EKO-SISTEM 2024: Zelena stolica jača glas mladih i žena u zaštiti životne sredine
Mreža organizacija „Zelena stolica“ ponovo je dobila podršku EKO-SISTEM programa za 2024. godinu. Ovaj program podrške ima za cilj unapređenje zaštite životne sredine u Srbiji i pomaže implementaciji pregovaračke platforme za Poglavlje 27. Ambasadori održivog razvoja su deo koordinacionog tima “Zelene stolice” i partner na projektu.
Mreža organizacija “Zelena stolica” okuplja 68 organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti životne sredine i ključni je akter u borbi za održivu budućnost Srbije. Tokom 2023. godine, članice mreže su svojim radom i angažovanjem postigle značajne rezultate:
- Edukacija: Više od 300 aktivista edukovano je o zaštiti životne sredine kroz raznovrsne radionice i programe.
- Akcija: Pokrenute su inicijative za ublažavanje posledica klimatskih promena u 5 lokalnih zajednica, kroz podizanje svesti o važnosti rešavanja ovog hitnog problema.
- Informisanje: Zeleni Bilten, dvonedeljno glasilo mreže, dostigao je veliko interesovanje brojne publike, šireći informacije o zaštiti životne sredine širom Srbije.
Tokom 2024. godine, predviđeno je realizovanje aktivnosti, kako bi se postiglo –
- Jačanje glasa mladih: Kroz istraživanja i javne debate, mreža Zelena stolica će se zalagati za veće učešće mladih u donošenju odluka o zaštiti životne sredine. Istraživanja će se fokusirati na mišljenja i potrebe mladih, a rezultati će biti korišćeni za zagovaranje njihovih interesa.
- Unapređenje rodne ravnopravnosti: Mreža će se fokusirati na osnaživanje žena i njihovo aktivnije uključivanje u sve aspekte zaštite životne sredine kao i urodnjavanje rada članica mreže. Želimo da žene budu liderke u inicijativama zaštite životne sredine i u borbi protiv klimatskih promena, da njihovi glasovi budu jednako važni u procesima odlučivanja.
- Održivost Zelenog biltena: Digitalizacijom i proširenjem distribucije, Zelena stolica će obezbediti da glas mreže dopre do još više ljudi. Cilj je da informacije budu dostupne svima, kako bi se povećali svest i angažman zajednice.
EKO-SISTEM program osnaživanja predstavlja glavnu komponentu projekta EKO-SISTEM: Podrška reformama u zaštiti životne sredine koji sprovode MIS uz podršku Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA). Projekat je počeo u januaru 2020. godine i traje četiri godine.
Zelena stolica jača glas mladih i žena u zaštiti životne sredine
Mreža organizacija „Zelena stolica“ je dobila podršku EKO-SISTEM programa za 2024. godinu. Ovaj program podrške ima za cilj unapređenje zaštite životne sredine u Srbiji i pomaže implementaciji pregovaračke platforme za poglavlje 27. Ambasadori održivog razvoja su deo koordinacionog tima “Zelene stolice” i partner na projektu.
Mreža organizacija “Zelena stolica” okuplja 68 organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti životne sredine i ključni je akter u borbi za održivu budućnost Srbije.
Tokom 2024. godine, predviđeno je realizovanje aktivnosti, kako bi se postiglo –
- Jačanje glasa mladih: Kroz istraživanja i javne debate, mreža Zelena stolica će se zalagati za veće učešće mladih u donošenju odluka o zaštiti životne sredine. Istraživanja će se fokusirati na mišljenja i potrebe mladih, a rezultati će biti korišćeni za zagovaranje njihovih interesa.
- Unapređenje rodne ravnopravnosti: Mreža će se fokusirati na osnaživanje žena i njihovo aktivnije uključivanje u sve aspekte zaštite životne sredine kao i urodnjavanje rada članica mreže. Želimo da žene budu liderke u inicijativama zaštite životne sredine i u borbi protiv klimatskih promena, da njihovi glasovi budu jednako važni u procesima odlučivanja.
- Održivost Zelenog biltena: Digitalizacijom i proširenjem distribucije, Zelena stolica će obezbediti da glas mreže dopre do još više ljudi. Cilj je da informacije budu dostupne svima, kako bi se povećali svest i angažman zajednice.
EKO-SISTEM program osnaživanja predstavlja glavnu komponentu projekta EKO-SISTEM: Podrška reformama u zaštiti životne sredine koji sprovode MIS uz podršku Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA).Projekat je počeo u januaru 2020. godine i traje četiri godine.
Drugi ciklus EKO-SISTEM programa osnaživanja mreža udruženja građana koje se bave zaštitom životne sredine
„Aktivna “Zelena stolica” za veće učešće žena i muškaraca u donošenju odluka na lokalnom i nacionalnom nivou“ je projekat u okviru drugog ciklusa Eko-sistem programa osnaživanja mreža udruženja građana koje se bave zaštitom životne sredine. Ambasadori održivog razvoja, zajedno sa udruženjima Fondacija BFPE za odgovorno društvo, Arhus centar Novi Sad i Ekološko Udruženje “Zeleni Sad” su partneri na projektu, čiji je. Projekat se bazira na postignućima prethodnog ciklusa osnaživanja mreže Zelena stolica, kroz predavanja, treninge i radionice, uz iniciranje osnivanja Zelenih stolica (ZS) u lokalnim zajednicama. Tokom drugog ciklusa, cilj projekat je da se doprinese većem uključivanju građana u procese donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou, unapređivanjem kapaciteta i vidljivosti mreže Zelena stolica za kreiranje, sprovođenje i praćenje javnih politika u oblasti životne sredine zasnovanih na rodnim principima i stvaranjem mogućnosti za veće uključivanje građana u procese donošenja odluka u oblasti životne sredine na rodno odgovoran način.
Glavne ciljne grupe kojima je projekat namenjen su pre svega članice mreže “Zelena stolica”, kojih trenutno ima 66, zatim poslanice i poslanici članovi odbora, kao i poslanici i poslanice članovi Zelene poslaničke grupe, jedinice lokalne samouprave (Pirot, Bor, Subotica, Sombor, Niš i Užice), novinari, građani pretplaćeni na Zeleni Bilten, glasilo Zelene stolice, ali i organizacije civilnog društva van mreže, lokalni mediji i međunarodne organizacije.
Očekivani rezultati projekta „Aktivna “Zelena stolica” za veće učešće žena i muškaraca u donošenju odluka na lokalnom i nacionalnom nivou“ odnose se na uspostavljanje volonterskog i ekspertskog tima mreže Zelena stolica, kako bi se bolje povezale i sarađivale članice mreže, uspostavljanje održivog mehanizma za učešće građana u donošenju odluka u oblasti životne sredine na rodno odgovornim principima, kao i na podizanje vidljivosti mreže ZS kao ključnog aktera u kreiranju, sprovođenju i praćenju javnih politika u oblasti životne sredine.
Projekat traje od jula do kraja decembra 2022. godine, a Uvodni trening i ceremonija potpisivanja ugovora između Mladih istraživača Srbije i 13 organizacija čiji su projekti podržani održan je u Zrenjaninu, u periodu od 11. do 13. jula 2022. godine.
Poziv na akciju za sutrašnjicu bez toksičnih hemikalija
Hitan poziv za usvajanje snažnog SAICM okvira za period posle 2020. godine (SAICM-Beyond -2020-Framework) kojim se osigurava bezbedno upravljanje hemikalijama i otpadom!
Poziv na delovanje možete potpisati ovde:
adDWW2dW–T_46_JiWjgg/viewform
Ambasadori održivog razvoja su podržali inicijativu!
Sve veća proizvodnja i korišćenje štetnih hemikalija, zagađenje i otpad prerasta u treću planetarnu krizu [1], pored već postojećih kriza uzrokovanih klimatskim promenama i ugrožavanjem biodiverziteta. Neophodno je hitno delovanje usmereno na rešavanje celokupnog životnog ciklusa hemikalija, uključujući i fazu otpada, čime bi se istovremeno rešavale i pretnje po ljudsko zdravlje i životnu sredinu koje polaze od enormne upotrebe hemikalija, preko lošeg upravljanja hemikalijama i otpadom, do sve veće proizvodnje i eksploatacije sirovina. Mi, dole potpisane organizacije, upućujemo zajednički hitan poziv vladama, industriji i drugim zainteresovanim stranama da rade na stvaranju budućnosti bez toksičnih hemikalija. Pozivamo ih da aktivno smanje svoj hemijski otisak i da prevencija,
smanjenje i dobro upravljanje hemikalijama i otpadom postanu prioritetno pitanje.
Količine hemikalija koje se trenutno koriste u industrijskim procesima, poljoprivredi i proizvodima za svakodnevnu upotrebu utiču na masovno izlaganje ljudi i ekosistema štetnim supstancama. Sveprisutna, prekomerna i često nekontrolisana upotreba hemikalija, njihovo nepravilno skladištenje i odlaganje, akcidentne situacije i generisanje velikih količina otpada uopšte, a posebno loše upravljanje otpadom, dovode do oslobađanja štetnih hemikalija u
životnu sredinu, lance ishrane i žive organizme. One zagađuju vazduh, zemljište i vodu, imaju štetno dejstvo na divlje životinje i uzrokuju gubitak biodiverziteta. Izloženost opasnim hemikalijama dovodi do reproduktivnih i neuroloških poremećaja, utiče na više generacija, a između ostalog dovode i do gubitka sredstava za život. Teret nesrazmerno pada na finansijski najugroženije, najranjivije i marginalizovane grupe, kao što su starosedelačke zajednice, stanovnike juga planete, radnike u industriji i poljoprivredi, žene i decu. Sve ovo čini upravljanje hemikalijama i otpadom sveobuhvatnim pitanjem.
Strateški pristup međunarodnom upravljanju hemikalijama (SAICM) i Deklaracija iz Dubaija, usvojeni 2006. godine na Prvoj međunarodnoj konferenciji o upravljanju hemikalijama (ICCM1), imali su za cilj postizanje dobrog upravljanja hemikalijama i otpadom tokom celokupnog životnog ciklusa do 2020. godine[2] . Danas, u 2022. godini, postoji još hitnija potreba za delovanjem. SAICM je identifikovao važna pitanja i stvorio višesektorsku platformu i proces sa više zainteresovanih strana za delovanje, koji uključuje vlade, civilno društvo, kompanije, univerzitete i naučnu zajednicu. Međutim, opšti cilj nije postignut, a ostvareni napredak je nedovoljan i uglavnom je ograničen na prikupljanje informacija, dok je preduzeto samo nekoliko konkretnih mera za smanjenje rizika. Štetni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu od eksploatacije sirovina, proizvodnje, upotrebe i odlaganja hemikalija i dalje postoje.
Vremena za gubljenje nema.
Potreban nam je sporazum za snažan SAICM okvir za period posle 2020. godine koji zahteva više od Deklaracije iz Dubaija o međunarodnom upravljanju hemikalijama[3] i obezbeđuje ambiciozno smanjenje i prevenciju štetnih hemikalija i otpada na globalnom nivou, a koji će doneti stvarne promene, uključujući primenu bezbednijih
alternativa. Naša vizija je svet u kome hemikalije i otpad više nemaju štetan efekat na zdravlje ljudi i životnu sredinu i gde svi ljudi žive u bezbednom i zdravom okruženju, bez pretnji za ekosisteme i buduće generacije od toksičnih hemikalija. Pozivamo sve zainteresovane strane da se posvete ovom cilju i povećaju svoj angažman, izražavajući konkretnu volju za smanjenjem zagađenja naše planete. Potreban nam je novi SAICM okvir za period posle 2020. godine koji će:
● Prepoznati i primeniti principe predostrožnosti i održivosti kao osnovne principe i obrazloženje svih mera. Pratiti hijerarhiju prevencije, eliminacije i minimizacije opasnih hemikalija.
● Uključiti mogućnost pokretanja obavezujućih elemenata upravljanja hemikalijama i otpadom u celokupnom životnom ciklusu, uključujući eksploataciju sirovina, proizvodnju, upotrebu i odlaganje hemikalija.
