Poziv na akciju za sutrašnjicu bez toksičnih hemikalija
Hitan poziv za usvajanje snažnog SAICM okvira za period posle 2020. godine (SAICM-Beyond -2020-Framework) kojim se osigurava bezbedno upravljanje hemikalijama i otpadom!
Poziv na delovanje možete potpisati ovde:
adDWW2dW–T_46_JiWjgg/viewform
Ambasadori održivog razvoja su podržali inicijativu!
Sve veća proizvodnja i korišćenje štetnih hemikalija, zagađenje i otpad prerasta u treću planetarnu krizu [1], pored već postojećih kriza uzrokovanih klimatskim promenama i ugrožavanjem biodiverziteta. Neophodno je hitno delovanje usmereno na rešavanje celokupnog životnog ciklusa hemikalija, uključujući i fazu otpada, čime bi se istovremeno rešavale i pretnje po ljudsko zdravlje i životnu sredinu koje polaze od enormne upotrebe hemikalija, preko lošeg upravljanja hemikalijama i otpadom, do sve veće proizvodnje i eksploatacije sirovina. Mi, dole potpisane organizacije, upućujemo zajednički hitan poziv vladama, industriji i drugim zainteresovanim stranama da rade na stvaranju budućnosti bez toksičnih hemikalija. Pozivamo ih da aktivno smanje svoj hemijski otisak i da prevencija,
smanjenje i dobro upravljanje hemikalijama i otpadom postanu prioritetno pitanje.
Količine hemikalija koje se trenutno koriste u industrijskim procesima, poljoprivredi i proizvodima za svakodnevnu upotrebu utiču na masovno izlaganje ljudi i ekosistema štetnim supstancama. Sveprisutna, prekomerna i često nekontrolisana upotreba hemikalija, njihovo nepravilno skladištenje i odlaganje, akcidentne situacije i generisanje velikih količina otpada uopšte, a posebno loše upravljanje otpadom, dovode do oslobađanja štetnih hemikalija u
životnu sredinu, lance ishrane i žive organizme. One zagađuju vazduh, zemljište i vodu, imaju štetno dejstvo na divlje životinje i uzrokuju gubitak biodiverziteta. Izloženost opasnim hemikalijama dovodi do reproduktivnih i neuroloških poremećaja, utiče na više generacija, a između ostalog dovode i do gubitka sredstava za život. Teret nesrazmerno pada na finansijski najugroženije, najranjivije i marginalizovane grupe, kao što su starosedelačke zajednice, stanovnike juga planete, radnike u industriji i poljoprivredi, žene i decu. Sve ovo čini upravljanje hemikalijama i otpadom sveobuhvatnim pitanjem.
Strateški pristup međunarodnom upravljanju hemikalijama (SAICM) i Deklaracija iz Dubaija, usvojeni 2006. godine na Prvoj međunarodnoj konferenciji o upravljanju hemikalijama (ICCM1), imali su za cilj postizanje dobrog upravljanja hemikalijama i otpadom tokom celokupnog životnog ciklusa do 2020. godine[2] . Danas, u 2022. godini, postoji još hitnija potreba za delovanjem. SAICM je identifikovao važna pitanja i stvorio višesektorsku platformu i proces sa više zainteresovanih strana za delovanje, koji uključuje vlade, civilno društvo, kompanije, univerzitete i naučnu zajednicu. Međutim, opšti cilj nije postignut, a ostvareni napredak je nedovoljan i uglavnom je ograničen na prikupljanje informacija, dok je preduzeto samo nekoliko konkretnih mera za smanjenje rizika. Štetni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu od eksploatacije sirovina, proizvodnje, upotrebe i odlaganja hemikalija i dalje postoje.
Vremena za gubljenje nema.
Potreban nam je sporazum za snažan SAICM okvir za period posle 2020. godine koji zahteva više od Deklaracije iz Dubaija o međunarodnom upravljanju hemikalijama[3] i obezbeđuje ambiciozno smanjenje i prevenciju štetnih hemikalija i otpada na globalnom nivou, a koji će doneti stvarne promene, uključujući primenu bezbednijih
alternativa. Naša vizija je svet u kome hemikalije i otpad više nemaju štetan efekat na zdravlje ljudi i životnu sredinu i gde svi ljudi žive u bezbednom i zdravom okruženju, bez pretnji za ekosisteme i buduće generacije od toksičnih hemikalija. Pozivamo sve zainteresovane strane da se posvete ovom cilju i povećaju svoj angažman, izražavajući konkretnu volju za smanjenjem zagađenja naše planete. Potreban nam je novi SAICM okvir za period posle 2020. godine koji će:
● Prepoznati i primeniti principe predostrožnosti i održivosti kao osnovne principe i obrazloženje svih mera. Pratiti hijerarhiju prevencije, eliminacije i minimizacije opasnih hemikalija.
● Uključiti mogućnost pokretanja obavezujućih elemenata upravljanja hemikalijama i otpadom u celokupnom životnom ciklusu, uključujući eksploataciju sirovina, proizvodnju, upotrebu i odlaganje hemikalija.
● Utvrditi ambiciozne ciljeve. Učiniti nacionalne akcione planove obavezujućima za sve zainteresovane strane na koje se SAICM odnosi, a naročito aktivnosti koje se odnose na implementaciju i monitoring. Uključiti konkretne aktivnosti za rešavanje pitanja koja izazivaju zabrinutost u SAICM nacionalnim akcionim planovima, kao i za samo
obrazovanje i mere podizanja svesti. Osigurati da se primenjuje grupni pristup regulisanja hemikalija sličnih hemijskih struktura u odgovarajućim akcionim planovima.
● Uspostaviti mehanizme za sprovođenje i izveštavanje o napretku, nezavisni monitoring i mehanizme za poštovanje propisa.
● Realizovati sprovođenje na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou) i osigurati ga kroz nacionalne akcione planove. SAICM okvir za period posle 2020. godine uskladiti sa drugim globalnim sporazumima, uključujući budući pravno obavezujući Sporazum o plastici[4] ili buduću međunarodnu regulativu o pesticidima[5].
● Obezbediti višesektorski karakter SAICM i učešće više zainteresovanih strana. Osigurati da se pregovarački proces odvija na način koji garantuje jednako i pravedno učešće svih zainteresovanih strana i nosilaca prava, kao i mogućnost uvođenja doprinosa, posebno civilnog društva.
● Obezbediti solidno, održivo i pouzdano finansiranje internalizacijom eksternih troškova, po principu zagađivač plaća. To bi se moglo postići koordinacijom poreza na hemikalije koji ubiru države u kojima se hemikalije proizvode[6], obezbeđujući i dajući prioritet podršci zemljama u razvoju. Organizacije civilnog društva, starosedelačke i naučne zajednice, uključujući naučne zajednice građana treba da imaju pravo na finansiranje. Treba istražiti i sprovesti dalje opcije za primenu principa zagađivač plaća.
● Osigurati da SAICM okvir za period posle 2020.godine rešava identifikovane nedostatke iz prethodnog okvira, posebno da se razvijaju rešenja za sva već identifikovana prioritetna pitanja koja izazivaju zabrinutost (eng. Issues of Concern-IoC) i da se shodno potrebama uključuju nova. Na aktuelnim prioritetnim pitanjima treba raditi sve do
rešavanja istih[7]. Ovo uključuje npr. globalnu zabranu veoma opasnih pesticida (eng.Highly Hazardous Pesticides-HHP) i njihovu zamenu agroekološkim sredstvima u skladu sa odlukom ICCM4, mere za smanjenje izloženosti ljudi i životne sredine hemikalijama koje remete rad endokrinog sistema (eng. Endocrine Disrupting Chemicals-EDC), kao i transparentnost i sledljivost informacija o hemikalijama u proizvodima.
