštitu prirode srbije / institute for nature conservation of serbia
Biodiversity of National parks of the Republic of Serbia – natural resource directly endangered by climate changes, Dejan stojanović, Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Nacionalni Park «Fruška gora», Milica Tomić, nacionalni park «tara», suzana komatović, predrag šumarac, nacionalni park «kopaonik», Nacionalni Park «Đerdap», marko tomić, nacionalni park «tara»
13:30-14:30 Break with buffet / Pauza sa posluženjem
14:30-17:15 Usmena izlaganja / Oral presentations
(Moderatori: Uroš Rakić, Milena Tabašević, Vladimir Mrkajić, Dragana Nešković Markić)
KVALITET VAZDUHA U NOVOM SADU I BEOGRADU OD 2011. DO 2014. GODINE, BILJANA RADOVANOVIĆ, JKP ’’PARKING SERVIS’’ NOVI SAD, TIHOMIR POPOVIĆ, AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE, MIRJANA VOJINOVIĆ MILORADOV, IVANA BOŽOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
KONJUKTURA VODE U USLOVIMA KLIMATSKIH PROMENA, DUŠAN LUKIĆ
KONCEPT METODOLOGIJE ZA OTKRIVANJE I ISTRAŽIVANJE EKSTREMNIH VREMENSKIH I KLIMATSKIH POJAVA, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ, MIROLJUB MILUTINOVIĆ, REPUBLIČKI HIDROMETEORLOŠKI ZAVOD, MOMČILO ŽIVKOVIĆ, SEWA
GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI, KLIMATSKE PROMENE, ODRŽIVI RAZVOJ I ZDRAVLJE LJUDI, UROŠ RAKIĆ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”, BEOGRAD, SRBIJA
CLIMATE CHANGE AFFECTS HEALTH CARE – RETHINKING ABOUT HEALTHY ENERGY FOR SUSTAINABILITY, Marija Jevtić, University in Novi Sad, Faculty of Medicine, Institute of Public Health of Vojvodina, Vlatka Matković PuljiĆ, Health & Environment Alliance (HEAL), Catherine Bouland, Université libre de Bruxelles (ULB), School of Public Health, Research Center on Environmental Health and Occupational Health
ODRŽIVOST OKRUŽENJA I EKOLOŠKI OTISAK KAO INDIKATORI UPOTREBE PRIRODNIH RESURSA U REPIBILAKAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VELERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE SREMSKI KARLOVCI, MINA KOVLJENIĆ, EKONOMSKI FAKULTET
PRIMER PROCENE RANJIVOSTI NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI, SLOBODAN MILUTINOVIĆ, PETAR VRANIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU
JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH ZAJEDNICA ZA ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE U REGIONU PODRINJA, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM, BEOGRAD, MILA VUKAŠINOVIĆ, UNIJA EKOLOGA “UNEKO”, BEOGRAD, DANIELA CVETKOVIĆ, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU
SANITARNO-HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE JAVNIH ČESAMA-ZNAČAJ ZA ZDRAVLJE LJUDI, LJILJANA PLEĆEVIĆ, BRANKICA LUKOVIĆ, ĐORĐE MIHAILOVIĆ, VAHID IBRULJ, MILANA ŠEVO, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
VODNI AGENT DUNAVSKE REGIJE, MAJDA ADLEŠIĆ, JOŽE CVETKO, VODNA AGENCIJA
PRISUSTVO BIOLOSKIH INDIKATORA I NJIHOV UTICAJ NA MIRIS I UKUS VODE, MILKICA KOVAČEVIĆ
UVOĐENJE ČISTIJE PROIZVODNJE U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI I PROIZVODNJI PAPIRA, DARJA ŽARKOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, BEOGRADSKA POLITEHNIKA, SANDRA ZIHERL, FABRIKA KARTONA UMKA, UMKA, BEOGRAD, MARICA ILIĆ STAMENKOVIĆ, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, ARANĐELOVAC
MONITORING ŠUMSKIH POŽARA SA ZEMLJE I IZ VAZDUHA, SINIŠA JOVANOVIĆ, SIMA MARKOVIĆ, NACIONALNI KLASTER ŠUMARSTVA, VIDOSAVA JOVANOVIĆ, UPRAVA ZA ŠUME, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ
AGROEKOLOGIJA – DOBRA EKOLOGIJA JE DOBRA EKONOMIJA, STELA STRSOGLAVEC, CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH “EDUCA HUMANA”
GUBITAK BIODIVERZITETA POD UTICAJEM GLOBALNIH EKOLOŠKIH PROMENA, IVANA TRIFKOVIĆ
EVROPSKO TRŽIŠTE UGLJEN-DIOKSIDA, BOJANA ŽIVKOVIĆ
POSTUPANJE SA NEUPOTREBLJIVIM LEKOVIMA IZ DOMAĆINSTAVA, Nataša Bukumirić, Vesna Alivojvodić, Šimon Đarmati, Visoka škola stukovnih studija – Beogradska politehnika
DECA EDUKATORI U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE, DRAGANA IGNJATOVIĆ CRNATOVIĆ, DEČIJI EKOLOŠKI POKRET NIŠ
PROGRAM EКО-ŠKOLA U FUNKCIJI RAZVOJA STRATEGIJE GRADA SREMSKI KARLOVCI, RADOVAN VLADISAVLJEVIĆ, FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT, PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD, ČASLAV KALINIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, MILADIN KALINIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE, SREMSKI KARLOVCI
MEĐUNARODNI PROGRAM EKO ŠKOLE KAO PODSTICAJ ZA OBELEŽAVANJE ZNAČAJNIH DATUMA, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ “MOMČILO NASTASIJEVIĆ”, GORNJI MILANOVAC
Poster izlaganja / Poster presentations
climate, traffic and combustion – related air pollutants in the urban air of Vranje City, Jovana Džoljić, Ljiljana Đorđević, Gordana Bogdanović, College of Applied Professional Studies Vranje
zdravstvene posledice i troškovi korišćenja uglja za proizvodnju struje u republici srbiji, Vlatka Matković PuljiĆ, Health and Envirionment Alliance (HEAL), Brussels
Da nam klima prija svima, marija milićević, centar enrgija mladih, sonja milićević, elektrotehnički fakultet, univerzitet u beogradu, dragana milićević, gradska uprava kruševac
SMANJENJE NEGATIVNIH EFEKATA NASTALIH KAO POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, NATAŠA VUKMIROVIĆ, LINK PLUS
DISTRIBUTIVNI MODEL ZA PREDVIĐANJE BUJIČNIH POPLAVA NA MALIM SLIVOVIMA, Nedeljković Marko, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Divna Đokić, Erasmus Mundus, Marine biodiversity and conservation, Ghent, Koprivica Ana, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Climate Consultant as a tool to determine and achieve thermal comfort conditions in buildings: A case study for the city of Belgrade, Milovan Medojević, Milana Medojević, Nenad Medić, Milovan Lazarević, Nemanja Sremčev, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
KLIMATSKE PROMENE I URBANI PROSTOR, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
The role of green roofs in climate change adaptation, Sandra Stanković, Jasmina Radosavljević, Dejan Vasović, Faculty of Occupational Safety, University of Niš
RAZVOJ GRAĐEVINSKOG PODRUČJA POD EKOLOŠKIM RIZICIMA U SRBIJI, Milica Gačić, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu
Kartiranje i vizuelizacija prirodnih karakteristika prostora opštine Svilajnac u GISu, MILOŠ NINKOVIĆ, UROŠ RADOJEVIĆ, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum
EKOLOŠKA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, Ljubica Komazec, Marko Aleksić, Radmila Bjekić, Ekonomski fakultet u Subotici, Univerzitet u Novom Sadu
Geoekološko vrednovanje Kaluđerskih Bara na Tari u funkciji održivog turizma, Emina muratović, geografski fakultet univerziteta u beogradu, safet muratović, zoran kričković, ministarstvo odbrane
klima kao turistićka vrijednost tuzle, jusuf omerović, evropski univerzitet kallos, tuzla
Aktuelni izazovi razvoja biciklističkog turizma u srednjem i donjem delu Dunavskog regiona, vladimir mrkajić, novosadska biciklistička inicijativa
Stirling motor – prijatelj životne sredine, Miodrag Jovanović, RViPVO, Vojska Srbije, Ministarstvo odbrane
PLAN ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADNIM ULJIMA NA “POLJU D” RB “KOLUBARA”, Ana Koprivica, Uroš Pantelić, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Reciklaža ambalažnog otpada u Srbiji – trenutno stanje i izazovi, vladimir mrkajić, nemanja stanisavljević, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
procedne vode sa deponije komunalnog otpada, dragana nešković markić, željka šobot pešić, draženko bjelić, J.P. DEP-OT Regionalna deponija Banja Luka
lociranje divljih deponija, jagoda petrović ukaj, geodetska tehnička škola, beogrAD
KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U CRNOJ GORI, MARINA PETROVIĆ, OŠ JUGOSLAVIJA, BAR
Valorizacija komine grožđa – hladno ceđeno ulje iz koštica, Vesna Vujasinović, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci, Miloš Bjelica, Tehnološki fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Valerija Večei-Funda, Nikola VuksanoviĆ, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci
ZNAČAJ KRIVIČNOG ZAKONA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI ZA PROCES INTEGRACIJE U EU, Aleksandar Luković, koridori srbije, Brankica Luković, Visoka tehnološka škola strukovnih studija, Aranđelovac
17:15 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net
The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
Marko Čadež, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, Nacionalni koordinator ENV.net projekta, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Milena Tabašević MSc, asistentkinja glavne koordinatorke Konferencije, assistant
Mr Dušan Stokić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
mr Danko Aleksić
mr Aleksandra Mladenović
Prof. dr Anđelka Mihajlov
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik.