● Utvrditi ambiciozne ciljeve. Učiniti nacionalne akcione planove obavezujućima za sve zainteresovane strane na koje se SAICM odnosi, a naročito aktivnosti koje se odnose na implementaciju i monitoring. Uključiti konkretne aktivnosti za rešavanje pitanja koja izazivaju zabrinutost u SAICM nacionalnim akcionim planovima, kao i za samo
obrazovanje i mere podizanja svesti. Osigurati da se primenjuje grupni pristup regulisanja hemikalija sličnih hemijskih struktura u odgovarajućim akcionim planovima.
● Uspostaviti mehanizme za sprovođenje i izveštavanje o napretku, nezavisni monitoring i mehanizme za poštovanje propisa.
● Realizovati sprovođenje na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou) i osigurati ga kroz nacionalne akcione planove. SAICM okvir za period posle 2020. godine uskladiti sa drugim globalnim sporazumima, uključujući budući pravno obavezujući Sporazum o plastici[4] ili buduću međunarodnu regulativu o pesticidima[5].
● Obezbediti višesektorski karakter SAICM i učešće više zainteresovanih strana. Osigurati da se pregovarački proces odvija na način koji garantuje jednako i pravedno učešće svih zainteresovanih strana i nosilaca prava, kao i mogućnost uvođenja doprinosa, posebno civilnog društva.
● Obezbediti solidno, održivo i pouzdano finansiranje internalizacijom eksternih troškova, po principu zagađivač plaća. To bi se moglo postići koordinacijom poreza na hemikalije koji ubiru države u kojima se hemikalije proizvode[6], obezbeđujući i dajući prioritet podršci zemljama u razvoju. Organizacije civilnog društva, starosedelačke i naučne zajednice, uključujući naučne zajednice građana treba da imaju pravo na finansiranje. Treba istražiti i sprovesti dalje opcije za primenu principa zagađivač plaća.
● Osigurati da SAICM okvir za period posle 2020.godine rešava identifikovane nedostatke iz prethodnog okvira, posebno da se razvijaju rešenja za sva već identifikovana prioritetna pitanja koja izazivaju zabrinutost (eng. Issues of Concern-IoC) i da se shodno potrebama uključuju nova. Na aktuelnim prioritetnim pitanjima treba raditi sve do
rešavanja istih[7]. Ovo uključuje npr. globalnu zabranu veoma opasnih pesticida (eng.Highly Hazardous Pesticides-HHP) i njihovu zamenu agroekološkim sredstvima u skladu sa odlukom ICCM4, mere za smanjenje izloženosti ljudi i životne sredine hemikalijama koje remete rad endokrinog sistema (eng. Endocrine Disrupting Chemicals-EDC), kao i transparentnost i sledljivost informacija o hemikalijama u proizvodima.
● Osigurati globalno jednake nivoe bezbednosti svuda i za svakoga. Države moraju da obezbede zaštitu ljudi i životne sredine kroz zakone i propise kojima pozivaju proizvođače na odgovornost u celokupnom lancu snabdevanja i tokom celog životnog ciklusa. Ukloniti neetičke i neprihvatljive dvostruke standarde.
● Podržati pristup obavezujućem Globalnom minimalnom standardu o transparentnosti[8] kao prvom koraku za hemikalije u proizvodima i uvođenju obeležavanja u skladu sa smernicama UNEP SCP[9]. Ovim se može obezbediti
transparentnost i sledljivost, koje su, zajedno sa pravom na znanje, ključni zahtevi za bezbednu cirkularnu ekonomiju na globalnom nivou. Pored toga, ovim se pomaže u otklanjanju dvostrukih standarda pri prodaji proizvoda u zemljama sa manje ambicioznim zakonodavstvom o hemikalijama, čime se osigurava jednak nivo
bezbednosti svuda i za svakoga.
● Proceniti izloženost i rizik ljudi od opasnih hemikalija, u zavisnosti od područja stanovanja, zanimanja, socijalnog i ekonomskog statusa, starosti i pola. Uzeti u obzir da su deca posebno osetljiva na opasne hemikalije i da moraju biti zaštićena tako da ne pretrpe posledice zagađenja pre nego što se i rode.
● Osigurati bolju zaštitu žena od opasnih hemikalija, sprovođenjem rodno odgovornih politika, uvođenjem rodne ravnopravnosti i prikupljanjem podataka razvrstanih po polu. Prepoznati i podsticati lidersku ulogu žena u društvu, politici i nauci, kao i unutar SAICM okvira za period posle 2020. godine. Uzeti u obzir da su žene podložnije štetnim
hemikalijama od muškaraca i da imaju različite periode ranjivosti, npr. tokom trudnoće. Takođe su drugačije izložene toksičnim hemikalijama zbog svoje rodne uloge.
● Prepoznati principe i vrednosti univerzalnih ljudskih prava[10]. Podržati sve nosioce prava u skladu sa odgovarajućim međunarodnim odlukama i deklaracijama[11].
● Prepoznati principe Deklaracije iz Rija o životnoj sredini i razvoju i principe Agende 2030 kao osnovu.
● Prepoznati ulogu hemikalija i otpada u biodiverzitetu i klimatskim krizama i preduzeti mere za rešavanje ovih uticaja kroz smanjenu proizvodnju, upotrebu i odlaganje hemikalija, uz postepeno ukidanje štetnih supstanci i primenu bezbednijih hemikalija i alternativa koje nisu hemikalije.
[1] https://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/acs.est.1c04158
[2] https://ipen.org/policy/chemical-safety-saicm
[3] http://www.saicm.org/About/Overview/tabid/5522/language/enUS/Default.aspx
[4] https://www.ciel.org/reports/convention-on-plastic-pollution-toward-a-new-global-agreement-to-addressplastic-pollution/
[5] Global Governance of Highly Hazardous Pesticides – A Proposal by PAN. (Version 3) SAICM/IP.2/INF.8
http://www.saicm.org/Portals/12/documents/meetings/IP2/IP_2_INF_8_PAN_Global_Governance_HHPs_f.pdf
[6] https://www.ciel.org/reports/chemicalstax/
[7]https://www.hej-support.org/saicm-needs-a-new-mechanism-for-action/
[8] https://www.globalchemicaltransparency.org/
[9] https://stgwedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/22395/product_sust_info_2017.pdf?sequence=8&isAllowed=y
[10] See e.g. OHCHR | Special Rapporteur on toxics and human rights
[11]United Nations Declaration on the Rights of Indigenous Peoples, The Beijing Declaration and Platform for
Action, Resolutions of the International Labor Organization (ILO), Convention on the Rights of the Child
Initial Signatory:
• ALHem (Safer Chemicals Alternative)
• Armenian Women for Health and Healthy Environment
• Association de l’Education Environnementale. pour les Futures Générations
(AEEFG)
• Biodiversity and Biosafety Association of Kenya
• BUND – Friends of the Earth Germany
• Center for Environment Justice and Development
• Deutscher Naturschutzring
• Ecocity
• Environment and Social Development Organization
• European Environmental Bureau
• German NGO Forum on Environment and Development
• groundWork, Friends of the Earth South Africa
• Health and Environment Justice Support (HEJSupport)
• Journalists for Human Rights
• Nexus3 Foundation
• Pan African Vision for the Environment (PAVE)
• Pesticide Action Network (PAN) Africa
• Pesticide Action Network (PAN) Aotearoa New Zealand
• Pesticide Action Network (PAN) Asia Pacific
• Pesticide Action Network (PAN) International
• Pesticide Action Network (PAN) Germany
• Pesticide Action Network (PAN) United Kingdom
• Public Eye
• Red de Acción en Plaguicidas y sus Alternativas de América Latina (RAPAL) Latina
• Red de Acción en Plaguicidas y sus Alternativas de América Latina (RAPAL) Uruguay
• Swedish Society for Nature Conservation
• Toxics Link
• Women Engage for a Common Future
• World Future Council
• ZERO – ASTS
Virtualno smo u Najrobiju: počinju sastanci u okviru UNEA5
Dana 9. februara 2021. godine, dva predstavnika AOR započinju dvonedeljne angažmane i učešće na: Forumu glavnih grupa i zainteresovanih strana (9. – 11. februara), petom sastanku otvorenog sastanka Komiteta stalnih predstavnika (15-16. februara ), Forumu za naučnu politiku (18.-20. februara) i Skupštini UN-a za životnu sredinu (UNEA 5.1), 22.-23. februara. Započinjemo sa konsultacijama koje razmatraju sledeće teme: UNEP srednjoročna strategija, UNEP program i Stokholm + 50, kao i glavne poruke glavnih grupa i zainteresovanih strana UNEA-i. Ove godine je srpski ministar životne sredine potpredsednik UNEA5.1.
Da podsetimo da su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine akreditovani u UNEPu, i da je AOR ranije učestvovao na Regionalnom konsultativnom sastanku za Evropu u pripremi za UNEA 5 – RCM za UNEA 5.1, virtuelni sastanak 16. i 17. decembra 2020. Takođe, AOR je bio angažovan u pripremnom procesu i razmenjuju mišljenja sa glavnim grupama prema UNEA5.
Dostupni su trenuci iz učešća EASD-a na UNEA 4, kao i na sastancima naučne i tehnološke zajednice i UNEP-ove mreže žena ministara i lidera.
Godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora, 18-19. oktobar 2019. Zlatibor
Radionice u okviru projekta “Women2030” (u partnerstvu sa Women Engage for a Common Future WECF) i “Cirkularna ekonomija kao model održivog razvoja društva” (podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije) održane su na Zlatiboru, u okviru redovnog godišnjeg sastanka ekoškolskih koordinatora međunarodnog programa Eko-škole. Prvi dan radionice su bile organizovane kako bi se prikupilo dovoljno informacija vezano za učešće i položaj žena u životnoj sredini. Tako su u skiciranju “idealnog muškarca” i “idealne žene”, istaknute sve osobine koje bi trebalo da poseduju. Dok su za idealnog muškarca najčešće poželjne osobine bile sposobnost, ambicioznost, duhovitost i svestranost, kod idealne žene se jedna osobina posebno istakla, a to je da bi idealna žena trebalo da bude “nenametljivo inteligentna”! Pored ovoga, radilo se i na “mapiranju resursa” u virtualnoj lokalnoj zajednici, gde je prikazano kome su koji resursi najbitniji, u odnosu muškarac/žena, pa su se čule i neke nove ideje. Drugi su na veoma zanimljiv način u obliku kratke predstave predočili svoje viđenje muškarca kao Gradonačelnika i žene kao Gradonačelnice. Treća i četvrta grupa su prikazale koje su to sve aktivnosti i zaduženja koja jedan muškarac i jedna žena obave tokom svog radnog dana. Radionice su bile veoma interaktivne i zanimljive.
Domaćini su bili Eko-škola ,,Dimitrije Tucović” iz Čajetine i Udruženja građana ,,Zlatiborski krug”.
U okviru sastanka koordinatora predstavljeni su projekti za naredni period, sa posebnim naglaskom na Ciljeve održivog razvoja i cirkularnu ekonomiju.
Dobrodošlicu je poželela ekoškolska koordinatorka Zorica Milosavljević, koja je ujedno i predsednica Udruženja građana ,,Zlatiborski krug”. Prisutnima se obratila Bojana Božanić, kao predstavnica opštine Čajetina, koja kao lokalna zajednica podržava Eko-škole od samog početka, od 2013. godine.
Drugi dan sastanka, 19. oktobra 2019. u prostorijama Kulturnog centra Zlatibor održan je Godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora u okviru međunardonog programa Eko-škole i konferencija ,,Principi cirkularne ekonomije u službi zaštite životne sredine” (Env.net), koju je moderirala nacionalna koordinatorka programa Eko-škole Aleksandra Mladenović.
Sastanku je prisustvovalo preko sto ekoškolskih koordinatora iz predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih škola i škola za osnovno i srednje obrazovanje sa domom učenika. Podeljene su Zelene zastave Eko-školama koje su stekle status po prvi put i potvrde novim školama o ulasku u međunarodni program. Ovom prilikom im još jednom čestitamo i radujemo se budućoj saradnji. Posebno smo ponosni na Eko-škole koje po drugi i treći put obnavljaju svoj status.