● Osigurati globalno jednake nivoe bezbednosti svuda i za svakoga. Države moraju da obezbede zaštitu ljudi i životne sredine kroz zakone i propise kojima pozivaju proizvođače na odgovornost u celokupnom lancu snabdevanja i tokom celog životnog ciklusa. Ukloniti neetičke i neprihvatljive dvostruke standarde.
● Podržati pristup obavezujućem Globalnom minimalnom standardu o transparentnosti[8] kao prvom koraku za hemikalije u proizvodima i uvođenju obeležavanja u skladu sa smernicama UNEP SCP[9]. Ovim se može obezbediti
transparentnost i sledljivost, koje su, zajedno sa pravom na znanje, ključni zahtevi za bezbednu cirkularnu ekonomiju na globalnom nivou. Pored toga, ovim se pomaže u otklanjanju dvostrukih standarda pri prodaji proizvoda u zemljama sa manje ambicioznim zakonodavstvom o hemikalijama, čime se osigurava jednak nivo
bezbednosti svuda i za svakoga.
● Proceniti izloženost i rizik ljudi od opasnih hemikalija, u zavisnosti od područja stanovanja, zanimanja, socijalnog i ekonomskog statusa, starosti i pola. Uzeti u obzir da su deca posebno osetljiva na opasne hemikalije i da moraju biti zaštićena tako da ne pretrpe posledice zagađenja pre nego što se i rode.
● Osigurati bolju zaštitu žena od opasnih hemikalija, sprovođenjem rodno odgovornih politika, uvođenjem rodne ravnopravnosti i prikupljanjem podataka razvrstanih po polu. Prepoznati i podsticati lidersku ulogu žena u društvu, politici i nauci, kao i unutar SAICM okvira za period posle 2020. godine. Uzeti u obzir da su žene podložnije štetnim
hemikalijama od muškaraca i da imaju različite periode ranjivosti, npr. tokom trudnoće. Takođe su drugačije izložene toksičnim hemikalijama zbog svoje rodne uloge.
● Prepoznati principe i vrednosti univerzalnih ljudskih prava[10]. Podržati sve nosioce prava u skladu sa odgovarajućim međunarodnim odlukama i deklaracijama[11].
● Prepoznati principe Deklaracije iz Rija o životnoj sredini i razvoju i principe Agende 2030 kao osnovu.
● Prepoznati ulogu hemikalija i otpada u biodiverzitetu i klimatskim krizama i preduzeti mere za rešavanje ovih uticaja kroz smanjenu proizvodnju, upotrebu i odlaganje hemikalija, uz postepeno ukidanje štetnih supstanci i primenu bezbednijih hemikalija i alternativa koje nisu hemikalije.
[1] https://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/acs.est.1c04158
[2] https://ipen.org/policy/chemical-safety-saicm
[3] http://www.saicm.org/About/Overview/tabid/5522/language/enUS/Default.aspx
[4] https://www.ciel.org/reports/convention-on-plastic-pollution-toward-a-new-global-agreement-to-addressplastic-pollution/
[5] Global Governance of Highly Hazardous Pesticides – A Proposal by PAN. (Version 3) SAICM/IP.2/INF.8
http://www.saicm.org/Portals/12/documents/meetings/IP2/IP_2_INF_8_PAN_Global_Governance_HHPs_f.pdf
[6] https://www.ciel.org/reports/chemicalstax/
[7]https://www.hej-support.org/saicm-needs-a-new-mechanism-for-action/
[8] https://www.globalchemicaltransparency.org/
[9] https://stgwedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/22395/product_sust_info_2017.pdf?sequence=8&isAllowed=y
[10] See e.g. OHCHR | Special Rapporteur on toxics and human rights
[11]United Nations Declaration on the Rights of Indigenous Peoples, The Beijing Declaration and Platform for
Action, Resolutions of the International Labor Organization (ILO), Convention on the Rights of the Child
Initial Signatory:
• ALHem (Safer Chemicals Alternative)
• Armenian Women for Health and Healthy Environment
• Association de l’Education Environnementale. pour les Futures Générations
(AEEFG)
• Biodiversity and Biosafety Association of Kenya
• BUND – Friends of the Earth Germany
• Center for Environment Justice and Development
• Deutscher Naturschutzring
• Ecocity
• Environment and Social Development Organization
• European Environmental Bureau
• German NGO Forum on Environment and Development
• groundWork, Friends of the Earth South Africa
• Health and Environment Justice Support (HEJSupport)
• Journalists for Human Rights
• Nexus3 Foundation
• Pan African Vision for the Environment (PAVE)
• Pesticide Action Network (PAN) Africa
• Pesticide Action Network (PAN) Aotearoa New Zealand
• Pesticide Action Network (PAN) Asia Pacific
• Pesticide Action Network (PAN) International
• Pesticide Action Network (PAN) Germany
• Pesticide Action Network (PAN) United Kingdom
• Public Eye
• Red de Acción en Plaguicidas y sus Alternativas de América Latina (RAPAL) Latina
• Red de Acción en Plaguicidas y sus Alternativas de América Latina (RAPAL) Uruguay
• Swedish Society for Nature Conservation
• Toxics Link
• Women Engage for a Common Future
• World Future Council
• ZERO – ASTS
Seminari za ambasadore klime i životne sredine
Prijavite se za 1. seminar:
https://forms.gle/LoBoNrQSxSEQLcXv5
Topic: Zelena znanja i veštine
Time: Nov 25, 2021 09:30 AM BudapestJoin Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/
Meeting ID: 856 2230 5302
Passcode: 023813
Prof dr Anđelka Mihajlov, kao ambasadorka Evropskog klimatskog pakta, pokrenula je aktivnost obrazovanja za klimu i životnu sredinu kroz „Seminare za ambasadore klime i životne sredine ”. Aktivnost je najavljena na godišnjem nacionalnom sastanku koordinatora eko-škola, održanom u Vladimirovcima, Srbija, 8. oktobra 2021. Uvodnim govorom, ona je informisala o značaju klimatskog obrazovanja i podizanja svesti kroz „Seminare za ambasadore klime i životne sredine“, u organizaciji Evropskog ambasadora za klimatski pakt, a u okviru prioritetnih tema Pakta o klimi, a realizovaće ih strukovno udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine “ putem nacionalne mreže eko-škola (sa više od 100 obrazovnih ustanova od predškolskog do univerzitetskog nivoa).
Prvi će biti vebinar 25. novembra 2011. sa zelenim znanjem i veštinama kao tematskim fokusom, sa fokusom dnevnog reda na „rečniku“ i terminima koji će doprineti razumevanju Klimatskog pakta i Zelenog dogovora EU (kao i Fit for 55 – “Da odgovara za 55”), koje će predstaviti prof. Dr Anđelka Mihajlov. Predavanja na tu temu će izlagati i drugi profesori, koji su učestvovali u izradi Klimatskog paketa na srpskom jeziku . Održavanje ovog vebinara kao stručnog skupa , Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije priznaje kao stalni oblik stručnog usavršavanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika.