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers.
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: plenarni radovi, radovi u celini, apstrakti radova.
Papers are grouped in several categories: Plenary Papers, Full Papers, and Abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Tel/faks: +381 11 2836926; Tel. u vezi Konferencije: +381 64 133 4136
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Phone/fax: +381 11 2836926; Phone for information related to Conference: +381 64 133 4136
Zbornik radova Konferencije / Conference Proceedings of Papers: http://ambassadors-env.com/ene16-env-net-zbornik-radovaproceedings-of-papers/
Hemikalije: nisu svi proizvođači, uvoznici i distributeri proizvoda upoznati sa zakonskim obavezama i odgovornostima
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization- WHO), oko pet miliona ljudi godišnje umire zbog bolesti nastalih usled izloženosti hemikalijama koje nas okružuju. Na tržištu, kako domaćem, tako i svetskom, nalaze se proizvodi koji u sebi sadrže neke od najopasnijih supstanci sa veoma štetnim efektima po zdravlje ljudi i životnu sredinu (teški metali, karcinogene supstance, supstance koje štetno utiču na plodnost i plod, endokrini disruptori i dr.).
Supstance koje mogu prouzrokovati ozbiljne posledice po ljudsko zdravlje i životnu sredinu identifikuju se kao supstance koje izazivaju zabrinutost (skr. SVHC). To su, pre svega, supstance koje su karcinogene, mutagene ili toksične po reprodukciju (skr. CMR supstance), kao i supstance koje су perzistentne (dugotrajne, teško se razlažu) i bioakumulativne (nakupljaju se u živim organizmima) (skr. PBT ili vPvB). U ovu grupu spadaju i druge supstance koje izazvaju zabrinutost, među kojima su i supstance koje ometaju rad endokrinog sistema (tzv. endokrini disruptori).
Pored radnika koji ove supstance koriste u industrijske i profesionalne svrhe, ovakvim supstancama može biti izložen svaki potrošač jer se one mogu nadi u različitim proizvodima koji su u svakodnevnoj upotrebi, počev od igračaka i opreme za bebe, preko električnih uređaja, kuhinjskog posuđa, nameštaja, podnih obloga, do školskog pribora, kancelarijske opreme i sl.
Rezultati kampanje „Izbori se da znaš!“ koji je sprove la organizacija civilnog sektora “ALHem – Alternativa za bezbednije hemikalije“ pokazuju da nisu svi proizvođači, uvoznici i distributeri proizvoda upoznati sa obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz odredbi Zakona o hemikalijama i da nisu pružili odgovarajuće informacije na postavljena pitanja u vezi sadržaja supstanci koje izazivaju zabrinutost u proizvodima koje proizvode, uvoze ili distribuiraju na tržište Republike Srbije
Kako „ Ambasadori održivog razvoja“ aktivno promovišu kroz svoje aktivnosti bezbedno upravljanje hemikalijama , to su i ovom prilikom kroz učešće dr Hristine Stevanović Čarapina je prisustvovala završnom skupu pokazali svoju sledljivost ovom principu.
Otpad i zdravlje – tematski sastanak u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji u Bonu, Nemačka
U Bonu, 5. i 6. novembra 2015. godine, u UN kampusu u Bonu, Svetska zdravstvena organizacija – Regionalna kancelarija za Evropu, organizovala je tematski sastanak OTPAD I ZDRAVLJE: STANJE I POTREBE.
Sastanku su pored predstavnika SZO (medju kojima i Srđan Matić, koordinator SZO – Evropa za životnu sredinu i zdravlje, Elizabet Paunović, šef Kancelarije SZO Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje u Bonu, Marco Martuzzi, menadžer EHI programa), Evropske komisije (Peter Wessman, DG Environment-A2) i UNEP-a (Matthias Kern, iz sekretarijata Bazelske, Roterdamske i Stokholmske konvencije), po pozivu prisustvovalo oko 20 odabranih eksperata iz oblasti zdravlja i upravljanja otpadom, među kojima kao ekspert i Anđelka Mihajlov, počasna predsednica AOR. Sastanak predstavlja početak sistematskog rada na ovoj problematici.
Koliko nam i ovog juna znači Svetski dan životne sredine i Evropska zelena nedelja?
“Politika”, KULTURNI DODATAK 30. maj 2015. godine,
strana 9: NAUKA
KLUPA SA REZERNIM IGRAČIMA
Postoji jedna rečenica u izveštajima Evropske Komisije o napretku Srbije u procesu pridruživanja EU (a koju možemo očekivati i ove godine) „da Srbija treba da se usaglasi sa stavovima Evropske Unije po pitanju klimatskih promena“.
Da bi se ovo desilo, obzirom da nam „prvi tim još ne igra u ligi EU“, svako pojedinačno sa naše klupe sa rezervnim igračima, a koji se zovu na primer „Energetika, Saobraćaj, Otpad, Poljoprivreda, Životna sredina“, moraju tako dobro da nauče „pravila lige EU“, da bi ih selektor pozvao u igru. Nije se još desilo da neko sa klupe za rezervne igrače menja pravila igre. Nema prostora da sa klupe za rezervne igrače se pregovara ili razgovara, ni sa selektorom, ni sa trenerom – ako znaš pravila i po njima (dobro) igraš ideš u tim. Ako igraš po nekim drugim pravilima – jesi kandidat za tim, ali ćeš sedeti i sedeti na klupi za rezervne igrače.
Toliko o ligi Evropske Unije.
A zašto naši igraći sede na klupi za reserve? Možda zato što igraju trening utakmice kojima se zadovoljavaju, možda zato što igraju u nekoj ligi različitoj od EU, koja nema mnogo zahteva prema našim igračima ….
Ono što je dokazivo je da je u Srbiji od 1960.godine do danas uočen značajan porast srednjih dnevnih temperatura sa prosečnim trendom 0,3 stepena Celzijusa po dekadi i da se može očekivati dalji porast. Zagrevanje je najizraženije tokom leta i jeseni i očekuje se da će prevazići 4 stepena celzijusa do kraja ovog veka. Evidentiran je značajan opadajući trend protoka vode za sve reke u Srbiji (osim Dunava i Tise, koje izviru u nekim drugim zemljama). U pojedinim delovima zemlje očekuje se i značajno suvlje klima (manje padavina). Ovaj trend promene klime koji se već dešava, utiče i na biodiverzitet i na ljudsko zdravlje, pa čini se da već imamo negativan uticaj na zdravlje nekih virusa kojima takva klima pogoduje.