Prof. dr Anđelka Mihajlov predstavila je kroz prezentaciju Ciljeve održivog razvoja, neki od njih su već implementirani u naše programe i projekte. Ekoškolski koordinator Katarina Ilinčić iz OŠ ,,Arsenije Loma“ sa Rudnika predstavila je kako je putujući Karavan za klimu sproveden u lokalnoj zajednici sa mnoštvom radionica i aktvnosti. Radmila Jokić nam je predstavila projekat “Košnica – cirkularna ekonomija kao model preduzetništva mladih”, koji realizuju u saradnji Centar za razvoj obrazovanja ,,Planeta“ iz Sombora, koja se bavi programima za decu i mlade i ŠOSO sa domom ,,Vuk Karadžić“ koja obrazuje i vaspitava decu sa smetnjama u razvoju.
Ekoškolska koordinatorka Biljana Knežević predstavila je kako je OŠ ,,Desanka Maksimović“ iz Beograda sprovela aktivnosti pod nazivom ,,Smuti, pa popij!“ u okviru kampanje ,,Kao potrošač, budi deo promena!“ koju podržava C&A fondacija. Zorica Milosavljević je prezentovala “Model cirkularne ekonomije u službi zaštite životne sredine u opštini Čajetina”.
Još jednom se zahvaljujemo organizatorima skupa i radujemo se sledećem okupljanju!
Usvojen je Program promocije nauke
6. aprila 2017. Vlada Republike Srbije je usvojila Program promocije nauke.
Promocija nauke je širenje naučne kulture i naučne pismenosti, kao i ukazivanje na različite vrednosti nauke povezivanjem istraživača sa drugim akterima. Popularizacija nauke je uži pojam od promocije nauke, predstavlja interpretaciju naučnih rezultata i metoda kroz niz različitih formata (tekstovi, predavanja, festivali nauke…) kojima se naučna dostignuća i saznanja afirmišu i predstavljaju najširoj populaciji. Dobra promocija nauke treba da dovede do popularizacije nauke.
Naučnoistraživačka delatnost je sistematski stvaralački rad koji se preduzima radi otkrivanja novih znanja, s ciljem podizanja opšteg civilizacijskog nivoa društva i korišćenja tih znanja u svim oblastima društvenog razvoja.
Program promocije nauke (videti tekst dole) se odnosi na period od 2017. do kraja 2019. godine, a u pripremi je učestvovao niz eksperata iz različitih oblasti od predstavnika naučne zajednice, preko organizacija civilnog društva i drugih aktera zainteresovanih za promociju nauke.
Prema Programu, organizacije civilnog društva (Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom, nevladine organizacije, društveni pokreti, humanitarne organizacije, različita udruženja) predstavljaju aktere promocije.
Strukovno udruženje AMBASADORI ODRŽIVOG RAZVOJA I ŽIVOTNE SREDINE je organizacija osnovana radi delovanja u opštem interesu unapređenja, popularizacije i promocije naučnoistraživačkog rada ( Statut )
_________________
1. UVOD
Program promocije nauke, naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća je dokument koji se odnosi na period od 2017. do kraja 2019. godine i oslanja se na strateške ciljeve Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2016. do 2020. godine ― Istraživanje za inovacije[1], kao i strateško opredeljenje države da uspostavi sistem koji podržava izvrsnost u nauci, relevantnost za društveni i ekonomski razvoj, konkurentnost privrede i razvoj društva u celini.
Centar za promociju nauke će se koncentrisati na napore povezivanja civilnog društva, naučne zajednice, privrednih subjekata i javne uprave u cilju boljeg razumevanja uloge nauke u društvu[2].
U društvu zasnovanom na znanju građani moraju da budu u prilici da naprave izbore na osnovu pouzdanih i relevantnih informacija koje treba da im ponudi odgovorna nauka[3]. Cilj promocije nauke je da ponudi odgovore na pitanje kako nauka može da pomogne građanima, ali i da obezbedi sve uslove da deca, učenici i odrasli budu osposobljeni da efikasno i kritički koriste naučna i tehnološka znanja[4].
Naučni način razmišljanja i istraživački duh u savremenom društvu postaju najvažniji alat za samostalno učenje, kao i preduslov za donošenje racionalnih, metodološki opravdanih i na podacima zasnovanih odluka u životu i zajednici.
Centar za promociju nauke, kroz sopstvene aktivnosti, kao i kroz raspisivanje javnog poziva za finansiranje aktivnosti naučnih, naučno-stručnih društava, udruženja i drugih organizacija koje su u funkciji unapređenja naučnoistraživačkog rada, promocije i popularizacije nauke i tehnike, omogućava da rezultati naučnog istraživanja, naučna metodologija i naučna kultura dopru do građana svih uzrasta čime ostvaruje svoju zakonom propisanu misiju.
—————————–
- [1] Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije 2016–2020
- [2] Predlog pregovaračke pozicije RS za Međuvladinu konferenciju o pristupanju RS EU za poglavlje 25 – nauka i istraživanje
- [3] Science and Society Action Plan, European Commission, 2002
- [4] ZOSOV („Sl. glasnik RS“ br.72/09, 52/11, 55/13, 35/15 ― autentično tumačenje, 68/2015 i 62/16)
2. ZAKONODAVNI I STRATEŠKI OKVIR
Zakonski dokument na kom se zasniva Program promocije nauke, naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća (dalje: Predlog programa promocije nauke) je Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti (dalje: Zakon o NiD)[1], koji je članom 27b propisao da Centar za promociju nauke priprema predlog programa promocije nauke, naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća koji donosi Vlada Republike Srbije, na predlog Upravnog odbora Centra. Centar za promociju nauke osnovan je 2010. godine radi promocije i popularizacije nauke i tehnike, odnosno naučno-tehnoloških rezultata i dostignuća u zemlji i svetu.
Osnovni strateški dokument je Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za periodi od 2016. do 2020. godine ― Istraživanje za inovacije (dalje: Strategija naučnog i tehnološkog razvoja). Radi postizanja utvrđene vizije i misije Strategijom se određuje šest posebnih ciljeva, a to su:
- Podsticanje izvrsnosti i relevantnosti naučnih istraživanja u Republici Srbiji;
- Jačanje povezanosti nauke, privrede i društva radi podsticanja inovacija;
- Uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja naukom i inovacijama u Republici Srbiji;
- Osiguranje izvrsnosti i dostupnosti ljudskih resursa za nauku i privredu i društvene delatnosti;
- Unapređenje međunarodne saradnje u domenu nauke i inovacija;
- Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj putem javnog finansiranja i podsticanja ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj.
Jedna od mera kojom se doprinosi ostvarivanju prvog cilja je i promovisanje nauke i inovacija zasnovanih na rezultatima istraživanja.
Strateški okvir promovisanja nauke i inovacija je razvoj kulture dijaloga između nauke, tehnologije i društva, to jest bolje komunikacije istraživačkog sektora sa privredom i drugim resorima, kao i civilnim sektorom i društvom u celini.
Centar za promociju nauke, naučnoistraživačka zajednica, zainteresovana privredna društva i nevladine organizacije sprovodiće kampanje i akcije u kojima se promoviše razvoj inovativnog društva znanja.
Uspostavljanje regionalnih centara za promociju nauke i interaktivnog naučnog centra u Beogradu, kao mesta susreta građana sa naukom i tehnologijom, naučnih institucija sa privredom i, posebno, talentovanih učenika i studenata sa inovativnim i novim pristupima učenju i ovladavanju naučnom metodologijom jedan je od zadataka postavljenih Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja.
Predlog pregovaračke pozicije Republike Srbije za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji za poglavlje 25 ― Nauka i istraživanje, koji je donela Vlada na sednici održanoj dana 29.9.2016. godine u delu Nauka u društvu ukazuje na to da je Republika Srbija prepoznala potrebu za osnivanjem posebne institucije koja je zadužena za odnos između nauke i društva, i to je Centar za promociju nauke.
—————————–
- [1] „Sl. glasnik RS“ br. 110/05, 50/06-ispr, 18/10, 112/15
3. PREGLED STANJA
Opšta analiza stanja u nauci, tehnološkom razvoju i inovacionoj delatnosti u Republici Srbiji, kao i analiza primene Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2010. do 2015. godine i njenih ostvarenih ciljeva i rezultata pokazuje da Republika Srbija ima naučni i istraživački potencijal i da su, u uslovima ekonomske recesije i nedovoljnih materijalno-finansijskih sredstava, u mnogim oblastima ostvareni značajni rezultati, pre svega, u izvrsnosti naučnih istraživanja i broju objavljenih naučnih radova u međunarodnim časopisima, učešću u međunarodnim istraživačkim projektima i osnivanju novih privrednih subjekata koji svoju delatnost zasnivaju na razvoju i korišćenju savremenih tehnoloških dostignuća. Naučnici u Srbiji već daju natprosečan doprinos svetskoj nauci. Uticaj na društvo, međutim, nije tako veliki. Inovacije koje menjaju naš život u svim aspektima, od jednostavnih proizvoda do društvenih inovacija, radije uvozimo, nego što prepoznajemo učinak naše naučne zajednice[1]. Zbog toga pred naukom u Srbiji kao najveći izazov stoji podsticanje inovacija zasnovanih na istraživanju.
Društvena odgovornost naučnoistraživačke zajednice se često pominje kao treća, nedovoljno razvijena misija univerziteta koji su prepoznati kao pokretač društvenog razvoja. Nedostatak intenzivne i kvalitetne komunikacije univerziteta, na kojima radi dve trećine istraživača u Srbiji, sa privredom i civilnim sektorom čini da ugled naše nauke i poverenje u „našu pamet“ nije na zavidnom nivou i da se oslonac za privredni razvoj najpre traži u uvoznim organizacionim i tehničkim rešenjima. Važan zadatak promocije nauke u Srbiji jeste da znatno popravi sliku nauke u srpskoj javnosti. Izvrsnost i uvažavanje unutar zatvorene akademske zajednice jesu neophodni, ali sigurno ne i dovoljni. Drugim rečima, sada je neophodno da jasno pokažemo zašto je nauka važna, ne samo za naučnike već i za one koji se naukom ne bave.
U nedostatku dobre komunikacije naučne zajednice sa građanima, medijski prostor postaje zasićen prilozima u kojima naučna dostignuća nisu korektno predstavljena ili se čak pseudonaučna praksa predstavlja kao društveno prihvatljiva alternativa nauci. Građani koji kroz svoje obrazovanje nisu dostigli odgovarajući nivo naučne pismenosti i kritičkog mišljenja nemaju izgrađene kriterijume po kojima bi razlikovali nauku od pseudonauke. Zbog toga je zadatak promocije nauke da te kriterijume približi kako građanima tako i drugim akterima od interesa za promociju nauke. Koliko su pseudonaučna tumačenja postala veliki društveni problem, postalo je jasno kada se 2015. godine pojavila građanska inicijativa za izmenu zakona kojim je predviđena obavezna vakcinacija tvrdeći da je vakcinacija opasna i da se tom obavezom ugrožavaju ljudska prava. Uloga medija u argumentovanoj borbi protiv pseudonauke zbog toga postaje veća nego što je dosad bila.
Na planu međunarodne saradnje Srbija je u protekle tri godine napravila značajne pomake. Nakon potpisivanja sporazuma o punopravnom učešću u programu Horizont 2020 i donošenja Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u programu Evropske unije Horizont 2020 – Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (2014-2020) („Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 9/2014) u julu 2014. godine, naučnici iz Srbije su prvi put dobili i prestižne grantove ERC i Teaming. Uspeh naših naučnika u programu Horizont 2020 je iznad očekivanja. Posebno ohrabruje uspešno učešće naših inovativnih malih i srednjih preduzeća u ovom programu Evropske unije. Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja RS predviđeno je formiranje posebnog tela za podršku učesnicima u programu Horizont 2020. U prelaznom periodu, dok se to telo ne konstituiše, uloga Centra za promociju nauke je da posebnim aktivnostima, kao što su info-dani ili radionice, pomogne uključivanju naših naučnoistraživačkih organizacija, privrednih društava i organizacija civilnog društva u ovaj evropski program sa najvećim fondom u istoriji nauke.