Prezentacije predavanja sa prvog seminara:
Anđelka Mihajlov, Osnovni rečnik Klimatskog pakta i ključne reči u vezi niskougljeničnog razvoja
Marina Drndarski, Velika porodica otisaka
Radmila Jokić, Cirkularna ekonomija i klimatske promene – primeri dobre prakse u Srbiji i svetu
Online Konferencija – Zelena znanja i veštine (25.11.2021.):
https://www.youtube.com/watch?v=8WhhT3ic_Sk&t=1s
Drugi vebinar biće u februaru 2022. godine sa tematskim fokusom na zelene površine i zgrade. Ovaj seminar će biti delimično podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i projekta Planiranje bezbednosti voda i sanitacije u regionu Balkana.
Predavanja sa drugog seminara možete preuzeti ovde.
Treći vebinar/seminar biće u maju/junu 2022. godine sa tematskim fokusom na zeleni transport.
Ovi događaji su u skladu sa ciljevima i vrednostima Klimatskog pakta; uključiće veliki broj građana koji će moći da preduzmu mere za očuvanje klime i izgrade zeleniju zemlju, region i Evropu. Pretpostavka je da će svaki od seminara privući najmanje 50 nastavnika i profesora (150+ za 3 seminara), dopirući dalje do najmanje oko 4000 studenata i učenika, što će dodatno uticati na njihove porodice i članove zajednice . Seminari neće biti ograničeni samo na Eko-škole; biće otvoreni i za javnost u svim zemljama u regionu za učesnike koji mogu da prate prezentacije na srpskom jeziku .
Odgovorna ishrana
U okviru projekta “Kao potrošač, budi deo promena!”, podržanog od strane C&A Fondacije u okviru globalne kampanje “Budi promena!”, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine izdali su publikaciju “Odgovorna ishrana”, autora Anđelke Mihajov i Ane Puđa.
Analiza predstavljena u ovoj publikaciji ima, pored predgovora, pet celina:
-uvodna razmatranja,
-saveti za odgovornu ishranu,
-nauka i istraživanja potkrepljuju savete za odgovornu ishranu (održivo korišćenje prirodnih resursa, klimatske promene, upravljanje otpadom i hemikalijama, otisak – ono što je dobro za mene dobro je i za planetu, ciljevi održivog razvoja),
-pokazni primer: užina za vreme školskog odmora,
-zaključna razmatranja: imati više ne znači imati bolje.
Prikazana naučna saznanja korišćena su radi potkrepljivanja prikazane veze: ishrana – prirodni resursi -klimatske promene – otpad i hemikalije – ciljevi održivog razvoja.
U publikaciji su korišćeni primeri dobre prakse u okviru međunarodnog programa Eko-škole, koji se od 2012. godine realizuje u Srbiji. Trenutno je u programu 125 obrazovno-vaspitnih institucija, koje svojim aktivizmom doprinose očuvanju životne sredine i podstiču odgovorno ponašanje lokalnih zajednica prema resursima.
Obrazovna aktivnost u okviru programa Plava zastava: Vodeni eksperimentarijum na Adi Ciganliji
Šta se podrazumeva pod „vodenim otiskom“ nekog proizvoda?, Šta od navedenih proizvoda ima najveći „vodeni otisak“? Koliki je prosečan godišnji „vodeni otisak“ po osobi u svetu?, Koje od navedenih navika za racionalno korišćenje vode ste, ili biste, usvojili?
Zašto je uopšte važno da pričamo o vodi i da li baš sve znamo o vodi, korišćenju, uštedi, zagađenju, očuvanju vodnih resursa?
Odgovore na ova pitanja i jos mnogo interesantnih i važnih činjenica vezano za vodu posetioci Ade Ciganlije, od najmlađih, pa do onih „malo“ i „umereno“ starijih moglu su da čuju i da nauče u okviru „Vodenog eksperimentarijuma“. Savsko jezero, popularno kupalište Ada Ciganlija, podiglo je u junu 2019. godine još jedanput Plavu zastavu, pouzdan simbol brige za zdravlje i bezbednost posetilaca i kupača, ali i brige da se životna sredina očuva u zatečenom stanju, unapredi i sačuva za sve „korisnike“ usluga. Program Plava zastava nastao je pre više od 30 godina, u zemljama zapadne Evrope, kao potreba da se reaguje na sve veće prekomerno korišćenje vodnih resursa u turističke svrhe i da bi se smanjio pritisak korisnika usluga na vodu i okruženje vodenih površina. Od tada, program se proširio po čitavom svetu, prisutan je u 45 zemalja, a uključuje 4560 plaža, marina i turističkih brodova za posmatranje prirode i prirodnih fenomena.
Jedna od obaveza upravljača plaži sa Plavom zastavom je organizovanje obrazovnih aktivnosti o značaju programa Plava zastava, očuvanju životne sredine i uštedi resursa, među kojima je voda jedan od ugroženijih. „Vodeni eksperimentarijum“ je zajednička aktivnosti WWF, Ambasadora održivog razvoja i životne sredine i JP „Ada Ciganlija“, koja se organizuje po drugi put na Adi Ciganliji, a ima za cilj da unapredi znanje posetilaca o vodi, svojstvima vode, potrebi za vodom, mogućnostima održivog korišćenja i upravljanja vodnim resursima, na zanimljiv način i deci i odraslima.
Da bismo imali dovoljno čiste i kvalitetne vode, koju delimo sa drugim živim organizmima i bez koje je jednostavno život nemoguć, ponašajmo se odgovorno u svim prilikama, bilo da smo kod kuće i peremo zube, umivamo se, tuširamo ili peremo sudove, bilo da smo na plaži i pravimo otpad koji pravilno odlažemo, ili smo u fabrici gde voda pokreće čitavu proizvodnju, ili smo donosioci odluka, koji često vagaju između ekonomskog, socijalnog i zdravstvenog uticaja okruženja i na okruženje. Jer samo tako ćemo smanjiti te „vodene otiske“ u proizvodnji mesa, čokolade ili omiljenih sokova, a promenom ponašanja vodu ćemo koristiti racionalnije i efikasnije, bez prevelikih odricanja i nerviranja zbog otvorenih praznih slavina.
ENV.net inicijativa: Inovirati Nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara u skladu sa principima cirkularne ekonomije
Skup je otvorila Nataša Đereg, koordinatorka Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 ( životna sredina i klimatske promene) koja je na samom početku rekla da je cilj događaja da se organizacijama civilnog društva koje su okupljene u Konventu dalju nove informacije i ukaže na trendove i pristup kad je u pitanju cirkularna ekonomija, ali i da se vidi njeno mesto u procesu realizovanja i primene Poglavlja 27.
Prof. dr Anđelka Mihajlov predstavila je temu „Kompleksnost koncepta cirkularne ekonomije, prezentacija: segmentarni naspram celovitog pristupa“.
Foto: Milisav Pajević
– Prelaz na cirkularnu ekonomiju odlična je prilika da se naše društvo preoblikuje u cilju veće održivosti, stvaranja lokalnih radnih mesta, očuvanja svetskih resursa (doprinosa u pogledu klimatskih promena).
To je i prilika da Evropi damo prednost pred konkurencijom u svetu koji se menja, rekla je prof. dr Anđelka Mihajlov i dodala da konceptu cirkularne ekonomije operativno krug nije zatvoren.
Ona je naglasila da koncept cirkularne ekonomije, pored najnovijih opredeljenja EU usmerenih ka intervencijama u oblasti upravljanja otpadom, obuhvata i zaštitu prirodnih resursa.