Nove „epizode“ suše 2015.
Srbija je u jednom od regiona najpogođenijim izmenjenim klimatskim uslovima, što potkrepljuju i „epizode“ suše 2012. godine, poplave 2014. godine, i kažu nove epizode suše u leto-jesen 2015. godine.
Prema Konvenciji UN o klimatskim promenama, kao međunarodnom ugovoru koji je naša zemlja i potpisala i ratifikovala (zakonom usvojenim u Skupštini obećala da će ga sprovoditi), Srbija ima obaveze (koje sada nisu identične obavezama EU, obzirom da je naša zemlje svrstana u zemlje u razvoju).
Prema ovom obavezujućem međunarodnom ugovoru smo svake dve godine dužni da podnosimo izveštaje. U procesu je izrade „Drugi izveštaj RS prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promenama“, kojim utvrđujemo situaciju, pogođenost, mere prilagođavanja situaciji koja se očekuje (u sektorima vode, šume, poljoprivreda itd), kao i mere sprečavanja (mitigacije). Identifikovali smo 12 akcija na nacionalnom nivou neophodnih za sprečavanje klimatskih promena, i većina njih je u fazi traženja finansijske podrške za sprovođenje. Imamo 6 registrovanih projekata po „mehanizmu čistog razvoja“.
Međutim, trenutni nivo i resursi na nacionalnom nivou nisu dovoljni za efikasnu i brzu reakciju na promene klime i suzbijanje njenih uticaja i efekata. Srbija tek treba da utvrdi prve procene za mogućnosti smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (što smo isto obavezni prema Konvenciji). Pored scenarija „ ništa ne menjati“ predmet analize su i dva druga moguća scenarija. Naša sadašnjost je najbliža konstataciji „da skoro ništa ne menjamo“, jer uočava se na primer ne ispunjavanje do sada planiranih obaveza u energetskom sektoru i spore promene u sektoru otpada (čvrst otpad, otpadne vode). Ako nastavimo praksu „skoro ništa ne menjati“ mi bismo se po emisijama gasova sa efektom staklene bašte 2020. godine približavali stanju iz 1990. godine (a postavljeni cilj za zemlje EU je smanjenje 40% u odnosu na 1990. godinu).
Kada se zna da je u 2013. godini sektor energetike (uključuje energetsku industriju i saobraćaj) učestvovao sa 79,4% u emisijama ovih gasova u našoj zemlji, poljoprivrede sa 10,6%, otpada sa 5,1% i industrijske proizvodnje sa 4,8%, onda postaje jasno zašto su igrači na klupi za rezerve.
Formalno gledano, sprovodjenje Konvencije i integracija u EU nisu isto, pa tako gledano u ovom trenutku ne moramo možda sve da sprovodimo kao EU.
Dakle, mi nemamo problem kako ćemo se predstaviti na konferenciji zemalja članica Konvencije krajem godine u Parizu, ali imamo veliki, veliki „kao kuća“ problem što tako šaljemo Briselu jasan signal da nismo (još uvek) spremni za ligu koja se zove EU.
Ugovor o energetskoj zajednici
Čini se da je potrebno da naši igrači, još uvek na rezervnoj klupi, shvate da „igra za Pariz, još nije dovoljna za EU ligu“.
Ne treba zaboraviti, postoje i međunarodni ugovori kojima smo se obavezali da „igramo u EU ligi“, kao na primer ugovor o energetskoj zajednici. Ukoliko se promene odlažu, neizbežna transformacija na niskougljenićnu ekonomiju će biti teža.
Da li je posao lak? Nije. Potrebne su (ne lake) političke, strateške i finansijske odluke, koje treba da dovedu do ključnih zaokreta u energetici, saobraćaju, poljoprivredi, životnoj sredini i drugim sektorima. Mislim da smo o tome već godinama svesni, ali ne dovoljno.
Da li će biti teže ako kasnije rešavamo ovaj zadatak? Hoće. Između ostalog i zato što dok mi skoro stojimo, drugi ne stoje – kreću se, nekad i brzo.
Mi smo politički i strateški izabrali da nam je cilj da igramo u timu EU. Taj tim, upravo zato što pokazuje veću odgovornost prema građanima kroz brigu i o budućim generacijama, ima sjajnu boju za koju će biti čast igrati. A do tada? Opominjimo one na našoj klupi za rezervne igrače da ne misle da mi ne vidimo da igraju na pomoćnom terenu. Pomozimo im da shvate da igraju tek utakmicu za zagrevanje, ali su još na klupi kandidata, na klupi za rezervne igrače.
Suštinski, stručni selektor(i) i trener(i) su neophodni. Ako to ne obezbedimo, jedan pomoćni teren zamenićemo drugim (možda i dalje od glavnog terena). Ja razlikujem one koji se bave klimatskim promenama „površinski“ ili „kozmetički“ (oni koji „baš vole“ klimatske promene a da pri tome o njima mnogo ne znaju, pa još i zbunjuju i igrače i gledaoce-građane ) i stručnjake. Pogrešno razumevanje problematike vodi pogrešnim odlukama (hoću da poentiram razliku izmedju ” eko-znanja” i “eko-estrade”, razliku između „znanja o klimatskim promenama“ i „klimatske-estrade“; eko-estrada kozmeticki dodaje rec ” zeleno” na neprimerene suštine, postupke, proizvodnje i procese).
Zbog svega napred rečenog, zabrinuta sam koliko nam i ovog juna znači Svetski dan životne sredine i Evropska zelena nedelja.
Anđelka Mihajlov, profesorka univerziteta i ambasadorka održivog razvoja i životne sredine
Međunarodni DAN VODA
Voda je hrana – Voda je priroda – Voda je zdravlje
Obeležili smo radno međunarodni dan voda . Pogledajte momente sa Ade Ciganlije…….
2015. godina je pred nama
Radno i sa puno poruka učesnika Konferencije “Životna sredina ka Evropi”
EnE14/ENV.net Konferencija “Životna sredina ka Evropi”, održana je 5, juna 2014. godine u PKS. Učesnici Konferencije (oko 200 upisanih učesnika) jedinstveni su bili u tome da životna sredina kao sektor treba da bude značajan prioritet u procesu pregovaranja sa EU. Konferencija je događaj kojim je obeleđen Svetski dan životne sredine.
“Poglavlje 27 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom koje se odnosi na ekologiju jedno je od najzahtevnijih i najskupljih i Srbiji predstoji “trnovit” put prilagođavanja evropskim standardima, ocenili su učesnici konferencije “Životna sredina ka Evropi”, odžane u Privrednoj komori Srbije povodom Međunarodnog dana životne sredine.
Šef sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji Frejk Janmat kazao je da će od 2014. do 2020. godine od 200 miliona evra iz pretpristupnih fondova, znatan deo biti namenjen ekologiji. On je izrazio očekivanje da će Srbija uspešno odgovoriti izazovima koje nosi usklađivanje domaćih sa zahtevnim propisima EU u oblasti životne sredine.
Janmat je napomenuo da postoji tranzicioni period za sprovođenje pojedniih standarda koje predviđa pregovaračko poglavlje 27, a koje su mnoge zemlje, a poslednja Hrvatska, koristile prilikom pristupanja EU.
On je rekao da je važno uspostaviti jasan plan investicija u ekologiji i napraviti “zrele ” projekte kao i da postoji poseban fond iz koga bi se finasirali ekološki projekti.
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Stana Božović rekla je da je pregovaračko poglavlje 27 naskuplje, najzahtevnije i najteže, te da obuhvata dve trećine propisa i standarda koje treba uskladiti sa EU.