Kada je u pitanju naučno obrazovanje, posebno značajnih pomaka u ranijim godinama nije bilo. Nastavni planovi i programi u osnovnim i srednjim školama su praktično nepromenjeni u odnosu na prethodnu deceniju. Republika Srbija učestvuje u međunarodnim studijama učeničkih postignuća PISA i TIMSS, koje matematičku i naučnu pismenost imaju kao komponente testa. Rezultati iz prethodnih godina ukazuju na to da učenici mlađih razreda u domenu prirodnih nauka ostvaruju bolje rezultate u odnosu na međunarodni prosek nego učenici starijih razreda. U studiji TIMSS 2011 za učenike četvrtog razreda Srbija je ostvarila skor 516, što je iznad međunarodnog proseka (500). U istoj studiji za učenike osmog razreda iz 2007. godine, postignuća naših učenika iz biologije, geo-nauka, fizike i hemije bila su ispod međunarodnog proseka. Jedan od razloga zbog kog postignuća naših učenika u domenu nauke opadaju sa godinama je verovatno i to što se nauka razdvaja po predmetima čiji programi nisu dobro korelirani i što se učenici starijih razreda više ne bave celinom nauke u okviru svojih redovnih školskih aktivnosti. Ova ograničenja formalnog obrazovanja nestaju kada se o nauci govori u okvirima vanškolskih aktivnosti kakve realizuje Centar za promociju nauke, festivali nauke, naučni kampovi itd. Zbog toga je uloga neformalnog i inoformalnog obrazovanja u Srbiji posebno važna.
U toku 2016. godine Centar je naročito stavio akcenat na sledeće strateške ciljeve: širenje kulture nauke, jačanje uloge nauke u društvu, studijski program naučne komunikacije, regionalizacija promocije nauke, aktivna borba protiv primera loše nauke, promocija doktorskih studija, promocija istraživačkog rada.
Kroz javni poziv aktivno se radilo na podizanju nivoa naučne pismenosti i naučnog obrazovanja sprovodeći postupak decentralizacije promocije i popularizacije nauke na teritoriji Republike Srbije, podršci raznovrsnim i inovativnim projektnim pristupima iz oblasti promocije i popularizacije nauke, a koji pokrivaju interesovanje i potrebe opšte populacije, kao i podršci inovativnim i visokouticajnim projektima koji imaju veliki obuhvat u cilju razvoja i poboljšanja kvaliteta projekata iz oblasti promocije nauke od globalnog značaja.
—————————–
- [1] Predgovor Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije 2016–2020.
4. DEFINICIJE KLJUČNIH POJMOVA
Prepoznajemo ovaj dokument kao priliku za jasnije definisanje i raščlanjivanje termina koji su često u upotrebi u oblasti promocije nauke, jer su uobičajne diskusije i neslaganja oko toga šta ovi termini obuhvataju.
Naučna kultura
Naučnu kulturu čine sistem vrednosti, tradicija, znanja i načini delovanja koje neguju pojedinci u zajednici, a koji počivaju na razvoju nauke, idejama i saznanjima do kojih je čovek došao istraživanjem prirode. Predstavlja segment opšte kulture baziran na vrednostima moderne nauke kao što su objektivnost, inovativnost i otvorenost.
Naučna pismenost
Naučna pismenost podrazumeva posedovanje naučnih znanja i njihovu primenu prilikom prepoznavanja naučnih problema, sticanja novih znanja, naučnog objašnjavanja pojava i izvođenja na činjenicama zasnovanih zaključaka o naučno relevantnim pitanjima; razumevanje prirode nauke kao oblika ljudskog saznanja i delatnosti; svest o tome kako nauka i tehnologija oblikuju i utiču na život u savremenom tehnološkom društvu; spremnost za angažovanje i davanje ličnog doprinosa u rešavanju naučnih pitanja, izgrađivanje ličnog stava[1].
Istraživač
Osoba koja radi na naučnoistraživačkim i razvojnim poslovima i koja je izabrana u zvanje istraživača mora da kao najmanji uslov poseduje visoku stručnu spremu[2].
Naučnoistraživačka delatnost
Sistematski stvaralački rad koji se preduzima radi otkrivanja novih znanja, s ciljem podizanja opšteg civilizacijskog nivoa društva i korišćenja tih znanja u svim oblastima društvenog razvoja[3].
Inovacija
Inovacija je primena novog ili značajno unapređenog proizvoda ili procesa, novog marketinškog metoda ili organizacionog metoda u poslovanju, organizaciji rada ili odnosima sa okruženjem[4].
Inovaciona delatnost
Aktivnosti koje se preduzimaju radi stvaranja novih proizvoda, tehnologija, procesa i usluga ili značajne izmene postojećih, a u skladu sa potrebama tržišta[5].
Promocija nauke
Širenje naučne kulture i naučne pismenosti. Ukazivanje na različite vrednosti nauke povezivanjem istraživača sa drugim akterima.
Popularizacija nauke
Uži pojam od promocije nauke, predstavlja interpretaciju naučnih rezultata i metoda kroz niz različitih formata (tekstovi, predavanja, festivali nauke…) kojima se naučna dostignuća i saznanja afirmišu i predstavljaju najširoj populaciji. Dobra promocija nauke treba da dovede do popularizacije nauke.
Pseudonauka
Sistem tvrđenja, pretpostavki i metoda čiji zagovornici pokušavaju da stvore utisak da je reč o naučnom saznanju dok im s druge strane nedostaje utemeljenje u naučnom metodu.
Naučna komunikacija
Podrazumeva jačanje opšteg razumevanja nauke, naučne kulture i naučne pismenosti kao neizostavnog dela svakodnevnog života. Ova komunikacija obuhvata međusobnu razmenu informacija između naučne zajednice, medija, građana, privrede i donosilaca odluka.
Naučni komunikator
Osoba koja se specijalizovala za naučnu komunikaciju i koja nije nužno istraživač.
Naučno novinarstvo
Medijska delatnost koju obavljaju specijalizovani novinari, a koja obuhvata izveštavanje, analizu i tumačenje istraživačkih rezultata, naučnih događaja i ideja za široku javnost. Vrsta naučne komunikacije.
Naučni novinar
Novinar koji izveštava u javnosti na osnovu rezultata, znanja i ideja iz nauke.
Centri promocije nauke (eng. science centers, discovery centers)
Ustanove koje šire naučnu kulturu kroz interaktivne postavke, radionice, tribine i druge oblike naučne komunikacije koji neposredno uključuju posetioce ohrabrujući ih da istražuju i sami dolaze do zaključaka.
Regionalni centri za promociju nauke (naučni klubovi)
Prostor u kome građani zainteresovani za nauku i tehnologiju imaju priliku da se upoznaju, razmenjuju iskustva, diskutuju o naučnim temama.
Park nauke
Specifično organizovan i dizajniran otvoreni prostor ispunjen naučnopopularnim eksponatima kako bi se naučni pojmovi, fenomeni i činjenice usvojili kroz igru i neposredno iskustvo.
—————————–
- [1] Oslo priručnik, 2005, https://www.oecd.org/sti/inno/2367580.pdf
- [2] Član 2 Zakona o inovacionoj delatnosti („Sl. glasnik RS“ br. 110/05, 18/10 i 55/13)
- [3] Član 68 Zakona o NiD
- [4] Član 3 Zakona o NiD
-
[5] OECD, 2006, http://www.pisaserbia.org/images/stories/pdf/Naucna%20pismenost.pdf
5. OPŠTI PRINCIPI
Program promocije nauke se bazira na sledećim principima:
Dostupnost – svako treba da ima pristup postojećim i novim znanjima, odnosno rezultatima naučnoistraživačkog rada.
Umrežavanje – težnja za komunikacijom i povezivanjem na horizontalnom i vertikalnom nivou između niza aktera (mediji, donosioci odluka, istraživači, institucije i drugi).
Kritičko razmišljanje – proces jasnog i racionalnog promišljanja analiziranjem i vrednovanjem podataka i dokaza. Priznavanje ograničenja savremene nauke i naučnog metoda.
Etičnost – nepristrasno i objektivno predstavljanje činjenica.
Balans među oblastima – Podjednaka zastupljenost različitih naučnoobrazovnih polja.
6. AKTERI PROMOCIJE
Centar za promociju nauke ima centralnu ulogu uspostavljanja saradnje u cilju kontinuiranog strukturiranog dijaloga između naučne zajednice, istraživača, instituta, državne uprave i jedinica lokalne samouprave, institucija civilnog društva, obrazovnih i drugih institucija, regionalnih centara promocije nauke u okviru centara za stručno usavršavanje, medija, privrede i samih građana. Radi uspešnijeg ostvarivanja ovog cilja potrebno je definisati najrelevantnije aktere koji učestvuju ili su obuhvaćeni promocijom nauke, kao i glavne kategorije njihovih aktivnosti u ovom polju.
Naučna zajednica
Istraživači, doktorandi, akreditovane nauičnoistraživačke organizacije, sindikat zaposlenih u naučnoistraživačkoj delatnosti Srbije, univerziteti, KONUS, Zajednica instituta Srbije, SANU, Matica srpska.
Kreatori javnih politika
Ministarstvo nadležno za poslove nauke, tehnološkog razvoja i prosvete, druga ministarstva, kancelarije Vlade RS, Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj, Nacionalni prosvetni savet, Nacionalni savet za visoko obrazovanje, zavodi, skupštinski odbori.
Jednice teritorijalne uprave i lokalne samouprave
Autonomna pokrajina, opštine, gradovi i grad Beograd.
Organizacije civilnog društva
Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom, nevladine organizacije, društveni pokreti, humanitarne organizacije, različita udruženja.
Obrazovne i druge institucije
Predškolske ustanove, osnovne škole, srednje škole, visokoškolske ustanove, centri za stručno usavršavanje i regionalni centri za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, javnopriznati organizatori aktivnosti.
Mediji
Novinske agencije, štampani, elektronski i novi mediji.
Privredni subjekti i subjekti inovacione delatnosti
Privredna društva, preduzetnici, start-up preduzeća, Privredna komora Srbije.
Ustanove kulture
Muzeji, biblioteke, arhive, zadužbine, udruženja, domovi kulture.
Građani
Učenici, studenti, deca predškolskog uzrasta, roditelji, zainteresovani građani, turisti, građani koji se brinu za zajednicu i učestvuju u javnom životu.
7. CILJEVI PROGRAMA
Program promocije nauke definiše četiri strateška cilja i četranest potciljeva u periodu od 2017. do kraja 2019. godine:
1. Razvoj kapaciteta istraživača za širenje naučne kulture
1.1. Osnaživanje i podsticanje istraživača da informišu javnost o rezultatima, efektima i značaju svog rada.
1.2. Sistem nagrađivanja istraživača koji aktivno i kontinuirano promovišu naučnu kulturu.
1.3. Uspostavljanje studijskog programa naučne komunikacije na visokoškolskim ustanovama.
2. Podsticaj i razvoj komunikacije između naučnoistraživačkih organizacija sa državnom upravom i jedinicama teritorijalne uprave i lokalne samouprave kroz razmenu vrednosti i praksi
2.1. Razvijanje saradnje između istraživača i instituta sa državnom upravom na formiranju politika zasnovanih na podacima i naučnim istraživanjima.
2.2. Organizovanje različitih aktivnosti kroz koje istraživači i naučni komunikatori iz Srbije i sveta komuniciraju vrednosti naučne kulture u lokalnim samoupravama u kojima su stekli osnovno, srednje ili visoko obrazovanje.
3. Razvoj različitih programa promocije nauke zasnovanih na naučnoj kulturi i naučnoj pismenosti kod svih građana Republike Srbije
3.1. Razvoj programa za neformalno i informalno obrazovanje odraslih kroz proces celoživotnog učenja sa ciljem podizanja nivoa naučne pismenosti u Republici Srbiji.
3.2. Razvijanje programa profesionalnog razvoja nastavnika sa ciljem razvijanja kompetencija važnih za razumevanja metodologije naučnog rada, ali i za obuku drugih nastavnika.
3.3. Razvoj, podrška i osnaživanje svih vrsta medija za širenje naučne kulture i naučne pismenosti.
3.4. Marginalizacija primera loše nauke u medijima kroz razvoj kritičkog i profesionalnog izveštavanja o nauci.
3.5. Edukacija privrednih subjekata za društveno odgovorno poslovanje koje podrazumeva širenje znanja, naučne kulture, naučne pismenosti i vrednosti ekonomije bazirane na znanju.
3.6. Uvođenje efikasnijih i konkurentnijih načina finansiranja naučnopopularnih aktivnosti za sve građane Republike Srbije, posebno podvlačeći dostupnost i mobilnost sadržaja.