Foto: Milisav Pajević
– Potrebni su nam adekvatni kriterijumi u javnim nabavkama, odgovarajući propisi kada je reč o obezbeđenju i rasipanju hrane, zatim eko-dizajn, eko-znak, povezanost politika o hemikalijama, proizvodima i otpadu, postupanju sa plastikom, kaže prof. dr Anđelka Mihajlov.
Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a predstavio je temu „Klimatska akcija kao podsticaj prelaska na cirkularnu ekonomiju“.
On je rekao da uz mere energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije možemo doći do smanjenja gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanja klimatskih promena.
– Moramo poboljšati sektor životne sredine i tako smanjiti karbonski otisak, uticaj na klimatske promene, povećati energetsku efikasnost, smanjiti neodržive oblike saobraćaja, smanjiti uopšte zagađivanja i prekomernu potrošnju vode i smanjiti prekomerno iscrpljivanje resursa, jasan je Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).
Ilija Batas Bjelić govorio je o lokalnim klimatskim planovima i kako oni mogu osnažiti lokalne samouprave za prelazak na cirkularnu klimatski otpornu ekonomiju.
Po njemu je suština u racionalnom i realnom razmišljanju i donošenju prave odluke i dobrog analiziranog plana za koji će se opredeliti neka lokalna zajednica.
Foto: Milisav Pajević
Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije je rekao da je ta institucija pokretanjem Akademije cirkularne ekonomije ušla u program transfera znanja, posebno ka sektoru malih i srednjih preduzeća, kako bi se pripremila za energetsku i ekološku tranziciju, radi jačanja konkurentnosti na regionalnom i svetskom tržištu i da su privi rezultati već vidljivi.
– Ideja „cirkularne ekonomije“ ima za cilj upotrebu i ponovnu upotrebu resursa, kako bi se smanjila i završila proizvodnja otpada, što zahteva temeljne promene u čitavom lancu vrednosti, kaže Siniša Mitrović i naglašava da su direktne koristi cirkularne ekonomije otvaranje novih radnih mesta, smanjenje opterećenja na životnu sredinu i prelazak na čiste tehnologije ponovnim iskorišćavanjem resursa koji su se do sada odlagali na deponije.
Aleksandra Mladenović, nacionalna koordinatorka EU regionalnog projekta ENV.net i predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine predstavila je i dokumentovala inicijativu da se kroz vizuru prihvatanja koncepta cirkularne ekonomije inovira „Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara“.
Foto: Milisav Pajević
– Inoviranje ove strategije suštinski bi doprinelo efikasnijem približavanju Srbije Evropskoj uniji, a našu inicijativu uputićemo Ministarstvu za zaštitu životne sredine, i nadamo se da će je podržati, istakla je Aleksandra Mladenović.
Sednici Radne grupe Nacionalnog Konventa o EU za Poglavlje 27 u EU info centru prisutvovale su predstavnici držаvnе аdministrаciје, pоlitičkih pаrtiја, nеvlаdinih оrgаnizаciја, privrеde, sindikаtа, medija i prоfеsiоnаlnih оrgаnizаciја.
Preneto iz https://www.energetskiportal.rs/koncept-cirkularne-ekonomije-cuva-zivotnu-sredinu/
Pogledajte i http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/2523/nauka/3287266/kompleksnost-koncepta-cirkularne-ekonomije-.html
“Vodeni eksperimentarijum na Adi Ciganliji”
Obrazovne aktivnosti u okviru programa Plava zastava
Na Adi Ciganliji, jedinoj plaži u Srbiji sertifikovanoj međunarodnim priznanjem Plava zastava, u subotu 11. avgusta 2018. godine, održan je “Vodeni eksperimentarijum”, obrazovna aktivnost kao jedna od obaveza plaže sa Plavom zastavom, u saradnji Ambasadora održivog razvoja i životne sredine (nacionalni operater programa Plava zastava), WWF i JKP Ada Ciganlija. Prisutni su mogli da saznaju šta je to “vodeni otisak”, koja zemlja ima najveći “vodeni otisak” i zašto, šta je to površinski napon vode, kako se voda ponaša ukoliko postoji zagađenje…i još puno zanimljivosti vezano za vodu i potrebu očuvanja vodnih resursa, prema kojima se uglavnom ponašamo neodgovorno i bezobzirno. Ovakvim aktivnostima pokušavamo da skrenemo pažnju na zaista veliki značaj vode i na neodrživo korišćenje ovog resursa bez koga, malo je reći, ali nema života i sve više je života ugroženo.
“Vodeni eksperimentarijum” je jako dobro prihvaćen od posetilaca plaže Ada Ciganlija, što govori u prilog da su se neki od zainteresovanih vraćali i po dva puta da saslušaju, a imali smo i prave male pomoćnike i “ambasadore” koji su drugima prenosili usvojeno znanje.
Nadamo se da će ovakvih prilika biti sve više, posebno što su upravljači Ade Ciganlije uvek bili raspoloženi za saradnju i širenje dobrih ideja o bezbednosti kupača i potrebi očuvanja životne sredine oko plaže sa Plavom zastavom.
Konferencija Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
Moments from the Conference-Gallery of pictures
Dvanaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE16-ENV.net” održana je 6. juna 2016. godine u Beogradu (Srbija) i bila je posvećena temi klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa. Tradicionalno, Konferenciju su organizovali Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije. Konferencija je bila zvaničan događaj kojim UNEP obeležava Svetski dan životne sredine u Srbiji i održavana je pod pokroviteljstvom EU, a kroz realizaciju projekta: “Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapređivanje uticaja stanovništva na proces reform cnvi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji.”
EnE16-ENV-net je otpočela uvodnim izlaganjima Nermine Ljubovic, izvršne direktorke Privredne komore Srbije, Stanojle Mandiić, zamenice poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, doc. dr Mirjane Drenovak Ivanović sa Pravnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27 i prof. dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Vladinog i nevladinog sektora, internacionalne organizacije, naučne institucije i poslovne asocijacije.
Učesnici konferencije (približno 170 registrovanih učesnika) su bili složni u jednom: imamo respektabilne stručnjake za oblasti životne sredine i klimatskih promena (kako one sa iskustvom, tako i mlade stručnjake – koji teško nalaze zaposlenje u struci). Kako je pristupanje EU značajan prioritet Srbije, time će i poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene (Poglavlje 27) biti sve važnije u procesu da u našoj zemlji imamo evropske standarde. Struka i iskustvo treba da budu garant za “prava” rešenja na ovom putu (koji će po prvim procenama, u ovom sektoru, u našoj zemlji, trajati više desetina godina). Ova konferencija doprinosi unapređenju uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji. Učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za životnu sredinu jedan je od stubova održivosti rešenja. Kako je ova Konferencija podržana i od Programa UN za životnu sredinu (UNEP), kao jedan od zvaničnih događaja kojim se u svetu obeležava Svetski dan životne sredine 5. juni, prenosioci smo poruke UNEP-a i Interpola da je, na globalnom nivou, kriminal prema životnoj sredini u porastu i da se taj trend mora „obrnuti“ da bi se postigao održivi rast i razvoj.