Potrebno je 10,5 milijardi evra za puno usaglašavanje ekoloških propisa, kazala je Božović, dodajući da i vlada i civilni sektor i privreda treba da sarađuju na tom putu. ” Preuzeto sa
Konferencija je okupila predstavnike vladinog i nevladinog sektora, međunarodnih institucija i privrednih asocijacija koji su tokom jednodnevne diskusije pokušali da daju odgovore na pitanja kako da budemo efikasniji u zaštiti životne sredine i odgovorniji prema prirodi koja je, prema rečima Irene Vojačkove Solorano, predstavnice UN u Srbiji, „tu pre i posle nas, a mi smo samo putnici kroz vreme“. “Što više razumemo prirodu, bolje ćemo moći da se zaštitimo od njenih duhova. Kada pogledamo poplave i klizišta, vidimo da se mnogo toga moglo sprečiti. Zapušteni kanali su znak da ne brinemo o otpadu i ne recikliramo dovoljno, a klizišta da su kuće neplanski građene”, istakla je Irena Vojačkova Solorano, visoka predstavnica UN u Srbiji. Kako je ukazala, oporavak od poplava biće dugotrajan i podrazumeva regionalnu saradnju jer su elementarne nepogode pogodile više susednih zemalja.
Prema njenim rečima, stručnjaci kažu da će pregovori u vezi Poglavlja 27 sa EU biti jedni od najtežih, zato što zadiru u nadležnost mnogih ministarstava, sa značajnom odgovornošću ministarstva finansija. Jedna trećina zakona u EU se odnosi na životnu sredinu i zato naša zemlja za pregovore mora biti spremna, kako u naučnom, tako i organizacionom smislu, ističe Mihajlov.
Izbor prezentacija sa Konferencije (svi radovi se nalaze u Zborniku radova konferencije):
Negotiating chapter 27: process and challenges, Arunas Kundrotas, Senior adviser on EU integration, ENVAP project, Jovana Majkic, Coordinator of Negotiaton Group 27, Ministry of Agriculture and Environmental Protection
EMAS-Dobrodosli u EU! / EMAS III – WELCOME TO EU!, DRAGANA PETROVIĆ, VICTORIA CONSULTING D.O.O./ EMAS NACIONALNI EKSPERT NA PROJEKTU EU: LAW ENFORCEMENT IN THE FIELD OF INDUSTRIAL POLLUTION CONTROL, PREVENTION OF CHEMICAL ACCIDENTS AND ESTABLISHING THE EMAS SYSTEM IN SERBIA,EUROPEAID/131555/C/SER/RS., BEOGRAD
Climate change and economy: TOURISM ASPECTS FOR GREECE, A.V. Michailidou, Ch. Vlachokostasa, Ch.-T. Tsourdioua, D. Spyridia, G. Baniasb, Ν. Moussiopoulosa, Laboratory of Heat Transfer and Environmental Engineering, Aristotle University Thessaloniki; School of Economics and Business Administration, International Hellenic University, Thermi, Greece
Multicriteria Prioritization of the Flood Management Projects in Republica Srpska using PEPA Methodology, Merih Kerestecioglu, Mihajlo Stevanović, Ljiljana Stojić, Vassilis Evmopidis, COWI IPF Consortium ,Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of Republika Srpska
Aktivnosti Zavoda za zaštitu prirode Srbije u oblasti zaštite prirode, Poglavlje 27, Verica Stojanović, član radne grupe za Poglavlje 27
ENV.net projekat : NAPREDAK I IZAZOVI / ENV.net Project: Progress and Chalanges, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Naconalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine/Environmental Ambassadors for Sustainable Development
Moj izbor, moje pravo–zdrava životna sredina!, Zorica Stevanović, Centar za razvoj građanskog društva “PROTECTA”, Niš
Vrste biljaka i životinja značajnih za zaštitu prirode u EU ( Special Concern in EU ), Gabor Mesaroš, Udruženje za zaštitu i razvoj okruženja i graditeljskog nasleđa – Protego, Subotica
Učestalost prekoračenja GV PM10 – poređenje stanja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji i EU, Anđelka Radosavljević, Tihomir Popović, Lidija Marić Tanasković, Biljana Jović, Agencija za zaštitu životne sredine
MEDJUNARODNI PROPISI O UČEŠĆU JAVNOSTI U DONOŠENJU ODLUKA I REPUBLIKA SRBIJA, TINA JANJATOVIĆ, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE , DRAGOLJUB TODIĆ, INSTITUT ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU, BEOGRAD
SRBIJA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA I ZNAČAJ PRIMENE EMS U ORGANIZACIJAMA LOKALNE SAMOUPRAVE, Novica Staletović, Nataša Borojević, Violeta Ćulibrk, Srđan Kovačević, UnivErzitet Union-Nikola Tesla, Fakultet za ekologiju i zaštitu životne sredine, Beograd; SO Plandište: EPS JP PK, Beograd
Rezultati i problemi u sprovodjenju IPA programa PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27, MLADENKA IGNJATIĆ, DRAGOLJUB TODIĆ, ISTRAŽIVAČKI FORUM EVROPSKOG POKRETA U SRBIJI
Promena ekoloske svesti građana Bora od LEAP-a 2003. do LEAP-a 2013, Dragan Ranđelović, Milan Trumić, Toplica Marjanović, Ljiljana Marković Luković, Maja Trumić, Društvo mladih istraživača Bor
Application of geographic information system (GIS) in environmental monitoring, PRIMENA GIS SISTEMA U PROCENI EKOLOŠKE BEZBEDNOSTI , Uroš Rakić, Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut” Beograd
Assessing Territorial Attractiveness in South East Europe – Attract SEE /Ocena atraktivnosti teritorija Jugoistocne Evrope, Projekat, Blaž Barborič, Geodetski institut Slovenije, Republička agencija za prostorno planiranje
Eko standardi kao konkurentska prednost u hotelijerstvu i turizmu, Jovana Stevanovic, Ratko Trifunovic, Milica Petrovic, Marija Kostic, Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjackoj Banji, Vrnjacka Banja
Male vodene povrsine U KONTEKSTU KLIMATSKIH PROMENA, Radmila Marjanov Panjević, Ines Trivan Krivo, Ante Stantić, JP „ Zavod za urbanizam Grada Subotice
PRAKTIČNI REZULTATI USAGLAŠAVANJA SADRŽAJA ARSENA U PIJAĆOJ VODI Vojvodine sa zahtevima direktive 98/83/EC, Andrej Kukučka, Udruženje zaštite životne sredine RIO , Nov Sad
Uticaj deponije na zagađivanje podzemnih voda , Draženko Bjelić, Dragana Nešković Markić, J.P.’’DEP-OT’’ Regionalna deponija Banja Luka
EMERGENTNE SUPSTANCE i istraživanja 2020, Mirjana Vojinović Miloradov, Ivan Španik, Ivana Mihajlović, Olga Vyviurska, Draginja Kalinić, Jelena Radonić, Maja Turk Sekulić, Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu; Slovački Tehnološki Univerzitet u Bratislavi, Institut za analitičku hemiju, Univerzitet u Bratislavi, Slovačka
Primena biootpada kao heterogenog katalizatora u proizvodnji biodizela, Sofija Miškov, Ivona Radović, Mirjana Kijevčanin, Tehnološko – metalurški fakultet Beograd
Dinamika aeroalergenog polena u Subotici , Nataša Čamprag Sabo, Zavod za javno zdravlje Subotica
ENERGETSKA REHABILITACIJA ZGRADA I BEZBEDNOST OD POZARA, Mirjana Laban, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, Srbija
ARHUSKA KONVENCIJA – ZAKONSKA REGULATIVA ČIJOM PRIMENOM SE U TOKU INVESTICIONE REALIZACIJE U RUDARSTVU DOBIJA KVALITETNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA, Nenad Nikolić, Nataša Đereg, Mioljub Stanković, Jovica Veljučić – Kerčulj, NVO „Lokalna Agenda 21 za Kostolac – OPŠTINA“;Centar za ekologiju i održivi razvoj – CEKOR“, Subotica; . Privredno društvo ”Termoelektrane – Kopovi Kostolac“ Kostolac d.o.o
STAVOVI I ZNANJA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA O EFEKTU STAKLENE BAŠTE, Nataša Bukumirić, Vesna M. Alivojvodić, Šimon A. Đarmati, Beogradska politehnika, Beograd
Proucavanje ekologije u vrticima u Hrvatskoj, Zrinka Sablić, Klara Lisec, Veleučilište VERN’, Zagreb
Potreba ZA UVOĐENJEM PERMANENTNOG EKOLOŠKOG OBRAZOVANJA NA PRIMERU SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA, Marija Đurković, Elektrotehnička škola ”Nikola Tesla” Beograd
Gde smo bili, gde smo sada i kuda idemo?, Aleksandar Savić, Dragan Knežević, TS Rade Koncar Beograd
_________________________________________
Konferencija je bila propraćena i u medijima 1 , 2 , 3 , 4 , 5 , 6 , 7 , 8 , 9, 10 , 11 , 12 , 13 , 14 , 15
Momenti sa Konferencije
Čak i kada se plavna voda povuče opasnost postoji: uputstvo za ponašanje za vreme i posle poplava
U danima kada je u Srbiji, BiH i Austriji (maj 2014. godine) vanredno stanje najvišeg stepena zbog poplava (neki od prizora iz Srbije), želimo da ukažemo na korisnu publikaciju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije – Služba za vanredne situacije :
Porodični priručnik za ponašanje u vanrednim situacijama ( Da li znate kako da zaštitite
sebe i svoju porodicu od posledica vanrednih situacija? )
U Priručniku je nekoliko strana posvećenih poplavama. Posebno izdvajamo uputstvo za ponašanje za vreme i posle poplava.