4. Jačanje resursa za promociju nauke kako bi programi bili dostupniji građanima
4.1. Izgradnja Centra promocije nauke u Beogradu u kome bi svi građani Republike Srbije učili o naučnim dostignućima kroz neposredno otkrivanje, eksperimente i istraživanje.
4.2. Jačanje mreže regionalnih centara promocije nauke (naučnih klubova) u saradnji sa obrazovnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave.
4.3. Izgradnja mreže parkova nauke u različitim gradovima.
8. ZAVRŠNI DEO
Akcioni plan za sprovođenje Programa promocije nauke ove utvrdiće se u roku od 3 meseca od dana donošenja.
U skladu sa Programom promocije nauke, regionalni centri za promociju nauke utvrdiće akcione planove za sprovođenje Programa promocije nauke.
Za sprovođenje Programa promocije nauke nisu potrebna dodatna budžetska sredstva.
Konferencija Životna sredina ka Evropi, 6. juni 2016. u Beogradu
Moments from the Conference-Gallery of pictures
Dvanaesta regionalna Konferencija “Životna sredina ka Evropi – EnE16-ENV.net” održana je 6. juna 2016. godine u Beogradu (Srbija) i bila je posvećena temi klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa. Tradicionalno, Konferenciju su organizovali Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije. Konferencija je bila zvaničan događaj kojim UNEP obeležava Svetski dan životne sredine u Srbiji i održavana je pod pokroviteljstvom EU, a kroz realizaciju projekta: “Razvoj ENV.net na zapadnom Balkanu i u Turskoj: unapređivanje uticaja stanovništva na proces reform cnvi u sektoru životne sredine kao podrška približavanja Evropskoj uniji.”
EnE16-ENV-net je otpočela uvodnim izlaganjima Nermine Ljubovic, izvršne direktorke Privredne komore Srbije, Stanojle Mandiić, zamenice poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, doc. dr Mirjane Drenovak Ivanović sa Pravnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27 i prof. dr Anđelke Mihajlov, Ambasadorke održivog razvoja i životne sredine i članice Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužene za određene sektore poglavlja 27. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Vladinog i nevladinog sektora, internacionalne organizacije, naučne institucije i poslovne asocijacije.
Učesnici konferencije (približno 170 registrovanih učesnika) su bili složni u jednom: imamo respektabilne stručnjake za oblasti životne sredine i klimatskih promena (kako one sa iskustvom, tako i mlade stručnjake – koji teško nalaze zaposlenje u struci). Kako je pristupanje EU značajan prioritet Srbije, time će i poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene (Poglavlje 27) biti sve važnije u procesu da u našoj zemlji imamo evropske standarde. Struka i iskustvo treba da budu garant za “prava” rešenja na ovom putu (koji će po prvim procenama, u ovom sektoru, u našoj zemlji, trajati više desetina godina). Ova konferencija doprinosi unapređenju uticaja građana na proces reformi u sektoru životne sredina kao podrška približavanja Evropskoj uniji. Učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za životnu sredinu jedan je od stubova održivosti rešenja. Kako je ova Konferencija podržana i od Programa UN za životnu sredinu (UNEP), kao jedan od zvaničnih događaja kojim se u svetu obeležava Svetski dan životne sredine 5. juni, prenosioci smo poruke UNEP-a i Interpola da je, na globalnom nivou, kriminal prema životnoj sredini u porastu i da se taj trend mora „obrnuti“ da bi se postigao održivi rast i razvoj.
Press Release – Osnovne informacije
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net – The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi – Environment to Europe
Beograd, 6. juni 2016. – Belgrade, Serbia, June 6, 2016
Klimatske promene i održivo korišćenje prirodnih resursa – Climate Change and Sustainability of Resources
Program konferencije – dan 02.06. Conference Agenda- as on 02/06
6. jun June 6th
Velika sala u PKS, II sprat, Terazije 23, Beograd | Main Hall, 2nd floor – Serbian Chamber of Commerce, Terazije 23, Belgrade |
9:00 – 10:00 Registracija učesnika / Registration
10:00 – 11:00 Uvodna obraćanja / Opening remarks
Predsedništvo: Marko Čadež, prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, prof. dr Hristina Stevanović Čarapina, mr Dušan Stokić
- Irena Vojáčková – Sollorano, UN Resident Coordinator / Visoki predstavnik UN u Srbiji
- Nermina Ljubović, Chamber of Commerce and Industry of Serbia, Director / Izvršni direktor Privredne komore Srbije
- Goran Trivan, Secretary for Environmental Protection of the City of Belgrade, Sekretar za zaštitu životne sredine Grada Beograda
- Sandra Radojević, Embassy of Bosnia and Herzegovina, Counsellor / savetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine
- Stanojla Mandić, Deputy Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection of the Republic of Serbia /Zamenica poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije
- Aleksandar Dragišić, Head of Institute for nature conservation of Serbia / Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije
- Representative, Electric Power Industry of Serbia / Elektroprivreda Srbije
- Mirjana Drenovak-Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Faculty of Law, University of Belgrade and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
- Prof. dr Anđelka Mihajlov, Uvodna poruka / Introductory message, Ambasadorka održivog razvoja i životne sredine i član Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji Vlade Republike Srbije zadužena za određene sektore poglavlja 27 / Environmental Ambassador for Sustainable Development and Member of the Government of the Republic of Serbia Negotiating Team for the Accession of the Republic of Serbia to the EU, responsible for specific sectors of Chapter 27
Note / Napomena: Pending invitation will be included in the final Agenda upon confirmation / Uvaženi pozvani gosti će biti uvršćeni u finalni dnevni red, po dobijanju potvde učešća
11:00 -11:10 Technical Break / Tehnička pauza
11:10- 13:30 Plenary lectures / Plenarna predavanja
(Moderatori: Prof. dr Hristina Stevanović-Čarapina, mr Aleksandra Mladenović, mr Dušan Stokić, mr Draženko Bijelić)
ENV.net PROJEKAT, Nataša Žugić-Drakulić i Filip Jovanović, Nacionalna koordinatorka i asistent projekta Development of ENV.net in West Balkan and Turkey: giving citizens a voice to influence the environmental process reforms for closer EU integration – Ambasadori održivog razvoja i životne sredine / Environmental Ambassadors for Sustainable Development
BRIDGING THE GAP BETWEEN CLIMATE CHANGE AND URBAN CLIMATE, CHRISTOS VLACHOKOSTAS, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE; VIS. PROFESSOR, CLIMATE CHANGE AND ENERGY STRATEGIES, MSC SUSTAINABLE DEVELOPMENT, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY; VICE PRESIDENT OF THE GENERAL ASSEMBLY OF TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
CLIMATE CHANGE AND THE TOURISM SECTOR: DECISION SUPPORT TOWARDS ENVIRONMENTAL SUSTAINABILITY OF TOURISM, ALEXIA MICHAILIDOU, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, MEMBER OF THE PERMANENT COMITTEE FOR SUSTAINABLE TOURISM, TECHNICAL CHAMBER OF GREECE
ENVIRONMENTAL PERFORMANCE OF BUILDINGS IN THE CONTEXT OF CLIMATE CHANGE, ANTHIMOS AMANATIDIS, SECRETARY GENERAL OF THE TECHNICAL CHAMBER OF GREECE / REGION OF CENTRAL MACEDONIA
SUSTAINABLE PRODUCTION – A LIFE CYCLE THINKING APPROACH IN INDUSTRIAL DESIGN, CHARISIOS ACHILLAS, SENIOR RESEARCHER, LABORATORY OF HEAT TRANSFER AND ENVIRONMENTAL ENGINEERING, SCHOOL OF ENGINEERING, ARISTOTLE UNIVERSITY OF THESSALONIKI, GREECE, ACADEMIC COORDINATOR, SCHOOL OF ECONOMICS, BUSINESS ADMINISTRATION AND LEGAL STUDIES, INTERNATIONAL HELLENIC UNIVERSITY, GREECE; ADJUNCT LECTURER, DEPARTMENT OF LOGISTICS, TEI OF CENTRAL MACEDONIA
sistem zaštite prirode i klimatske promene, marija trukić I Biljana Krsteski, zavod za zaštitu prirode srbije / institute for nature conservation of serbia
Biodiversity of National parks of the Republic of Serbia – natural resource directly endangered by climate changes, Dejan stojanović, Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Nacionalni Park «Fruška gora», Milica Tomić, nacionalni park «tara», suzana komatović, predrag šumarac, nacionalni park «kopaonik», Nacionalni Park «Đerdap», marko tomić, nacionalni park «tara»
13:30-14:30 Break with buffet / Pauza sa posluženjem
14:30-17:15 Usmena izlaganja / Oral presentations
(Moderatori: Uroš Rakić, Milena Tabašević, Vladimir Mrkajić, Dragana Nešković Markić)
KVALITET VAZDUHA U NOVOM SADU I BEOGRADU OD 2011. DO 2014. GODINE, BILJANA RADOVANOVIĆ, JKP ’’PARKING SERVIS’’ NOVI SAD, TIHOMIR POPOVIĆ, AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE, MIRJANA VOJINOVIĆ MILORADOV, IVANA BOŽOVIĆ, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, UNIVERZITET U NOVOM SADU
KONJUKTURA VODE U USLOVIMA KLIMATSKIH PROMENA, DUŠAN LUKIĆ
KONCEPT METODOLOGIJE ZA OTKRIVANJE I ISTRAŽIVANJE EKSTREMNIH VREMENSKIH I KLIMATSKIH POJAVA, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ, MIROLJUB MILUTINOVIĆ, REPUBLIČKI HIDROMETEORLOŠKI ZAVOD, MOMČILO ŽIVKOVIĆ, SEWA
GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI, KLIMATSKE PROMENE, ODRŽIVI RAZVOJ I ZDRAVLJE LJUDI, UROŠ RAKIĆ, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”, BEOGRAD, SRBIJA
CLIMATE CHANGE AFFECTS HEALTH CARE – RETHINKING ABOUT HEALTHY ENERGY FOR SUSTAINABILITY, Marija Jevtić, University in Novi Sad, Faculty of Medicine, Institute of Public Health of Vojvodina, Vlatka Matković PuljiĆ, Health & Environment Alliance (HEAL), Catherine Bouland, Université libre de Bruxelles (ULB), School of Public Health, Research Center on Environmental Health and Occupational Health
ODRŽIVOST OKRUŽENJA I EKOLOŠKI OTISAK KAO INDIKATORI UPOTREBE PRIRODNIH RESURSA U REPIBILAKAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE, SAŠA RALETIĆ JOTANOVIĆ, VELERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE SREMSKI KARLOVCI, MINA KOVLJENIĆ, EKONOMSKI FAKULTET
PRIMER PROCENE RANJIVOSTI NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI, SLOBODAN MILUTINOVIĆ, PETAR VRANIĆ, FAKULTET ZAŠTITE NA RADU, UNIVERZITET U NIŠU
JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH ZAJEDNICA ZA ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE U REGIONU PODRINJA, SLAĐANA ĐORĐEVIĆ, FAKULTET ZA PRIMENJENU EKOLOGIJU FUTURA, UNIVERZITET SINGIDUNUM, BEOGRAD, MILA VUKAŠINOVIĆ, UNIJA EKOLOGA “UNEKO”, BEOGRAD, DANIELA CVETKOVIĆ, DUŠICA PEJIĆ, FAKULTET BEZBEDNOSTI, UNIVERZITET U BEOGRADU
SANITARNO-HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE JAVNIH ČESAMA-ZNAČAJ ZA ZDRAVLJE LJUDI, LJILJANA PLEĆEVIĆ, BRANKICA LUKOVIĆ, ĐORĐE MIHAILOVIĆ, VAHID IBRULJ, MILANA ŠEVO, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ARANĐELOVAC
VODNI AGENT DUNAVSKE REGIJE, MAJDA ADLEŠIĆ, JOŽE CVETKO, VODNA AGENCIJA
PRISUSTVO BIOLOSKIH INDIKATORA I NJIHOV UTICAJ NA MIRIS I UKUS VODE, MILKICA KOVAČEVIĆ