Press Release – Osnovne informacije
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net – The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi – Environment to Europe
Beograd, 6. juni 2016. – Belgrade, Serbia, June 6, 2016
Klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa – Climate Change and Sustainability of Resources
Program konferencije – dan 02.06. Conference Agenda- as on 02/06
6. jun June 6th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: Marko Čadež, prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, mr Dušan Stokić
- Irena Vojáčková – Sollorano, UN Resident Coordinator / Visoki predstavnik UN u Srbiji
- Nermina Ljubović, Chamber of Commerce and Industry of Serbia, Director / Izvršni direktor Privredne komore Srbije
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade, Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Sandra Radojević, Embassy of Bosnia and Herzegovina, Counsellor / savetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia /Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Aleksandar Dragišić, Head of Institute for nature conservation of Serbia / Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Representative, Electric Power Industry of Serbia / Elektroprivreda Srbije
- Mirjana Drenovak-Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Faculty of Law, University of Belgrade and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
- Prof. dr Anđelka Mihajlov, Uvodna poruka / Introductory message, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Environmental Ambassador for Sustainable Development and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
Note / Napomena: Pending invitation will be included in the final Agenda upon confirmation / Uvaženi pozvani gosti će biti uvršćeni u finalni dnevni red, po dobijanju potvde učešća
11:00 -11:10 Technical Break / Tehnička pauza
11:10- 13:30 Plenary lectures / Plenarna predavanja
(Moderatori: Prof. dr Hristina Stevanović-Čarapina, mr Aleksandra Mladenović, mr Dušan Stokić, mr Draženko Bijelić)
ENV.net PROJEKAT, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Nacionalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine / Environmental Ambassadors for Sustainable Development
BRIDGING THE GAP BETWEEN CLIMATE CHANGE AND URBAN CLIMATE, CHRISTOS VLACHOKOSTAS, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE; VIS. PROFESSOR, CLIMATE CHANGE AND ENERGY STRATEGIES, MSC SUSTAINABLE DEVELOPMENT, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY; VICE PRESIDENT OF THE GENERAL ASSEMBLY OF TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
CLIMATE CHANGE AND THE TOURISM SECTOR: DECISION SUPPORT TOWARDS ENVIRONMENTAL SUSTAINABILITY OF TOURISM, ALEXIA MICHAILIDOU, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, MEMBER OF THE PERMANENT COMITTEE FOR SUSTAINABLE TOURISM, TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
ENVIRONMENTAL PERFORMANCE OF BUILDINGS IN THE CONTEXT OF CLIMATE CHANGE, ANTHIMOS AMANATIDIS, SECRETARY GENERAL OF THE TECHNICAL CHAMBER OF GREECE / REGION OF CENTRAL MACEDONIA
SUSTAINABLE PRODUCTION – A LIFE CYCLE THINKING APPROACH IN INDUSTRIAL DESIGN, CHARISIOS ACHILLAS, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, ACADEMIC COORDINATOR, SCHOOL OF ECONOMICS, BUSINESS ADMINISTRATION AND LEGAL STUDIES, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY, GREECE; ADJUNCT LECTURER, DEPARTMENT OF LOGISTICS, TEI OF CENTRAL MACEDONIA
sistem zaštite prirode i klimatske promene, marija trukić I Biljana Krsteski, zavod za zaštitu prirode srbije / institute for nature conservation of serbia
Biodiversity of National parks of the Republic of Serbia – natural resource directly endangered by climate changes, Dejan stojanović, Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Nacionalni Park «Fruška gora», Milica Tomić, nacionalni park «tara», suzana komatović, predrag šumarac, nacionalni park «kopaonik», Nacionalni Park «Đerdap», marko tomić, nacionalni park «tara»
13:30-14:30 Break with buffet / Pauza sa posluženjem
14:30-17:15 Usmena izlaganja / Oral presentations
(Moderatori: Uroš Rakić, Milena Tabašević, Vladimir Mrkajić, Dragana Nešković Markić)
KVALITET VAZDUHA U NOVOM SADU I BEOGRADU OD 2011. DO 2014. GODINE, BILJANA RADOVANOVIĆ, JKP ’’PARKING SERVIS’’ NOVI SAD, TIHOMIR POPOVIĆ, AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE, MIRJANA VOJINOVIĆ MILORADOV, IVANA BOŽOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
KONJUKTURA VODE U USLOVIMA KLIMATSKIH PROMENA, DUŠAN LUKIĆ
KONCEPT METODOLOGIJE ZA OTKRIVANJE I ISTRAŽIVANJE EKSTREMNIH VREMENSKIH I KLIMATSKIH POJAVA, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ, MIROLJUB MILUTINOVIĆ, REPUBLIČKI HIDROMETEORLOŠKI ZAVOD, MOMČILO ŽIVKOVIĆ, SEWA
GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI, KLIMATSKE PROMENE, ODRŽIVI RAZVOJ I ZDRAVLJE LJUDI, UROŠ RAKIĆ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”, BEOGRAD, SRBIJA
CLIMATE CHANGE AFFECTS HEALTH CARE – RETHINKING ABOUT HEALTHY ENERGY FOR SUSTAINABILITY, Marija Jevtić, University in Novi Sad, Faculty of Medicine, Institute of Public Health of Vojvodina, Vlatka Matković PuljiĆ, Health & Environment Alliance (HEAL), Catherine Bouland, Université libre de Bruxelles (ULB), School of Public Health, Research Center on Environmental Health and Occupational Health
ODRŽIVOST OKRUŽENJA I EKOLOŠKI OTISAK KAO INDIKATORI UPOTREBE PRIRODNIH RESURSA U REPIBILAKAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VELERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE SREMSKI KARLOVCI, MINA KOVLJENIĆ, EKONOMSKI FAKULTET
PRIMER PROCENE RANJIVOSTI NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI, SLOBODAN MILUTINOVIĆ, PETAR VRANIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU
JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH ZAJEDNICA ZA ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE U REGIONU PODRINJA, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM, BEOGRAD, MILA VUKAŠINOVIĆ, UNIJA EKOLOGA “UNEKO”, BEOGRAD, DANIELA CVETKOVIĆ, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU
SANITARNO-HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE JAVNIH ČESAMA-ZNAČAJ ZA ZDRAVLJE LJUDI, LJILJANA PLEĆEVIĆ, BRANKICA LUKOVIĆ, ĐORĐE MIHAILOVIĆ, VAHID IBRULJ, MILANA ŠEVO, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
VODNI AGENT DUNAVSKE REGIJE, MAJDA ADLEŠIĆ, JOŽE CVETKO, VODNA AGENCIJA
PRISUSTVO BIOLOSKIH INDIKATORA I NJIHOV UTICAJ NA MIRIS I UKUS VODE, MILKICA KOVAČEVIĆ
UVOĐENJE ČISTIJE PROIZVODNJE U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI I PROIZVODNJI PAPIRA, DARJA ŽARKOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, BEOGRADSKA POLITEHNIKA, SANDRA ZIHERL, FABRIKA KARTONA UMKA, UMKA, BEOGRAD, MARICA ILIĆ STAMENKOVIĆ, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, ARANĐELOVAC
MONITORING ŠUMSKIH POŽARA SA ZEMLJE I IZ VAZDUHA, SINIŠA JOVANOVIĆ, SIMA MARKOVIĆ, NACIONALNI KLASTER ŠUMARSTVA, VIDOSAVA JOVANOVIĆ, UPRAVA ZA ŠUME, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ
AGROEKOLOGIJA – DOBRA EKOLOGIJA JE DOBRA EKONOMIJA, STELA STRSOGLAVEC, CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH “EDUCA HUMANA”
GUBITAK BIODIVERZITETA POD UTICAJEM GLOBALNIH EKOLOŠKIH PROMENA, IVANA TRIFKOVIĆ