UPUTSTVA ZA PONAŠANJE POSLE POPLAVA
- – Slušajte izveštaje na vestima o vodosnabdevanju, kao i da li je bezbedno piti vodu.
- – Izbegavajte plavnu vodu – ona može biti zagađena muljem, uljem, benizonom ili fekalnom kanalizacijom. Voda može takođe biti pod strujnim naponom od podzemnih kablova.
- – Izbegavajte vodu koja je u pokretu.
- – Budite pažljivi u oblastima sa koji se poplavna voda povukla, putevi su možda oštećeni i opasni.
- – Vratite se u svoje domove samo pošto nadležne službe proglase da je bezbedno.
- – Nemojte koristiti električne aparate pre provere.
- – Očistite i dezinfikujte sve površine.
- – Držite se dalje od zgrada koje su okružene plavnim vodama.
- – Budite pažljivi pri ulaženju u zgrade zbog skrivenih oštećenja koja su mogla da nastanu.
- – Osposobite oštećene septičke jame i druge kanalizacione sisteme što je ranije moguće – ukoliko su oštećeni mogu da postanu veliki zdravstveni rizik.
- – Očistite i dezinfikujte sve što je pokvašeno. Mulj koji ostaje posle poplavne vode može da sadrži kanalizacione otpatke i hemikalije.
- – ukoliko primetite uginule životinje obavestite nadležnu službu na telefonske brojeve 192 ili 1985.
Pogledajte i :
– UPUTSTVO ZA GRAĐANE POSLE POPLAVA
– KVALITET VODE ZA PIĆE IZ BEOGRADSKOG VODOVODA
– Uputstvo za postupanje otpadom nakon poplava
Dnevni red EnE14/ENV.net Konferencije “Životna sredina ka Evropi”, 5, juna u PKS, sa početkom u 10h
Program Konferencije
5. juni June 5th
Velika sala u PKS, Resavska 15 | Serbian Chamber of Commerce, Resavska 15 |
9:00 – 9:45 Registracija učesnika /Registration
9:45 – 10:00 Preparation to opening sharp at 10:00 / Priprema da otvaranje bude sa početkom tačno u 10h
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja sa uručivanjem Zahvalnica za partnerstvo “Životna sredina ka Evropi” / Opening remarks with handing out Recognitions for “Environment to Europe” partnership
Predsedništvo: Siniša Mitrović, prof.dr Andjelka Mihajlov , prof.dr Nataša Žugić-Drakulić, Dušan Stokić
- Irena Vojáčková – Sollorano, UN Resident Coordinator / Visoki predstavnik UN u Srbiji
- Freek Janmaat, Head of European Integration and Economic Section, Delegation of the European Union to the Republic of Serbia, Direktor sektora za evropske integracije i ekonomiju, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji
- Gabriela Bennemann, Head of department for economy and trade at the German Embassy in the Republic of Serbia, Rukovodilac ekonomskog odeljenja nemačke ambasade u Republici Srbiji
- Stana Božović, State Secretary for Environment, Ministry for Agriculture and Environmental Protection/državna sekretarka za životnu sredinu (tbfc)
- Filip Radović, Head of Serbian Environmental Protection Agency – Ministry for Agriculture and Environmental Protection , Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije-Ministarstvo poljoprvirede i zaštite životne sredine Republike Srbije
- Rodolјub Šabić,The Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data /Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Vlade Srbije
- Representative of the Government of Serbia’s Office for EU integration, Predstavnik Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije
- Željko Sertić, Serbian Chamber of Commerce President / Predsednik Privredne komore Srbije (tbc)
- Representative of SCC Commity of Environment and Sustainable Development/ Predstavnik Odbora za životnu sredinu i održivi razvoj PKS
- Snežana Radočaj, Head of Hemofarm Foundation/Direktorka Fondacije Hemofarm
- Aleksandar Dragišić, Head of Institute for nature conservation of Serbia/Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Prof. dr Stevan Lilić, Public Policy Institute Podgorica/Beograd/Ljubljana, Institut za javnu politiku Podgorica/Beograd/Ljubljana
- Saša Mihajlović,Green Serbian Chamber of Commerce President/ Predsednik Privredna komora Zelene Srbije
- Tatjana Trifunov, JP “Ada Ciganlija” Beograd
- Represebntative of OSCE in Serbia / Predstavnik OEBS u Srbiji
- Maja Spasojević, Head of Environmental Management, Health, Energy and Agriculture Department, EPTISA Regional Office for SEE, Eptisa Regional Office for SEE/ Direktor sektora zivotne sredine, energetike, zdravlja i poljoprivrede, EPTISA Regionalna kancelarija za jugoistocnu Evropu
- Prof.dr. Anđelka Mhajlov, Introductory message: Importance and Institutional set up in Serbia for Chapter 27 negotiation with EU / Uvodna poruka: Važnost i institucionalno organizovanje u Srbiji za pregovaranje poglavlja 27 sa EU
Note/Napomena: Pending invitation will be included in the final Agenda upon confirmation/ Uvaženi pozvani gosti će biti uvršćeni u finalni dnevni red, po dobijanju potvde učešća
11:00 -11:10 Technical Break / Tehnička pauza
11:10- 13:00 Plenary lectures / Plenarna predavanja
(Moderatori: Prof dr Hristina Stevanović-Čarapina, Prof. Dr. Predrag Simonović, Prof. Dr. Zora Dajić-Stevanovć, Draženko Bijelič, Milica Petrović)
Negotiating chapter 27: process and challenges, Arunas Kundrotas, Senior adviser on EU integration, ENVAP project, Jovana Majkic, Coordinator of Negotiaton Group 27, Ministry of Agriculture and Environmental Protection
EMAS III – DOBRODOŠLI U EU! / EMAS III – WELCOME TO EU!, DRAGANA PETROVIĆ, VICTORIA CONSULTING D.O.O./ EMAS NACIONALNI EKSPERT NA PROJEKTU EU: LAW ENFORCEMENT IN THE FIELD OF INDUSTRIAL POLLUTION CONTROL, PREVENTION OF CHEMICAL ACCIDENTS AND ESTABLISHING THE EMAS SYSTEM IN SERBIA,EUROPEAID/131555/C/SER/RS., BEOGRAD
CLIMATE CHANGE AND ECONOMY: TOURISM ASPECTS FOR GREECE, A.V. Michailidou, Ch. Vlachokostasa, Ch.-T. Tsourdioua, D. Spyridia, G. Baniasb, Ν. Moussiopoulosa, Laboratory of Heat Transfer and Environmental Engineering, Aristotle University Thessaloniki; School of Economics and Business Administration, International Hellenic University, Thermi, Greece
Multi-criteria Prioritization of the Flood Management Projects in Republica Srpska using PEPA Methodology, Merih Kerestecioglu, Mihajlo Stevanović, Ljiljana Stojić, Vassilis Evmopidis, COWI IPF Consortium ,Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of Republika Srpska
Aktivnosti Zavoda za zaštitu prirode Srbije u oblasti zaštite prirode, Poglavlje 27, Verica Stojanović, član radne grupe za Poglavlje 27
ENV.net PROJEKAT : NAPREDAK I IZAZOVI / ENV.net Project: Progress and Chalanges, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Naconalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine/Environmental Ambassadors for Sustainable Development
Moj izbor, moje pravo–zdrava životna sredina!, Zorica Stevanović, Centar za razvoj građanskog društva “PROTECTA”, Niš
Vrste biljaka i životinja značajnih za zaštitu prirode u EU, Gabor Mesaroš, Udruženje za zaštitu i razvoj okruženja i graditeljskog nasleđa – Protego, Subotica