UVOĐENJE ČISTIJE PROIZVODNJE U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI I PROIZVODNJI PAPIRA, DARJA ŽARKOVIĆ, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, BEOGRADSKA POLITEHNIKA, SANDRA ZIHERL, FABRIKA KARTONA UMKA, UMKA, BEOGRAD, MARICA ILIĆ STAMENKOVIĆ, VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, ARANĐELOVAC
MONITORING ŠUMSKIH POŽARA SA ZEMLJE I IZ VAZDUHA, SINIŠA JOVANOVIĆ, SIMA MARKOVIĆ, NACIONALNI KLASTER ŠUMARSTVA, VIDOSAVA JOVANOVIĆ, UPRAVA ZA ŠUME, SLAVKO MAKSIMOVIĆ, UDRUŽENJE MILUTIN MILANKOVIĆ
AGROEKOLOGIJA – DOBRA EKOLOGIJA JE DOBRA EKONOMIJA, STELA STRSOGLAVEC, CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH “EDUCA HUMANA”
GUBITAK BIODIVERZITETA POD UTICAJEM GLOBALNIH EKOLOŠKIH PROMENA, IVANA TRIFKOVIĆ
EVROPSKO TRŽIŠTE UGLJEN-DIOKSIDA, BOJANA ŽIVKOVIĆ
POSTUPANJE SA NEUPOTREBLJIVIM LEKOVIMA IZ DOMAĆINSTAVA, Nataša Bukumirić, Vesna Alivojvodić, Šimon Đarmati, Visoka škola stukovnih studija – Beogradska politehnika
DECA EDUKATORI U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE, DRAGANA IGNJATOVIĆ CRNATOVIĆ, DEČIJI EKOLOŠKI POKRET NIŠ
PROGRAM EКО-ŠKOLA U FUNKCIJI RAZVOJA STRATEGIJE GRADA SREMSKI KARLOVCI, RADOVAN VLADISAVLJEVIĆ, FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT, PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD, ČASLAV KALINIĆ, PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U NOVOM SADU, MILADIN KALINIĆ, VALERIJA VEČEI FUNDA, VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE, SREMSKI KARLOVCI
MEĐUNARODNI PROGRAM EKO ŠKOLE KAO PODSTICAJ ZA OBELEŽAVANJE ZNAČAJNIH DATUMA, LJILJANA ĐUROVIĆ, OŠ “MOMČILO NASTASIJEVIĆ”, GORNJI MILANOVAC
Poster izlaganja / Poster presentations
climate, traffic and combustion – related air pollutants in the urban air of Vranje City, Jovana Džoljić, Ljiljana Đorđević, Gordana Bogdanović, College of Applied Professional Studies Vranje
zdravstvene posledice i troškovi korišćenja uglja za proizvodnju struje u republici srbiji, Vlatka Matković PuljiĆ, Health and Envirionment Alliance (HEAL), Brussels
Da nam klima prija svima, marija milićević, centar enrgija mladih, sonja milićević, elektrotehnički fakultet, univerzitet u beogradu, dragana milićević, gradska uprava kruševac
SMANJENJE NEGATIVNIH EFEKATA NASTALIH KAO POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, NATAŠA VUKMIROVIĆ, LINK PLUS
DISTRIBUTIVNI MODEL ZA PREDVIĐANJE BUJIČNIH POPLAVA NA MALIM SLIVOVIMA, Nedeljković Marko, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Divna Đokić, Erasmus Mundus, Marine biodiversity and conservation, Ghent, Koprivica Ana, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Climate Consultant as a tool to determine and achieve thermal comfort conditions in buildings: A case study for the city of Belgrade, Milovan Medojević, Milana Medojević, Nenad Medić, Milovan Lazarević, Nemanja Sremčev, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
KLIMATSKE PROMENE I URBANI PROSTOR, Milan Martinović, GeografskI fakultet, UNIVERZITET U BeogradU
The role of green roofs in climate change adaptation, Sandra Stanković, Jasmina Radosavljević, Dejan Vasović, Faculty of Occupational Safety, University of Niš
RAZVOJ GRAĐEVINSKOG PODRUČJA POD EKOLOŠKIM RIZICIMA U SRBIJI, Milica Gačić, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu
Kartiranje i vizuelizacija prirodnih karakteristika prostora opštine Svilajnac u GISu, MILOŠ NINKOVIĆ, UROŠ RADOJEVIĆ, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum
EKOLOŠKA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, Ljubica Komazec, Marko Aleksić, Radmila Bjekić, Ekonomski fakultet u Subotici, Univerzitet u Novom Sadu
Geoekološko vrednovanje Kaluđerskih Bara na Tari u funkciji održivog turizma, Emina muratović, geografski fakultet univerziteta u beogradu, safet muratović, zoran kričković, ministarstvo odbrane
klima kao turistićka vrijednost tuzle, jusuf omerović, evropski univerzitet kallos, tuzla
Aktuelni izazovi razvoja biciklističkog turizma u srednjem i donjem delu Dunavskog regiona, vladimir mrkajić, novosadska biciklistička inicijativa
Stirling motor – prijatelj životne sredine, Miodrag Jovanović, RViPVO, Vojska Srbije, Ministarstvo odbrane
PLAN ODRŽIVOG UPRAVLJANJA OTPADNIM ULJIMA NA “POLJU D” RB “KOLUBARA”, Ana Koprivica, Uroš Pantelić, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Reciklaža ambalažnog otpada u Srbiji – trenutno stanje i izazovi, vladimir mrkajić, nemanja stanisavljević, fakultet tehničkih nauka, univerzitet u novom sadu
procedne vode sa deponije komunalnog otpada, dragana nešković markić, željka šobot pešić, draženko bjelić, J.P. DEP-OT Regionalna deponija Banja Luka
lociranje divljih deponija, jagoda petrović ukaj, geodetska tehnička škola, beogrAD
KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U CRNOJ GORI, MARINA PETROVIĆ, OŠ JUGOSLAVIJA, BAR
Valorizacija komine grožđa – hladno ceđeno ulje iz koštica, Vesna Vujasinović, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci, Miloš Bjelica, Tehnološki fakultet, UNIVERZITET U NOVOM SADU, Valerija Večei-Funda, Nikola VuksanoviĆ, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci
ZNAČAJ KRIVIČNOG ZAKONA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRBIJI ZA PROCES INTEGRACIJE U EU, Aleksandar Luković, koridori srbije, Brankica Luković, Visoka tehnološka škola strukovnih studija, Aranđelovac
17:15 Zatvaranje konferencije / Conference closing
Dvanaesta regionalna konferencija EnE16-ENV.net
The Twelfth Regional Conference EnE16-ENV.net
Životna sredina ka Evropi
Environment to Europe
ORGANIZACIONI I NAUČNO – RECENZENTSKI ODBOR:
ORGANISATION AND SCIENTIFIC – ADVISORY COMMITTEE:
Marko Čadež, ko-predsedavajući Konferencije, Conference co-Chair
Prof. dr Nataša Žugić-Drakulić, Nacionalni koordinator ENV.net projekta, Conference co-Chair
glavna koordinatorka Konferencije, Main Conference Coordinator
Milena Tabašević MSc, asistentkinja glavne koordinatorke Konferencije, assistant
Mr Dušan Stokić
Prof. dr Hristina Stevanović Čarapina
Filip Jovanović MSc
dr Uroš Rakić
mr Danko Aleksić
mr Aleksandra Mladenović
Prof. dr Anđelka Mihajlov
Jezik Konferencije
Engleski i srpski (i/ili jezici bivših jugoslovenskih republika); simultano prevođenje je obezbeđeno zaključno sa 13:30h.
Conference language
English and Serbian (and/or languages of former Yugoslav Republics); simultaneous translation will be provided up to 13:30.
Zbornik radova
On-line Zbornik radova objavljenih u celini predstavlja radove koji su recenzirani, razvrstani i dostavljeni u predviđenom roku; autori radova su odgovorni za sadržaj radova i prevod na engleski jezik.
Book of Proceedings
Book of Proceedings, with all accepted papers, is available online. Authors are responsible for content and English translation of their papers.
Recenzentski odbor je, na bazi tematske usmerenosti i načina prezentovanja, razvrstavao radove za Zbornik po kategorijama: plenarni radovi, radovi u celini, apstrakti radova.
Papers are grouped in several categories: Plenary Papers, Full Papers, and Abstracts.
Kontakt: “Ambasadori održvog razvoja i životne sredine”, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Tel/faks: +381 11 2836926; Tel. u vezi Konferencije: +381 64 133 4136
Contact: „Environmental Ambassadors for Sustainable Development“, www.ambassadors-env.com; Email: eneconference@feeserbia.com, cc: fee.serbia@ambassadors-env.com; Phone/fax: +381 11 2836926; Phone for information related to Conference: +381 64 133 4136
Zbornik radova Konferencije / Conference Proceedings of Papers: http://ambassadors-env.com/ene16-env-net-zbornik-radovaproceedings-of-papers/
Međunarodni program EKO-ŠKOLE i EkoFakulteti
Prijavite školu za međunarodni program Eko-škole
Organizacija Ambasadori održivog razvoja i životne sredine ima ulogu Nacionalnog operatera za Srbiju i jedina je ovlašćena organizacija iz naše zemlje za sprovođenje programa “Fondacije za edukaciju u oblasti životne sredine” – Foundation for Environmental Education – FEE u Srbiji. AOR je izglasana u članstvo najvišeg ranga u FEE na zasedanju Generalne skupštine FEE juna 2014. godine. FEE je intelenktualni vlasnik sledećih programa: Plava zastava, Eko-škole, Zeleni ključ, Mladi reporteri životne sredine, Učimo o šumama. Međunarodni program Eko-škole primenjuje se i na visokoškolske institucije pod nazivom EkoUniverzitet (koji sadrži korake, adaptirane iz krovnog Programa Eko-škole, zainteresovani fakulteti i Univerziteti treba da kontaktiraju Nacionalnog operatera popunjavanjem Prijave za učestvovanje za EKO-ŠKOLE. Napomena: u Srbiji, gde nisu u praksi studentski kampusi, pilot adaptiramo program da bude primenljiv na naše uslove i odnosi se na pojedinačne fakultete – EkoFakultet. Pri tome konsultujemo FEE pravila i UNEP preporuke Greening_university_toolkit).
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja podržava program Eko-škole u Srbiji. Podstrek školama u Beogradu da se uključe u međunarodni program Eko-škole
U Srbiji od školske 2013/14 projekat Eko-paket, podržan od TetraPak Production, uključen je u program Eko-škole, i značajno doprinosi programu.
Juli 2020: Priručnik za Eko-škole
Uputstvo za Eko-škole(inovirano, kojim se zamenjuju instrukcije iz 2015.)
Prijava za uključivanje u Eko-skole
Uputstvo za sprovodjenje ES programa NACRT
Formular za samoispitivanje skola , za škole koje su se prethodno prijavile za učešće
Formular Izveštaja o nadzornoj poseti
____________________________________________________
“Eko-škole“ Srbije u Kazahstanu na Konferenciji i Festivalu „Klimatskog paketa“
Holistički pristup obrazovanju za održivi razvoj – Nacionalni sastanak operatera 2023. godine
Drugi seminar Karpatske konvencije o obrazovanju za održivi razvoj
Seminar ambasadora klime i životne sredine, februar 2022.
Predstavićemo rezultate istraživanja toksičnosti plastičnog peleta, na multikongresu SERBIAN VISION
Globalna studija „Hemijska kontaminacija recikliranih plastičnih peleta“
Preporučujemo: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
Godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora međunarodnog programa Eko-škole 2021 , Agenda Vladimirci 08102021
Eko-škole iz Aleksandrovca pokrenule izradu Plana za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije
Seminari za ambasadore klime i životne sredine
“Klimatski paket” na srpskom jeziku je dostupan
Poziv za učešće na Trećoj regionalnoj konferenciji o obrazovanju za klimatsku akciju
Maj 2021 – Dan biodiverziteta, nacionalna debata „Očuvanje biodiverziteta“, Eko-škole i Plava zastava
Veliki lov na biljke – Završetak projekta
Anketa: Signali o postupanju otpadom u praksi
AOR e-kampanja pozornosti evidentirana u prvom broju biltena ECO CORNER
Pripreme: 5.juni 2020. – EnE20 Konferencija „Građanska nauka: fokus na Agendu 2030 i Ciljeve održivog razvoja“
AOR prati implementaciju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji
Nedelja Energetske efikasnosti u Eko-školama , mart 2020
“Dati mladima prostora da na svoj način pokažu kakvu životnu sredinu žele u svojoj budućnosti”, Eco-Schools NOM 2019
Smuti pa popij!