EVROPSKO TRŽIŠTE UGLJEN-DIOKSIDA, BOJANA ŽIVKOVIĆ
POSTUPANJE SA NEUPOTREBLJIVIM LEKOVIMA IZ DOMAĆINSTAVA, Nataša Bukumirić, Vesna Alivojvodić, Šimon Đarmati, Visoka škola stukovnih studija – Beogradska politehnika
DECA EDUKATORI U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE, DRAGANA IGNJATOVIĆ CRNATOVIĆ, DEČIJI EKOLOŠKI POKRET NIŠ
PROGRAM EКО-ŠKOLA U FUNKCIJI RAZVOJA STRATEGIJE GRADA SREMSKI KARLOVCI, RADOVAN VLADISAVLJEVIĆ, FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT, PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD, ČASLAV KALINIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, MILADIN KALINIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE, SREMSKI KARLOVCI
MEĐUNARODNI PROGRAM EKO ŠKOLE KAO PODSTICAJ ZA OBELEŽAVANJE ZNAČAJNIH DATUMA, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ “MOMČILO NASTASIJEVIĆ”, GORNJI MILANOVAC
Poster izlaganja / Poster presentations
climate, traffic and combustion – related air pollutants in the urban air of Vranje City, Jovana Džoljić, Ljiljana Đorđević, Gordana Bogdanović, College of Applied Professional Studies Vranje
zdravstvene posledice i troškovi korišćenja uglja za proizvodnju struje u republici srbiji, Vlatka Matković PuljiĆ, Health and Envirionment Alliance (HEAL), Brussels
Da nam klima prija svima, marija milićević, centar enrgija mladih, sonja milićević, elektrotehnički fakultet, univerzitet u beogradu, dragana milićević, gradska uprava kruševac
SMANJENJE NEGATIVNIH EFEKATA NASTALIH KAO POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, NATAŠA VUKMIROVIĆ, LINK PLUS
DISTRIBUTIVNI MODEL ZA PREDVIĐANJE BUJIČNIH POPLAVA NA MALIM SLIVOVIMA, Nedeljković Marko, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Divna Đokić, Erasmus Mundus, Marine biodiversity and conservation, Ghent, Koprivica Ana, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Climate Consultant as a tool to determine and achieve thermal comfort conditions in buildings: A case study for the city of Belgrade, Milovan Medojević, Milana Medojević, Nenad Medić, Milovan Lazarević, Nemanja Sremčev, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
KLIMATSKE PROMENE I URBANI PROSTOR, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
The role of green roofs in climate change adaptation, Sandra Stanković, Jasmina Radosavljević, Dejan Vasović, Faculty of Occupational Safety, University of Niš
RAZVOJ GRAĐEVINSKOG PODRUČJA POD EKOLOŠKIM RIZICIMA U SRBIJI, Milica Gačić, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu
Kartiranje i vizuelizacija prirodnih karakteristika prostora opštine Svilajnac u GISu, MILOŠ NINKOVIĆ, UROŠ RADOJEVIĆ, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum
EKOLOŠKA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, Ljubica Komazec, Marko Aleksić, Radmila Bjekić, Ekonomski fakultet u Subotici, Univerzitet u Novom Sadu
Geoekološko vrednovanje Kaluđerskih Bara na Tari u funkciji održivog turizma, Emina muratović, geografski fakultet univerziteta u beogradu, safet muratović, zoran kričković, ministarstvo odbrane
klima kao turistićka vrijednost tuzle, jusuf omerović, evropski univerzitet kallos, tuzla
Aktuelni izazovi razvoja biciklističkog turizma u srednjem i donjem delu Dunavskog regiona, vladimir mrkajić, novosadska biciklistička inicijativa
Stirling motor – prijatelj životne sredine, Miodrag Jovanović, RViPVO, Vojska Srbije, Ministarstvo odbrane
PLAN ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADNIM ULJIMA NA “POLJU D” RB “KOLUBARA”, Ana Koprivica, Uroš Pantelić, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Reciklaža ambalažnog otpada u Srbiji – trenutno stanje i izazovi, vladimir mrkajić, nemanja stanisavljević, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
procedne vode sa deponije komunalnog otpada, dragana nešković markić, željka šobot pešić, draženko bjelić, J.P. DEP-OT Regionalna deponija Banja Luka
lociranje divljih deponija, jagoda petrović ukaj, geodetska tehnička škola, beogrAD
KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U CRNOJ GORI, MARINA PETROVIĆ, OŠ JUGOSLAVIJA, BAR
Valorizacija komine grožđa – hladno ceđeno ulje iz koštica, Vesna Vujasinović, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci, Miloš Bjelica, Tehnološki fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Valerija Večei-Funda, Nikola VuksanoviĆ, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci
ZNAČAJ KRIVIČNOG ZAKONA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI ZA PROCES INTEGRACIJE U EU, Aleksandar Luković, koridori srbije, Brankica Luković, Visoka tehnološka škola strukovnih studija, Aranđelovac
17:15 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net
The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
Marko Čadež, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, Nacionalni koordinator ENV.net projekta, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Milena Tabašević MSc, asistentkinja glavne koordinatorke Konferencije, assistant
Mr Dušan Stokić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
mr Danko Aleksić
mr Aleksandra Mladenović
Prof. dr Anđelka Mihajlov
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik.
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers.
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: plenarni radovi, radovi u celini, apstrakti radova.
Papers are grouped in several categories: Plenary Papers, Full Papers, and Abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Tel/faks: +381 11 2836926; Tel. u vezi Konferencije: +381 64 133 4136
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Phone/fax: +381 11 2836926; Phone for information related to Conference: +381 64 133 4136
Zbornik radova Konferencije / Conference Proceedings of Papers: http://ambassadors-env.com/ene16-env-net-zbornik-radovaproceedings-of-papers/
Programska aktivnost: Čovek i biosfera, planine i ekosistemske usluge
U okviru Nacionalne komisije za UNESCO* (Ujedinjene nacije), formiran je Komitet za prirodne nauke, i u okviru njega Potkomitet za MAB (program: čovek i biosfera-UNESCO) i klimatske promene. Potkomitet je konsituisan pocetkom 2011. godine. Nacionalna komisija za UNESCO je izabrala Prof dr Andjelku Mihajlov (člana Nacionalne komisije za UNESCO) za predsednicu Potkomiteta.
Kontakt: mab.cc.unesco.serbia@gmail.com
Potkomitet za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO čine (2011- ):
- Andjelka Mihajlov, clan Nacionalne komisije, predsednica Potkomiteta,
- Gordana Brun, clan Nacionalne komisije,
- Vladimir Stevanovic, SANU,
- Biljana Panjkovic, Pokrajinski Zavod za zastitu prirode,
- Aleksandra Doslic, Ministarstvo zivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja,
- Slavisa Popovic/ Dijana Cvoro, Ministarstvo zivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja – Agencija za zastitu zivotne sredine,
- Aleksandar Mijovic/Tijana Jevtovic, Zavod za zastitu prirode Srbije,
- Ljuba Josic, NP Fruska Gora,
- Nenad Radakovic, NP Djerdap,
- Nada Dragovic Sumarski fakultet/Ministarstvo nauke,
- Gordana Jancic, “Srbijasume”,
- Milica Petrovic / Sandra Radunovic, koordinatorke projekta UNESCO Ekoloski otisak /”Ambasadori održivog razvoja i životne sredine”,
- Aleksandar Peric, PKS,
- Predstavnik Centra za razvoj Golije ,
- Vranic, PP Golija,
- Dragan Roganovic, IDA, Kraljevo.