13:00-14:00 Break with buffet / Pauza sa posluženjem
14:00-14:15 Zajedničko fotografisanje dobitnika Priznanja za partnerstvo “Životna sredina ka Evropi” / Group Photo of awarded with Diploma for Partnership Recognition), Spisak na kraju Agende/List of awarded is included in the Agenda
14:15-17:00 Nastavak plenarnih predavanja – Plenary presentation continuation
(Moderatori: Milica Petrović, Draženko Bijelić, Uroš Rakić, Milena Tabašević, Radmila Marjanov-Panjević, Nataša Žugić Drakulić)
Učestalost prekoračenja GV PM10 – poređenje stanja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji i EU, Anđelka Radosavljević, Tihomir Popović, Lidija Marić Tanasković, Biljana Jović, Agencija za zaštitu životne sredine
MEĐUNARODNI PROPISI O UČEŠĆU JAVNOSTI U DONOŠENJU ODLUKA I REPUBLIKA SRBIJA, TINA JANJATOVIĆ, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE , DRAGOLJUB TODIĆ, INSTITUT ZA MEĐUNARODNU POLITIKU I PRIVREDU, BEOGRAD
SRBIJA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA I ZNAČAJ PRIMENE EMS U ORGANIZACIJAMA LOKALNE SAMOUPRAVE, Novica Staletović, Nataša Borojević, Violeta Ćulibrk, Srđan Kovačević, UnivErzitet Union-Nikola Tesla, Fakultet za ekologiju i zaštitu životne sredine, Beograd; SO Plandište: EPS JP PK, Beograd
REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27, MLADENKA IGNJATIĆ, DRAGOLJUB TODIĆ, ISTRAŽIVAČKI FORUM EVROPSKOG POKRETA U SRBIJI
Izlaganja/Presentations
Promena ekološke svesti građana Bora od LEAP-a 2003. do LEAP-a 2013, Dragan Ranđelović, Milan Trumić, Toplica Marjanović, Ljiljana Marković Luković, Maja Trumić, Društvo mladih istraživača Bor
Application of geographic information system (GIS) in environmental monitoring, Uroš Rakić, Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut” Beograd
Assessing Territorial Attractiveness in South East Europe/Ocena atraktivnosti teritorija Jugoistocne Evrope, Projekat, Blaž Barborič, Geodetski institut Slovenije, Republička agencija za prostorno planiranje
Eko-standardi kao konkurentska prednost u hotelijerstvu i turizmu, Jovana Stevanovic, Ratko Trifunovic, Milica Petrovic, Marija Kostic, Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjackoj Banji, Vrnjacka Banja
ADAPTACIJE NA KLIMATSKE PROMENE U OBLASTI BIODIVERZITETA U REPUBLICI SRBIJI, Daniela Cvetković, Slađana Đorđević, Tanja Kukobat, Miloš Nikolić, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum, Beograd
EKOLOŠKE MREŽE U FUNKCIJI SMANJENJA NEGATIVNOG UTICAJA KLIMATSKIH PROMENA NA BIODIVERZITET, Ljubica Petrović, Geografski fakultet Beograd
MALE VODENE POVRŠINE U KONTEKSTU KLIMATSKIH PROMENA, Radmila Marjanov Panjević, Ines Trivan Krivo, Ante Stantić, JP „ Zavod za urbanizam Grada Subotice
Praktični rezultati usaglašavanja sadržaja arsena u pijaćoj vodi Vojvodine sa zahtevima direktive 98/83/EC, Andrej Kukučka, Udruženje zaštite životne sredine RIO , Nov Sad
Uticaj deponije na zagađivanje podzemnih voda , Draženko Bjelić, Dragana Nešković Markić, J.P.’’DEP-OT’’ Regionalna deponija Banja Luka
Emergentne supstance i istraživanja 2020, Mirjana Vojinović Miloradov, Ivan Španik, Ivana Mihajlović, Olga Vyviurska, Draginja Kalinić, Jelena Radonić, Maja Turk Sekulić, Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu; Slovački Tehnološki Univerzitet u Bratislavi, Institut za analitičku hemiju, Univerzitet u Bratislavi, Slovačka
Primena biootpada kao heterogenog katalizatora u proizvodnji biodizela, Sofija Miškov, Ivona Radović, Mirjana Kijevčanin, Tehnološko – metalurški fakultet Beograd
Dinamika aeroalergenog polena u Subotici , Nataša Čamprag Sabo, Zavod za javno zdravlje Subotica
OPORAVAK DEGRADIRANOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA SA ASPEKTA ŽIVOTNE SREDINE, Milijana Petković-Kostić, Jelena Đurić, Milena Stanojević, JP Zavod za urbanizam Niš
Energy efficient lighting – pilot project at University of Belgrade, Todorović Dušan, Jovović Aleksandar, Radić Dejan, Obradović Marko, Stanojević Miroslav, Bodrožić Jasmina, Janković Petar University of Belgrade Faculty of Mechanical Engineering, OSRAM d.o.o., Belgrade,Serbia
ENERGETSKA REHABILITACIJA FASADA I BEZBEDNOST OD POŽARA, Mirjana Laban, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, Srbija
BIOGAS-REGULATIVE, STRATEGIJE I UPOTREBA U EU I REGIONU, Jelena Velimirović, Univerzitet ”Union Nikola Tesla”, Fakultet za ekologiju i zaštitu životne sredine
ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE KAO OSNOVA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, Milica Bulatović, Fakultet političkih nauka, Beograd
Obnovljivi izvori energije, Dejan Doljak, Geografski fakultet Beograd
ARHUSKA KONVENCIJA – ZAKONSKA REGULATIVA ČIJOM PRIMENOM SE U TOKU INVESTICIONE REALIZACIJE U RUDARSTVU DOBIJA KVALITETNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA, Nenad Nikolić, Nataša Đereg, Mioljub Stanković, Jovica Veljučić – Kerčulj, NVO „Lokalna Agenda 21 za Kostolac – OPŠTINA“;Centar za ekologiju i održivi razvoj – CEKOR“, Subotica; . Privredno društvo ”Termoelektrane – Kopovi Kostolac“ Kostolac d.o.o
STAVOVI I ZNANJA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA O EFEKTU STAKLENE BAŠTE, Nataša Bukumirić, Vesna M. Alivojvodić, Šimon A. Đarmati, Beogradska politehnika, Beograd
Gde smo bili, gde smo sada i kuda idemo?, Aleksandar Savić, Dragan Knežević, TS Rade Koncar Beograd
Poučavanje ekologije u školama u Hrvatskoj, Zrinka Sablić, Klara Lisec, Veleučilište VERN’, Zagreb
POTREBA ZA UVOĐENJEM PERMANENTNOG EKOLOŠKOG OBRAZOVANJA NA PRIMERU SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA, Marija Đurković, Elektrotehnička škola ”Nikola Tesla” Beograd
Strukovne studije zaštite životne sredine – stanje i potrebe, Darja Žarković, Olivera Jovanović, Koviljka Banjević, Saša Marković, Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika, Beograd
UTICAJ KLIMATSKIH PROMJENA, ADAPTACIJA I RANJIVOST, Ljiljana Crnogorac
Klima Severoistočne Bosne, Senada Nezirović, Evropski Univerzitet Brčko Distrikt
Hajde da sprečimo +6 zajedno, Brankica Luković, Prvoslav Jovanović, Ljiljana Plećević, Milun Miljković, Jelena Đurđević, Visoka tehnološka škola strukovnih studija, Aranđelovac
Poučavanje ekologije u vrtićima u Hrvatskoj , Zrinka Sablić, Klara Lisec, Zvonimir Grgas, Zrinka Sablić, Veleučilište VERN’, Zagreb
Moralni i vaspitni elementi individualnosti, kao filozofija života i shvatanja prioriteta unapređenja društvene svesti o zaštiti životne sredine, Slobodan Petrović, Fakultet za pravo, javnu upravu i bezbednost Megatrend univerzitet
17:00Zatvaranje konferencije-Closing |
|
EU – decembar 2013: Novi paket politika za čistiji vazduh
18. decembra 2013. godine EU je usvojila novi paket politika za čistiji vazduh, što će predstavljati i nove izazove za zemlje koje su u procesu pridruživanja EU.