Kao potrošač, budi deo promena!
april 2019: Završen je Eko-paket kreativni konkurs za 2019 godinu! ; Izabrani pobednici Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2018/2019 godinu
Januar 2019: Vesele aktivnosti u predskolskoj ustanovi “Stonogica” iz Sremske Mitrovice
Децембар 2018: Parlamentarizam i zaštita životne sredine
Eko-paket kreativni konkurs je u toku! Rok je 31.mart 2019.godine…..
oktobar 2018: Održan godišnji nacionalni sastanak Eko-školskih koordinatora i Eko-paket konferencija o cirkularnoj ekonomiji
Avgust 2018: SVET KOJI INSPIRIŠE PODSTREK ZA SVE
Juni 2018:Svet koji inspirise u Eko-skolama
Maj 2018: Nagrade Eko-paket takmičenja uručene
April 2018: Izabrani pobednicii Eko-paket kreativnog konkursa za školsku 2017/2018 godinu
April 2018: Kreativan konkurs: U koštac sa plastikom
Mart 2018: Zajednički promo eko-dan osnovnih Eko-škola iz Čačka
Novembar 2017: Održane prve u nizu radionica o reciklaži u okviru Eko-paket projekta u školskoj 2017/2018
Godišnji sastanak nacionalnih operatera programa Eko-škole 17-21.11.2017. godine, Pariz
oktobar 2017. Eko-paket godišnji sastanak ekoškolskih koordinatora u školskoj 2017/2018 godini
Октобар 2017-Održana sednica Nacionalnog Saveta Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini
oktobar 2017: Eko-paket – Nastavljamo druženje i ove godine – otvoren je Eko-paket kreativni konkurs!
septembar 2017: Sastanak ekoškolskih koordinatora u Sloveniji, Laško
juni 2017: RTV Mlava
26.maj 2017: Dodela priznanja najkreativnijim učesnicima Eko-paket kreativnog konkursa
16.maj 2017: Eko-paket kreativni konkurs 2017. – uručenje priznanja 26.maja u IN hotelu
maj 2017: Mladi predstavili gradove budućnosti – proglašeni su rezultati Eko-paket kreativnog konkursa za 2017. godinu
maj 2017: „ŠETNJA RAZMIŠLJANJA“ – poruka iz Čajetine ; Uočite biljku – Živeti dobro – Herbarijum : “Lov na biljke” u Milutovcu, Poljni, Riljcu, Maloj Drenovi, Maloj Sugubini i Božurevcu
april 2017 – Ekoškolski primer: O.Š. Rade Dodić iz Milutovca ; KAD PČELICE KRENU U LOV – poruka iz Vrtića PČELICE iz Šatonje
mart 2017 –Veliki lov na biljke
februar 2017.-Podrška lokalne zajednice grada Vršca programu Eko-škole
Februara 2017. godine 76 vaspitno obrazovnih institucija u Srbiji je uključeno u međunarodni program eko-škole u Srbiji (pogledajte aktuelni spisak i status škola Eko-skole statusi Februar 2017 )
januar 2017 – Održana sednica Nacionalnog saveta za programe obrazovanja u oblasti životne sredine
Podstrek školama u Beogradu da se uključe u međunarodni program Eko-škole
ZELENA ZASTAVA ZA GEODETSKU EKO-ŠKOLU
21-12-2016: Međunarodni program Eko-škole u “Politici”
Preduzetništvo kao podsticaj mladima
Decembar 2016: UČESTVUJ U EKO-PAKET PROJEKTU I OSVOJI NAGRADU!
NASTAVLJAMO SA EDUKATIVNIM RADIONICAMA O RECIKLAŽI
Godisnji sastanak i spisak Eko-skola, Paracin novembar 2016
Učestvujemo na sastanku nacionalnih operatera međunarodnog programa Eko-škole iz celog sveta
UČESTVUJEMO NA MEĐUNARODNOM SAJMU I KONFERENCIJI ZELENE GRADNJE
Obrazovanje za održivost: Eko-škole i mladi eko-reporteri
OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVOST: EKO-ŠKOLE I MLADI EKO-REPORTERI 19. septembar 2016. 14:00h EU info centar
Predstavili smo međunarodni program Eko-škole na stručnom skupu: XXX Sabor učitelja Srbije
4. juni: Biciklijada u G.Milanovcu
31. мај 2016. –Eko-fakultetski projektni dan u Visokoj školi primenjenih strukovnih studija u Vranju
26.maj 2016. –Dodeljene su Eko-paket nagrade za 2016. godinu
april-maj 2016: Tetra Pak radionice o reciklaži u Eko-školama širom Srbije ; AOR “partner u znanju” organizaciji CEE iz Indije u održavanju međunarodne konferencije o obrazovanju za održivi razvoj ; Rezultati Eko-paket kreativnog konkursa za 2016. godinu
april 2016. – Eko-školski program: proslava dana Škole za osnovno i srednje obrazovanje sa domom ”Vuk Karadžić” Sombor
25. mart 2016.- Одржана радионица поводом обележавања Дана вода и Дана шума
26. januar 2016. – Nacionalni žiri za program PLAVA ZASTAVA i Savet za FEE programe u Srbiji
Januar 2016.- OTVOREN JE EKO-PAKET KONKURS ZA 2016. GODINU
Januar 2016. – Eko Kviz, rezultati prvog kruga , Svetski dan obrazovanja za životnu sredinu
Decembar 2015. – Eko-paket i Eko-škole: sastanak koordinatora međunarodnog programa Eko-škole 22.12.2015. u Sremskim Karlovcima
Novembar 2015. – Eko-škole na Međunarodnoj konferenciji zaposlenih u obrazovanju
Belfast: na sastanku smo nacionalnih operatera međunarodnog programa Eko-škole
oktobar 2015.- Nacionalni koordinator međunarodnog programa u poseti Eko-školama
30.oktobar 2015.- Održana sednica Nacionalnog saveta za programe međunarodne fondacije za obrazovanje o životnoj sredini (FEE)
8. oktobar 2015. – Prezentacija međunarodnog programa Eko-škole u Boru
2. oktobar 2015. – Predstavljanje programa Eko-škole u Gornjem Milanovcu
27.avgust 2015.- Predstavili smo međunarodni program Eko-škole u Sremskim Karlovcima
12. avgust 2015. – Poseta međunarodnom volonterskom eko-kampu u Aranđelovcu
7. juni 2015. – Ceremonija dodele zelenih zastava u Gornjem Milanovcu
Maj 2015 – Eko-paket kreativni konkurs za 2014/15 školsku godinu: rezultati konkursa ; Najava događaja i poziv medijima da promovišu program Eko-škole: 26. maj u 13h u UNS , Svečano dodeljeni sertifikati Eko-paket kreativnog konkursa
April 2015 – NADZORNE POSETE EKO ŠKOLAMA U GORNJEM MILANOVCU I ČAČKU
April 2015 – Posetili smo Visoku tehnološku školu u Aranđelovcu , Održana je prva Tetra Pak radionica o reciklaži u 2015. godini
Mart 2015. – Pridruzite nam se 22.marta na obelezavanju medjunarodnog dana voda ; Predstavljanje međunarodnog programa Eko-škole na Novosadskom proleću, školama koje su uključene u projekat „Za čistije i zelenije škole Vojvodine“, mart 2015. godine ; Posetili smo Visoku škola strukovnih studija za menadžment i poslovne studije u Sremskim Karlovcima
Januar 2015 – Vest o Eko-skolama u Srbiji na sajtu medjunarodnih Eko-skola
Decembar 2014. – Eko-školama uručene ZELENE ZASTAVE ; Upoznajte Eko-škole Srbije
Godišnji sastanak nacionalnih koordinatora 2014. međunarodnog programa Eko-škole
Odluke Nacionalnog žirija 12. septembra 2014. godine
Национални жири за Еко-школе донео је одлуку да је још 12 школа у Србији заслужило ЗЕЛЕНУ ЗАСТАВУ – потврду да спроводе међународни програм Еко-школе:
International Nursery School Belgrade
ОШ Симеон Араницки, Стара Пазова
ОШ Момчило Настасијевић, Горњи Милановац
ОШ Десанка Максимовић, Горњи Милановац
ОШ Иво Андрић, Прањани, Горњи Милановац
ОШ Миодраг Чајетинац Чајка, Трстеник
ОШ Димитрије Туцовић, Чајетина
ОШ Свети Сава, Чачак
ОШ Марија Трандафил, Ветерник
ОШ Вук Караџић, Београд – Сурчин
ОШ Милинко Кушић, Ивањица
МТШ 14. Октобар, Краљево
____________________________________________________
Status pre zasedanja žirija 2014. godine (školska 2013/14 godina)- planira se sastanak Nacionalnog FEE Saveta u septembru 2014. godine
škole prijavljene za sticanje statusa |
|||||
Vrtići |
OŠ |
SŠ |
fakulteti |
||
1 |
INSB, Beograd | 21. oktobar, Sombor | MTŠ 14. Oktobar, Kraljevo | ||
2 |
Desanka Maksimović, Gornji Milanovac | ||||
3 |
Dimitrije Tucović, Čajetina | ||||
4 |
Ivo Andrić, Pranjani, Gornji Milanovac | ||||
5 |
Janko Veselinović, Beograd | ||||
6 |
Marija Trandafil, Veternik | ||||
7 |
Milinko Kušić, Ivanjica | ||||
8 |
Milivoje Borović, Čajetina | ||||
9 |
Miodrag Čajetinac Čajka, Trstenik | ||||
10 |
Momčilo Nastasijević, Gornji Milanovac | ||||
11 |
Rastko Nemanjić – Sveti sava, Nova Pazova | ||||
12 |
Simeon Aranicki, Stara Pazova | ||||
13 |
Sveti Sava, Čačak | ||||
14 |
Vuk Karadžić, Surčin, Beograd | ||||
15 |
Žarko Zrenjanin, Novi Sad | ||||
Škole koje obnavljaju status u toku školske 2014-15, stekle status 2012/13 sa važenjem 2 godine | |||
Vrtići |
OŠ | ||
Pčelica, Šetonje | Drinka Pavlović, Beograd | ||
1001 radost, Beograd | |||
Eko standardi i obrazovanje – uslov za konkurentnost i održivo poslovanje
Eko-paket pobednici za 2013/14 školsku godinu
Školska 2013/14 : započinje aktivnost EKO-PAKET
Prva Tetra Pak radionica o reciklaži
Poseta fabrici TetraPak u Gornjem Milanovcu
Poziv Eko-školama da učestvuju u novom Toyota projektu
Poziv Eko-školama da učestvuju u globalnoj akciji “Sat za planetu”
Kancelarija Međunarodnog programa EKO-ŠKOLE prati Eko-škole Srbije
Januara 2014. godine u Srbiji u Programu su 18 škola, od kojih su 3 sa “Zelenom zastavom” :
Eko-škole u Srbiji: Pogledajte strane 51-61 Evropskog dnevnika , publikacije su na srpskom jeziku
Decembar 2014. godine: Prvi godišnji sastanak školskih koordinatora, 20. decembar 2013. godine . Prezentacije sa sastanka:
Dragana Grujičić – Prvi sastanak ES koordinatora 2013
Gregor Cerar – Eko-paket Beograd 20.12.2013.