VESTI:
Septembar 2013: Podržana nominacija Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
April 2013: Sastanak Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO
Sastanka je održan 3. aprila 2013. godine, u prostorijama Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, u prisustvu 14 članova Potkomiteta. Dnevni red : 1. Informacija o sledećem sastanku UNESCO MAB, koji se održava u Parizu od 27-30.05. 2013. godine – 25. Zasedanje medjunarodnog koordinacionog saveta za program “Čovek I biosfera” , poziv za učešće u svojstvu posmatrača ; 2.Izveštaj o stanju dokumentacije za nominaciju prekogranicnog rezervata biosfere “Gornje Podunavlje”/ TBR MDD ; 3. Izveštaj o aktivnostima vezanim za otklanjanje uočenih nedostataka u vezi rezervata biosfere “Golija/Studenica” ; 4. Izveštaj o realizaciji projekta “Univerzitet u prirodi” Univerziteta u Beogradu, koji je Komisija / Potkomitet podrzala ; 5. Ostalo/Razno. Po razmatranim tačkama dnevnog reda su usvojeni stavovi.
Planirane aktivnosti u 2013. godini:
1. Razmatranje, po dostavljanju, nominacija za:
a) prekogranični rezervat biosfere MDD
b) rezervat biosfere Stara planina
2. Učešće delegiranog predstavnika na seminaru u Svedskoj koji se odnosi na upravljanje rezervatima biosfere
3. Razmatranje izvestaja nadleznih organa o sprovodjenju obaveza za rezervat bisfere Golija- Studenica (prema aktuelnim zahtevima UNESCO)
4. Rad na realizaciji zaključaka sa sednice Potkomiteta iz jula 2012. godine
5. Učešće na vaznim relevantnim medjunarodnim sastancima skupovima, u skladu sa mogucnostima
6. Dalji rad na koordinaciji komunikacije izmedju nadleznih institucija u zemlji
Aktivnosti Potkomiteta za MAB i klimatske promene u 2012. godini:
Broj sastanaka u 2012. godini : 2 (mart, juli) + stalna medjusobna komunikacija clenova elektronskim putem
Sastancima prosecno prisustvuje 10-15 clanova
Stalna podrska i prisustvo sastancima:
Jasna Zrnovic, generalni sekretar NK za UNESCO, MSP
Medjunarodne aktivnosti:
1. Na zahtev MAB-UNESCO, rad na dopuni Izvestaja o 10-godisnjem funkcionisanju rezervata biosfere “Golija- Studenica”, dostavljeno MAB UNESCO; operativno kontaktiranje sa Ambasadom za UNESCO u Parizu
2. Ucesce na sastancima Saveta TBR MDD (Transb. Biosphere Reserve Mura-Drava-Danube); podrska nominaciji za prekogranicni rezervat biosfere
3. Komunikacija sa timom projekta za nominaciju Stare planine za rezervat biosfere; podrska nominaciji
4. Ucesce clana potkomiteta na Svetskom kongresu o obrazovanju o odrzivom razvoju na visokoskolskim ustanovama, Rio de Zaneiro, juni 2012
5. Ucesce u izradi dokumenta o Zelenoj ekonomiji, kao osnovi za ucesce nase delegacije na Svetskoj konferenciji o odrzivom razvoju, Brazil, juni 2012 (videti dokument na:
Aktivnosti u zemlji:
Podrska nekolicini projekata za konkurisanje kod UNESCO-a u novom ciklusu; podrska “Univerzitetu u prirodi” , u osnivanju na Goliji, inicijativa Univerziteta u Beogradu ; podrska Eko-kampu na Goliji u okviru razvijenog kurikuluma (Ambasadori zivotne sredine)
Aktivnosti Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO u 2011. godini
Broj sastanaka u 2011. godini | tri : juni. septemar, decembar (uspostavljena medjusobna informisanost elektronskim putem) |
Napomena | Potkomitet je konstituisan 21. decembra 2010. godine |
Clanovi: | 21 clan (sastancima prosecno prisustvuje 10-15 clanova) |
Predsednica: | Andjelka Mihajlov |
Stalna podrska i prisustvo sastancima: | Jasna Zrnovic, generalni sekretar NK za UNESCOTrivo Indjic, predsednik NK za UNESCO |
Medjunarodne aktivnosti: | 1. ucesce na Konferenciji posvecenoj 40-godisnji MAB UNESCO programa, I 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program, od 26. do 30. juna u Drezdenu, Nemacka (ucesce finansijski podrzano od Ministarstva zivotne sredine I prostornog planiranja)2. Izvestaj o 10godisnjim aktivnostima u rezervatu biosfere Golija-Studenica (2001-2011), predato MAB UNESCO, predato 30. Septembra 2011.3. Ucesce na prvom sastanku Saveta TBR MDD (Transb. Biosphere Reserve Mura-Drava-Danube) koji je odrľan u 28.10. 2011. u Budimpesti (ucesce finansijski podrzano od Pokrajinskog Zavoda za zastitu prirode) |
Aktivnosti u zemlji: | 1. Prisustvo I prezentacija rada na Regionalnoj konferenciji “Zivotna sredina ka Evropi – EnE11”, 7. i 8. juni 2011. u Beogradu2.Obelezavanje 10 godina rezervata biosfere Golija – Studenica (u okviru projekta “Ekoloski otisak”)3. Participativno razmatranje I usvajanje Izvestaja o rezervatu biosfera Golija-Studenica,pripremljenom na propisanom formularu UNESCO , izvestioci : predstavnici nadleznih organa Ministarstva zivotne sredine, rudarstva I prostornog planiranja I Zavoda za zastitu prirodePredlog dopisa Ministarstvu povodom obracanja udruzenja “Centra za razvoj Golija” , a radi pripreme realne/ dokumentovane informacije |
Neki od zakljucaka I podrski (koje potvrdjuje decembra 2011. godine gacionalna komisija) | Prihvatanje izvestaja projekta “ekoloski otisak” (realizator organizacija “Ambasadori zivotne sredine”), podrska za nastavak I akreditaciju |
Neke od aktivnosti koje se sagledavaju u 2012. Godini | Nastavak aktivnosti (Golija- studenica; priprema dokumentacije za prekogranicni rezervat biosfere)Rio + 20 , Ostale Aktivnosti |
___
Sastanak Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO, 8. septembra 2011. godine u prostorijama Ministarstva spoljnih poslova, Beograd
Na sednici je, izmedju ostalog, razmatrano: 1. Uloga i mandat Komisije za UNESCO i Potkomiteta za MAB i klimatske promene Nacionalne komisije za UNESCO, 2. Izvestaj o aktivnostima Potkomiteta izmedju dve sednice (ucesce na Konferenciji posvecenoj 40-godisnji MAB UNESCO programa, i – 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program, od 26. do 30. juna u Drezdenu, Nemacka; kontakt sa UNESCOsekretarijatom MABa, obelezavanje 10 godina jedinog rezervata biosfere u Srbiji), 3. Participativno razmatranje i usvajanje Izvestaja o rezervatu biosfera Golija-Studenica, pripremljenom na propisanom formularuUNESCO , 4. Izvestaj o realizaciji UNESCO Projekta “Ekoloski otisak”, 5. Misljenje Nacionalnoj komisiji o zahtevima za patronazu iz okvira rada potkomiteta.
Ucesce na 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program, Drezden, 26-30 juni 2011.