Paket politika se sastoji od više delova, uključujući sledeće:
• novi Program za čistiji vazduh u Europi sa merama kojima se želi osigurati postizanje zacrtanih kratkoročnih ciljeva i novim ciljevima u pogledu kvalitete vazduha u razdoblju do 2030. godine,
• revidiranu Direktivu o nacionalnim gornjim graničnim vrednostima emisija sa strožim graničnim vrednostima emisija za šest glavnih zagađujućih materija,
• Predlog nove Direktive o smanjenju zagađenja iz srednjih postrojenja za sagorevanje-ložišta, poput postrojenja za proizvodnju energije za blokove zgrada ili velike objekte i manjih industrijskih postrojenja.
Predlog se temelji na zaključcima temeljne revizije postojeće politike EU u oblasti kvalitete vazduha, koja je pokrenuta početkom 2011. godine.
Mnoge države članice i dalje ne ispunjavaju norme EU-a u pogledu kvalitete vazduha, niti slede smernice UN- Svetske zdravstvene organizacije u vezi sa zagađenjem vazduha. Iako se politikom EU u području kvaliteta vazduha znatno smanjila koncentracija opasnih zagađujućih supstanci, poput čestica, sumpordioksida (glavni uzrok kiselih kiša), olova, ugljenikovih oksida i benzena, veći problemi još nisu rešeni. Posebno su fine čestice i oštećeni ozonski omotač i dalje opasnost za zdravlje, a gornje granične vrednosti iznad kojih postoji opasnost za zdravlje redovno se nadmašuju. Situacija je posebno ozbiljna u gradskim područjima, u kojima danas živi većina evropskih građana. Neki od podataka: statistika , brošura , smernice Svetske zdravstvene organizacije .
2014. godina će biti važna: Ciljevi Održivog Razvoja se uobličavaju i odrediće procese na globalnom nivou u narednoj deceniji
Ciljevi Održivog Razvoja ( Sustainable Development Goals – SDG ), kao dokument koji se dogovara u širokom procesu i koji kada ga kroz sistem UN usvoje države sveta, počinje da ima svoje obrise.
Kao Tim AOR/CE, koji u okviru svojih kapaciteta i mandata, prati i učestvuje u procesu, želimo da ukažemo da je jako teško pratiti sve procese koji paralelno teku ( na primer Radna grupa SDG OWG, Panel na visokom nivou – the High Level Panel, temetske konsultacije u samim zemljama, uključujući Srbiju, procesi u okviru različitih UN agencija i programa, procesi u okviru Glavnih grupa – the Major Groups, gde spadaju NVO, instituti i naučne i istraživačke organizacije, kao i različitih koalicija koje se formiraju).
Ono što je sigurno da vlade u državama članicama UN su odlučujući faktor kako će izgledati dokument “pravila ponašanja u ostvarivanju razvoja nakon 2015. godine”. Krajem februara ili početkom marta 2014. godine, očekuje se prvi nacrt dokumenta (koga priprema SDG OWG, i u kojoj aktivno učestvuje 70 zemalja). Posle diskusije, očekuje se da dokument-izveštaj bude spreman za Generalnu Skupštinu UN septembra 2014. godine..
U ovom trenutku se još uvek nezna kako će izgledati taj set ciljeva. Čini da najveće šanse da se dogovore kao globalni ciljevi imaju:
– Zdravlje
– Obrazovanje
– Voda
– Hrana
– Siromaštvo.
Velike diskusije i usaglašavanja teku oko mogućih dogovora za ostale ciljeve, među kojima:
– Energija
– Zapošljavanje
– Urbani razvoj
– Globalna saradnja
– Okeani
– Šume
– Pomoć kod udesa I nepogoda
– Mir i bezbednost
– Biodiverzitet
– Klimatske promene.
Ima i ciljeva za koje se predlažu da budu “horizontalni”, kao na primer:
– Rodna ravnopravnost
– Upravljanje – institucionalni okviri (Governance)
Brojčane vrednosti – kvantitativno određenje za ciljeve se pokazuje kao težak process na globalnom nivou.
Za indikatore se u ovom trenutku čini da će dogovori ostati za kasnije, obzirom da mnoge države zastupaju stav da su značajan broj indikatora specifični za pojedinačne države i da ih je teško generalizovati do globalnog nivoa.
Ne-vladini učesnici u procesu su do sada, čini se, više diskutovali ciljeve međusobno, a mnogo manje sa predstavnicima državama. Očekuje se intenziviranje komunikacije vlade-nevladin sektor u 2014. godini.
U korpusu pitanja za koje se još nezna da li će se dogovoriti je i preporučeno institucionalizovanje Visokog komesara za buduće generacije ( High Commissioner for Future Generations ).
“May be we have different personal goals and interests – but, we have ONLY ONE EARTH”, Prof Andjelka Mihajlov , Environmental Ambassador for Sustainable Development, addressing SDGs process, 2013
Novi zakonski okvir EU: Sedmi program za životnu sredinu (The 7th EAP)
Parlament EU usvojio je 20. novembra 2013. godine Sedmi program za životnu sredinu (The 7th EAP – The 7th Environmental Action programme) kao zakon EU, sa periodom važenja do 31. decembra 2020. godine.
Ustanovljeni su sledeći prioriteti (slobodan prevod, za detalje pogledati originalni tekst PE00064_en) :
- Zaštita, očuvanje i poboljšanje prirodnog kapitala Unije,
- Preusmeravanje Unije na ekonomiju zasnovanu na: efikasnosti resursa, zelenoj ekonomiji i nisko-karbonskoj konkurentnosti
- Zaštita građana Unije od pritisaka i rizika u životnoj sredini, koji utiču na zdravlje i uslove života
- Maksimizovanje prednosti zakonodavstva EU u oblasti životne sredine, preko poboljšanja primene zakona
- Poboljšanje znanja i evidencione osnove za politiku životne sredine EU
- Osiguranje investicija za životnu sredinu i klimatske promene, kao i uključenje eksternih troškova životne sredine
- Poboljšanje integracije životne sredine u ostale sektore i koherentnosti politika
- Poboljšane održivosti gradova EU
- Povećanje efikasnosti EU u praćenju međunarodnih izazova u oblasti životne sredine I klimatskih promena.
Podvlači se da se primena EU acquis u oblasti životne sredine smatra investicijom u životnu sredinu i zdravlje ljudi, kao i u ekonomiju.
Naš tim ukazuje na značaj uključenja iz “nevladinog sektora” (koristeći termin NGA – nongovernmental actors).
Sastanak sa evropskim partlamentarcima
Evropski parlament, Komitet za životnu sredinu, zdravlje i bezbednost hrane je 28. oktobra, 2013. održao sastanak sa predstavnicima civilnog sektora aktivnim u oblasti zaštite životne sredine, javnog zdravlja i bezbednosti hrane, u prostorijama EU Delegacije u Srbiji.
U ime EP Komiteta za životnu sredinu, podpredsednica Christa Klass i njen tim su imali diskusiju sa predstavnicima Civilnog sektora (uključujući i AOR tim) na temu zaštite životne sredine, zdravlja i bezbednosti hrane, uključujući i nedavne probleme sa mlekom.
5. regionalni sastanak o strateškom upravljanju hemikalijama
5. regionalni sastananak o strateškom upravljanju hemikalijama (SAICM) održava se u Skoplju, Makedonija (23-26 septembar 2013. godine). Prvi dan je posvećen hemikalijama koje utiču na endokrini sistem (UNEP, WHO, OECD); drugi dan je posvećen razmeni iskustava, uključujući hemikalije u proizvodima, olovo u bojama, zdravlje dece prouzrokovano stanjem životne sredine, nanotehnologije i nanomaterijali, i dr. ; treći dan je posvećen utvrđivanju prioriteta SAICM procesa; četvrti dan je formalno 5. regionalni SAICM sastanak za region Centralne i Istočne Evrope.
AOR je nacionalna NVO fokalna tačka kod UNEP-a za SAICM. Sastanku u Skoplju, pored predstavnika AOR, iz Srbije prisustvuje i predstavnica Centra za čistiju proizvodnju iz Beograda. Zainteresovani mogu pogledati dokumente i zaključke sa sastanka , kao i spisak prisutnih ( CEE Rm 5 INF15_LOP).
Mеđunаrоdnа nеdеljа акciје zа prеvеnciјu trоvаnjа оlоvоm 20–26. окtоbrа 2013. godine
AOR, kao Nacionalna SAICM fokalna tačka OCD, uključena je u aktivnosti obeležavanja međunarodne nedelje akcija za prevenciju trovanja olovom (Color pencils with and without lead).
22. oktobra AOR tim učestvuje u centralnom obeležavanju za Srbiju, u Institutu za javno zdravlje Srbije “Batut” , sa početkom u 11h – program skupa .
23. oktobra u OŠ “Drinka Pavlović” u Beogradu od 9:45 do 10:40 u biblioteci , u partnerstvu sa Asocijacijom potrošača Srbije, održan je javni čas na temu „Izvori zagađenja životne sredine olovom“ . Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao Nacionalna SAICM fokalna tačka OCD, uključena je u aktivnosti obeležavanja međunarodne nedelje akcija za prevenciju trovanja olovom koja se održava 20-26. oktobra 2013. godine. Zahvaljujemo našim domaćinima, profesorki biologije Tatjani Turšijan i profesorki hemije Dragani Ilic, kao i učenicima VII i VIII2 odeljenja.
AOR prezentacija o olovu – AOR Olovo 22.10.2013
http://www.prelistavanje.rs/vest/prikazi/medjunarodna-nedelja-akcije-protiv-trovanja-olovom/421168
Učešće na UNEP sastancima u Najrobiju, februar 2013. godine
Predsednica organizacije učestvovala je, na poziv, na Forumu i sastanku “Mreže ministarki i liderki životne sredine” , koji je odžan 17. februara 2013. godine u sedištu UNEP-a u Najrobiju, Kenija. Prof dr Anđelka Mihajlov je predsedavala Panelom “Hemikalije i opasan otpad”, na kome se posebno istaklo učešće žena sa aspekta upotrebe proizvoda sa opasnim hemikalijama, kao i uticaj odredjenih hemikalija na zdravlje. Održan je i zajednički sastanak “Mreže ministarki i liderki životne sredine” sa “Mrežom liderki iz oblasti poljoprivrede” (19. februara, UNEP, Najrobi).
Predstavljajući organizaciju Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, koja je akreditovana organizacija u UNEP-u , A.Mihajlov je učestvovala i na sastanku Globalnog foruma glavnih grupa i zainteresovanih strana (Global Major Groups and Stakeholders Forum- GMGSF-14) , kao i na istorijkom sastanku UNEP Upravnog Saveta (the UNEP Governing Council- GC-27/GMEF), koji je ove godine bio Prvi univerzalni sastanak (16-22 februar, 2013, Najrobi, Kenija). Međunarodna saradnja se unapređuje učešćem na ovim sastancima.
Delegaciju Vlade Republike Srbije predvodio je Ambasador Srbije u Keniji gospodin Ivan Živković.
Delegati su usvojili 13 odluka, koje se odnose, izmedju ostalog na:
– Medjunarodnu naučno-stratešku Platformu o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama (IPBES);
– koordinaciju unutar UN sistema, uključujući i EMG;
– okeane;
– oblast održiva potrošnja i proizvodnja;
– zelena ekonomija u kontekstu održivog razvoja, održivi razvoj;
– ojačanja pravednosti, institucija i zakona;
– stanje životne sredine; i
– hemikalije i otpad (i).
Zaključci sa sastanaka se mogu pogledati na www.unep.org , a neki momenti sa učešća na sastancima u Galeriji slika.
Pre toga, organizacija je akreditovana i uzela je učešće na Rio+20 Konferenciji.
Programske inicijative
Programska inicijativa: merenja sopstvenog učinka organizacije po pitanju životne sredine ( troškovi za papir i kancelarijski materijal, baterije, tonere, sredstva za čišćenje i dr. ).
_____________________________
Programska inicijativa: hemikalije, opasne supstance, potrošnja i uticaj na zdravlje – AOR, kao organizacija SAICM fokalna tačka, započela je u 2013. godini istraživanje koliko ova tematika interesuje donatore, odnosno organizacije civilnog društva.
AOR učestvije na 6. UN regionalnom sastanku o hemikalijama SAICM, Poljska, februar 2018
Bezbedno upravljanje hemikalijama
Toksični pesticid globalno zabranjen posle (ne)očekivanog glasanja na UN sastanku o hemikalijama
Zajedničkim radom obezbeđujemo bezbedno upravljanje POPs hemikalijama
NIP za sprovođenje Stokholmske konvencije o dgotrajnim organskim zagađujućim supstancama: učešće
5. regionalni sastanak o strateškom upravljanju hemikalijama
______________________________________________________________________________________
Programska inicijativa: Učešće žena – AOR je organizacija u čijem vodjenju su žene u značajnoj većini. AOR, kao organizacija čija je predsednica član UN Mreže ministarki i liderki životne sredine, započela je u 2013. godini pilot praćenje učešća žena u svojim projektima i aktivnostima.
______________________________________________________________________________________
Programske inicijative su posebno usmerene na multisektorsku i intersektorsku saradnju za ostvarivanje ciljeva:
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem;
- dodelu odgovarajućih nagrada i priznanja za uspešna dostignuća u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- podsticanje i pomaganje onih aktivnosti i inicijativa koje su usmerene na očuvanje zivotne sredine i uređenje prostora, uštedu i racionalizaciju potrošnje svih vrsta energije, ekosistemske usluge i ukljucivanje zastite zivotne sredine u ostale sektorske politike;
- afirmacija i zaštita temeljnih vrednosti, interesa i položaja odrzivog razvoja i zivotne sredine u društvu, kroz promociju humanih, stručnih, naučnih i umetničkih aspekata zastite zivotne sredine u svim oblastima struke
Aktivnosti za uključenje u FP7 projekte Evropske unije, razvoj programa “Univerzitet u prirodi” Univerziteta u Beogradu, kao i postavljanje medjunarodne eko-sertifikacije hotela i turističkih objekata “Zeleni ključ”, u 2012. i 2013. godini predstavljaju programske inicijative.