Predsednica potkomiteta za MAB i klimatske promene, ucestvovala je u Drezdenu na Konferenciji posvecenoj 40-godisnji MAB UNESCO programa, i – 23. sastanku medjunarodnog koordinacionog komiteta za MAB program. Ucesce je pripremljeno zajedno sa Ministarstvom zivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja. Prof Andjelka Mihajlov je aktivno ucestvovala u finalizovanju teksta Drezdenske deklaracije. Ponovo je uspostavljen kontakt sa UNESCOsekretarijatom MABa.
________________________________________________________________________________
* Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO
http://www.unesco.org/ncp/index.php?lc=E&rid=208&module=national_commissions
Opste informacije | |
Naziv na engleskom jeziku | Commission of the Republic of Serbia for UNESCO |
Naziv na francuskom jeziku | Commission de la République de Serbie pour l’UNESCO |
Adresa | Ministarstvo spoljnih poslova Kneza Milosa 24-26 11 000 Beograd Republika Srbia |
Telefon | (+ 381.11) 306 83 06; (+ 381.11) 322 04 66 (Pt) |
Faks | (+ 381.11) 361 80 30; |
jasna.zrnovic@mfa.rs (SG); mirjana.vergas@mfa.rs;nada.dragic@mfa.rs; tindjic@predsednik.rs (Pt) |
Kancelarija | |
Predsednik | Dr. Trivo Indjic |
Generalni sekretar – opunomoceni ministar | Jasna Zrnovic |
Savetnik | Nada Dragic |
Sastav Komisije | Clanovi:
Prof dr Radivoje Mitrovic Vesna Fila Radoslav Zelenovic Borivoje Dimitrijevic Prof dr Andjelka Mihajlov mr Gordana Brun Prof dr Ratko Kadovic Prof dr Snezana Pajovic Dr Branka Vasiljevic, naucni savetnik Natasa Radovic Vladimir Stankovic Prof dr Gordana Zindovic Vukadinovic Prof dr Miso Kulic Vera Pavlovic Loncarski dr Predrag J.Markovic, naucni savetnik akademik Nikola Tasic Prof dr Jasna Janicijevic Prof dr Radovan Bigovic Jovan Cirilov Isidora Zebeljan dr Jovan Despotovic Prof dr Dragan Milovanovic Prof dr Vladimir Kostic Zaklina Nikolic Kusic Prof dr Srbobran Brankovic
Generalni sekretar: Jasna Zrnovic, Ministarstvo spoljnih poslova |
Eko-zaštita potrošača
Organizacija “Ambasadori odrzivog razvoja i zivotne sredine”, od strane partnerske organizacije “Asocijacija potrošača Srbije-APOS” ukljucena je u realizaciju projekta „Odgovoran potrošač – za održivu budućnost“. Predstavnik “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” Danko Aleksić učestvovao je na okruglom stolu pod nazivom „Odgovoran potrošač – za održivu budućnost“ koji je 29. marta 2012. godine održan u Novom Sadu u organizaciji udruženja Ravnopravni potrošač. Tom prilikom naš predstavnik je održao kraće predavanje na temu Ekološki otisak iz ugla potrošača.
U zvaničnim zaključcima skupa koji su upućeni relevantnim zainteresovanim stranama istaknuta je između ostalog i potreba da organizacije potrošača u bliskoj saradnji sa ekološkim organizacijama jačaju sopstvene kapacitete za pružanje informacija, povećanje znanja i podizanje svesti o uticaju svakog pojedinca na životnu sredinu i održivu proizvodnju i potrošnju.
Ekološka edukacija za učenike Sombora
Prema modulu “Ekoloski otisak”, koji je prethodno ekspertski tim iz “Ambasadora odrzivog razvoja i zivotne sredine” razvio sa UNESCO, u 2012. godini zapocela je saradnja sa Odeljenjem za komunalne poslove Gradske uprave grada Sombora, na realizaciji predavanja/radionica za ucenike iz Sombora.
Okvirni plan održavanja ovih radionica , odnosno treninga, sadrži upoznavanje dece sa konceptom ekološkog otiska i elementima na osnovu kojih se računa njegova vrednost. Posle kraćeg upoznavanja sa materijom predviđen je igrokaz – učesnicko nadmetanje uz argumente, pri čemu grupe učenika predstavljaju svoje predloge za smanjenje ekološkog otiska.
Letnja eko-skola
’’Ambasadori održivog razvoja i životne sredine’’ u saradnji sa Gradskom upravom grada Sombora (odeljenje za komunalne poslove) organizovali su letnju Eko školu na području Rezervata biosfere Golija – Studenica, u periodu od 27. do 31. avgusta 2012.
Učesnici kampa su bili studenti različitih fakulteta, sa prebivalištem na teritoriji grada Sombora.
Tokom trajanja Letnje eko škole učesnici su u okviru predavanja i edukativnih radionica upoznati sa različitim temama: Koncept zaštite prirodnih i kulturnih dobara u okviru rezervata biosfere, Biodiverzitet i održivo korišćenje biljnih resursa, Kulturno-istorijsko nasleđe, Održivi turizam kao mogućnost razvoja ruralnih područja, Elementi održivog razvoja planina i ekostemske usluge, Ekološki otisak.
U okviru aktivnosti realizovane su i edukativne pešačke ture, kako bi se učesnici što bolje upoznali sa područjem Rezervata biosfere Golija-Studenica.
Eko-zaštita potrošača
Organizacija “Ambasadori odrzivog razvoja i zivotne sredine”, od strane partnerske organizacije “Asocijacija potrošača Srbije-APOS” ukljucena je u realizaciju projekta „Odgovoran potrošač – za održivu budućnost“. Predstavnik “Ambasadora održivog razvoja i životne sredine” Danko Aleksić učestvovao je na okruglom stolu pod nazivom „Odgovoran potrošač – za održivu budućnost“ koji je 29. marta 2012. godine održan u Novom Sadu u organizaciji udruženja Ravnopravni potrošač. Tom prilikom naš predstavnik je održao kraće predavanje na temu Ekološki otisak iz ugla potrošača.
U zvaničnim zaključcima skupa koji su upućeni relevantnim zainteresovanim stranama istaknuta je između ostalog i potreba da organizacije potrošača u bliskoj saradnji sa ekološkim organizacijama jačaju sopstvene kapacitete za pružanje informacija, povećanje znanja i podizanje svesti o uticaju svakog pojedinca na životnu sredinu i održivu proizvodnju i potrošnju.
Ekološka edukacija za učenike Sombora
2017: Radionice o potrebi očuvanja životne sredine u Somboru
2017: Edukacija učenika osnovnih škola u Gradu Somboru
________________________________________________-
’’Ambasadori održivog razvoja i životne sredine’’ u saradnji sa Gradskom upravom grada Sombora (odeljenje za komunalne poslove) organizovali su letnju Eko školu na području Rezervata biosfere Golija – Studenica, u periodu od 27. do 31. avgusta 2012. Učesnici kampa su bili studenti različitih fakulteta, sa prebivalištem na teritoriji grada Sombora.
Tokom trajanja Letnje eko škole učesnici su u okviru predavanja i edukativnih radionica upoznati sa različitim temama: Koncept zaštite prirodnih i kulturnih dobara u okviru rezervata biosfere, Biodiverzitet i održivo korišćenje biljnih resursa, Kulturno-istorijsko nasleđe, Održivi turizam kao mogućnost razvoja ruralnih područja, Ekološki otisak. U okviru aktivnosti realizovane su i edukativne pešačke ture, kako bi se učesnici što bolje upoznali sa područjem Rezervata biosfere Golija-Studenica (Čovek i biosfera-UNESCO).
23. decembar 2013. godine – Tri radionice za predškolce