Zorica Velkovska – Eko-škole u Makedoniji Eco-schools Macedonia web
Dragica Božilović – Naš koraci do zelenog sna – Vrtić Pčelica
S. Stoiljković, A. Angeleski i V. Momčilović –
Od vrtica do fakulteta, zelenom rukom putujemo oko sveta
Dragana Grujičić – Primeri aktivnosti za osnovne skole
Preliminarna agenda prvog godišnjeg sastanka koordinatora međunarodnog programa Eko-škole, 20. decembar 2013. godine
Kompanija “Tetra Pak” podržava sprovođenje međunarodnog programa Eko-škole u Srbiji
Poziv društveno odgovornim kompanijama da podrže program
25. novembar 2013. – Uspostavljanje partnerske saradnje sa Udruženjem novinara Srbije
____________________________________________________
18. novembar 2013. – Poseta nacionalnog operatora za program Eko-škole Makedonije našoj organizaciji
____________________________________________________
Statistika škola uključenih u program u školskoj 2013/14 godini ( Eko-škole baza podataka 2013 ) – 14 škola uključenih u program
____________________________________________________
Saradnja sa lokalnom samoupravom – 18. novembra 2013. Program Eko-škole predstavljen na Okruglom stolu „Mogućnosti unapređenja saradnje izneđu javnog i civilnog sektora u GO Vračar“
19. novembar 2013. – Zelena zastava uručena vrtiću “Pčelica” , Šetonje
25. septembar 2013. godine – “1001 radost” iz Beograda – prvi vrtić u Srbiji sa ZELENOM ZASTAVOM
19. septembar 2013. godine: Osnovna škola “Drinka Pavlović” iz Beograda dobila međunarodni status EKO-ŠKOLE
____________________________________________________
6. septembar 2013. godine – Nacionalni žiri je usvojio prvo dodeljivanje “Zelenih zastava” za Eko-škole u Srbiji:
– OŠ Drinka Pavlović, Beograd
– Vrtić “1001 radost” Beograd
– Vrtić “Pčelica” , Šetonje
Žiri je zasedao u okviru sastanka Nacionalnog saveta za FEE programe u Srbiji.
Rok za prijave škola u 2. ciklusu (školska 2013/14) je 1. septembar 2013. godine.
____________________________________________________
U Republici Srbiji medjunarodni program Eko-škole podržava: – Ministartstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja „kao projekat koji ima za cilj zaštitu životne sredine i promovisanje obrazovanja za održivi razvoj“ (dopis broj 451-02-00073/2013-09, od 16.01.2013. godine)
Pokrovitelj međunarodnog programa Eko-škole u Srbiji je: – Ministarstvo zdravlja (dopis broj 500-01-2287/2012-04, od 20.12.2012. godine)
Program je podržan od Programa UN za životnu sredinu (UNEP) i Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Dodatno, Organizacija nacionalni operater je institucionalni član Akademskog Saveta u sistemu UN (ACUNS).
___________________________________________________
Juni 2013: Međunarodni FEE mentor Nacionalnog operatera obišao je OŠ “Drinka Pavlović” u Beogradu
Predstavljen je medjunarodni program Eko-škole na nacionalnom seminaru
___________________________________________________
Statistika za Srbiju:
Godina | Broj škola sa sertifikacijom da sprovode medjunarodni program Eko-škole |
Broj prijavljenih škola, koje su započele implementaciju Međunarodnog programa Eko-škole, godina prijave |
|||
Vrtići |
Osnovne škole | Srednje škole | Visokoškolske ustanove | ||
2012 | 0 | 1 | 1 | 0 | 0 |
2013 | Prati se napredak u 3 prijavljene škole | 1 |
____________________________________________________________________________________________
U 2012-13 jedna osnovna škola i dva vrtića su se prijavili da žele da uvedu medjunarodni program Eko-škole.
Stalno je otvoren poziv za škole i vrtiće (ali i srednje škole i fakultete) da se PRIJAVE ZA UČESTVOVANJE U SPROVOĐJENJU MEĐUNARODNOG PROGRAMA “EKO-ŠKOLE“. Zainteresovani se mogu detaljnije informisati slanjem upita na fee.srbija@gmail.com
Medjunarodni program Eko-škole obuhvata predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, i predstavlja dopunu i dodatnu vrednost redovnog nastavnog programa obrazovnih institucija koje su opredeljene da đake i studente uče odgovornom upravljanju otpadom, uštedi energije i vode, zaštiti biljaka i životinja, odgovornom postupanju novcem i resursima, kao i ekološki odgovornom ponašanju za budućnost. U okviru pilot projekta, koji je u 2012. godini podržao Centar za promociju nauke, a u partnerstvu sa Savezom učitelja Srbije i Fakultetom tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, FEE Nacionalni operator za Srbiju je uspeo da Srbiju ucrta u mnogobrojne zemlje u svetu koje jednobrazno sprovode međunarodni program Eko-škole. Sprovodjenje programa u Srbiji ima veliki potencijal u obrazovanju mladih kao generacija koje će u budućnosti biti donosioci odluka u odgovornom postupanju novcem i ekološki odgovornom ponašanju.
Pozitivni primeri edukacije su i letnje škole u prirodi, kampove za decu iz dijaspore, koje organizujemo.
Konkurs za ENV.net potprojekte: pitanja i odgovori
Konkurs za ENV.net potprojekte: Pitanja i odgovori
Popunjavanje obrazaca | |
Da li aplikacije mogu biti popunjene i na srpskom jeziku imajuci u vidu da su svi obrasci (prijavni formular i budžet) na engleskom? | Iako su obrasci (prijavni formular i budžet) na engleskom, mozete ih popuniti i na srpskom jeziku. |
Da li se vise boduje ako je aplikacioni formular popunjen na engleskom jeziku u odnosu na popunjavanje na srpskom? |
Tehnicka komisija i nacionalna komisija koje će ocenjivati predloge su iz naše zemlje tako da nema veze kojim jezikom pisete. Nekoliko najbolje rangiranih predloga (nakon ocene Nacionalne komisije) će biti poslati na međunarodni žiri, koji donosi finalnu odluku, i samo tih nekoliko najboljih predloga će se prevoditi na engleski ukoliko su napisani na srpskom (mi ćemo za to angažovati prevodioca). |
Da li troškovi u budžetu moraju biti prikazani u eurima? | Molimo vas da iznose upisujete u evrima. |
Gde mogu da nadjem formulare za ovaj konkurs?Molim Vas da mi prosledite dokumenta za apliciranje na ovaj poziv: Application form For the call of proposals-EU: we watch and learn to be ready! | Sve informacije u vezi sa uslovima konkursa, kao i sve potrebne formulare, mozete naci na sajtu Ambasadora održivog razvojahttp://ambassadors-env.com/blog/2014/02/01/objavljujemo-konkurs-za-finansiranje-subgranting-projekata-evropska-unija-posmatramo-i-ucimo-da-bi-bili-spremni/ili na sajtu ENV.net projekta http://www.env-net.org/get-involved/join-us/#Ako budete imali problem da preuzmete ova dokumenta, molim vas da mi se javite na e-mail env.net.easd@gmail.com pa cemo vam poslati pojedinacne fajlove sa dokumentima. |
Obrasci su u pdf-u i ja ne mogu da ih popunjavam. | Pogledajte ponovo na nasem sajtu. Obrasci su dati u pdf-u, ali se takodje mogu naći i u word i excel formatu koji su zgodniji za popunjavanje – kliknite na ENV.net site u nastavku tog reda gde ste nasli pdf verzije na saljtuhttp://ambassadors-env.com/blog/2014/02/01/objavljujemo-konkurs-za-finansiranje-subgranting-projekata-evropska-unija-posmatramo-i-ucimo-da-bi-bili-spremni/ili skinite potrebne formulare sa ENV.net sajta http://www.env-net.org/get-involved/join-us/# |
Koji iznos treba da unesemo pod 1.GENERAL INFORMATION “Amount of requested contribution (in Euro)” Ukupni ili onaj koji tražimo od ENV.net projekta ? | U Word dokumentu “1_application_form_easd” na prvoj stranici pod 1.GENERAL INFORMATION “Amount of requested contribution (in Euro)” treba da upisete iznos za koji trazite finansiranje od ENV.net projekta, npr. 2800 eura.U Excel tabelu “2_budget-sub-grants_ENV.net_easd” sheet “1.Budget” popunjavate sa ukupnim budžetom od 3000 evra, a vas udeo je znači razlika izmedju ukupnog budzeta i trazenog iznosa (mora da bude najmanje 5%). |
Gde upisujemo koliko je naše učešće na finansiranju projekta? | U Excel dokumentu, Sheet 3, treba da popunite pod A i B na sledeci način:A ENV:net contribution, to je udeo koji ENV.net finansira, ako ukucate iznos, npr 2850, a ispod pise other contribution (tu unesite vas udeo, mozete da navedete naziv organizacije), dakle tu bi bilo npr. 150.B Trazi se koliki je ukupan iznos projekta, ako ukucate 3000 (u nasem primeru) onda je izracunati procenat, (A/B)*100 onih 95% sto je ucesce ENV.net-a. Ostaje 5 % 150 evra, ucesca organizacije. |
Ko može da konkuriše | |
Zanima nas da li javne ustanove, u ovom slučaju ustanova kulture, mogu da učestvuju na konkursu koji organizujete? | Javne ustanove (škole, univerziteti i slicno) mogu da ucestvuju, samo je vazno da ne budu ustanove koje ostvaruju profit.Molim vas pogledajte u uputstvu pod 4 ko sve moze da podnese prijavuhttp://ambassadors-env.com/en/files/guidelines_sub-grants_easd-.pdf |
Imamo nedoumicu oko toga ko može da konkuriše zato što se na nekim mestima u uputstvu spominje samo građanski (nevladin) sektor. | Izvinjavamo se ako je negde u uputstvu napisano NVO (eng. NGO’s), mi uvek pokušavamo da naglasimo da se radi o OCD (eng. CSO’s), ali moguce da nam je promakla greška. U svakom slučaju sve Organizacije Civilnog Društva koje ispunjavaju uslove iz Uputstva mogu da konkurišu. |
Da li možemo da učestvujemo na ovom konkursu obzirom da smo OCD, tačnije udruženje građana. | Na konkursu mogu da ucestvuju OCD, koje su registrovane u Republici Srbiji, i ispunjavaju ostale uslove iz konkursa. |
Da li mi možemo kao škola (osnovna škola, srednja škola, fakulteti) biti nosioci projekta? | Škole na svim nivoima (osnovne, srednje, fakulteti) mogu da konkurišu, samo je vazno da se vode kao neprofitne (nisu osnovane radi profita), i da ispunjavaju ostale uslove iz konkursa. |
Da li može osnovna škola biti nosilac projekta u saradnji sa romskom nevladinom organizacijomili moze biti samo skola nosilac projekta | Osnovna škola biti nosilac projektaNevladine organizacije (npr. romska nevladina organizacija) takođe mogu biti nosioci projkta/ili mogu da učestvuju na projetu iako nisu nosioci. |
Da li mi kao škola, školski tim ili đački parlament možemo aplicirati? | Obrazovne ustanove mogu da konkurisu, samo je vazno da se vode kao neprofitne (nisu osnovane radi profita). |
Da li biste podržali projekat koji bi se sproveo i na fakultetima?Imamo partnere u srednjim školama u Beogradu ali bismo želeli da neke aktivnosti realizujemo na fakultetima. | Fakulteti mogu da konkurišu.Aktivnosti predvidjene projektom za koji se konkuriše mogu da se sprovode i na fakultetima. |
Da li je poželjno da direktor škole da bude i menadžer projekta? | Vi odlucujete ko ce biti ucesnici projekta (direktor ili neko drugi, koordinator, biolog i slicno). |
Nama je potrebno da pored direktora postoji i kordinator, da li je to problem zbog budžeta? | Vi odlucujete koliko ce biti ucesnika na projektu. |
Aktivnosti | |
U okviru predviđenih aktivnosti nabrojane su 2 vrste aktivnosti koje će biti odobrene (organizovanje javnih događaja i priprema i štampanje letaka itd….). Da li se time podrazumeva da projekti nužno moraju obuhvatiti obe vrste aktivnosti ili samo jednu od njih? | Možete se opredeliti za jednu (ili obe) od navedenih aktivnosti koje dolaze u obzir za sufinansiranje potprojekata ENV.net projekta. |
Pošto smo mi NVO koja se bavi promovisanjem evropskih integracija putem medija i izrađujemo spotove, emisije,i sl. da li bi mogli na neki način da izrazimo naše učešće kroz rubliku u jednoj emsiji putem koje smo planirali da promovišemo naš projekat i našu planiranu akciju? | Osim letaka, brošura, web stranica, kako je navedeno u uputstvu, mogu da se finansiraju i spotovi, emisije, i slično koji bi promovisali edukaciju u oblasti zaštiti životne sredine. Samo je bitno da se od ovog projekta ne ostvaruje profit, tj. da se ne naplaćuje na primer od drugih to što ce koristiti vaš spot. |
Mogu li da konkurisem sa twiter portalom na vas konkurs koji ste raspisali u okviru Projekta ENV.net | Svi oblici promocije važnosti edukacije o zaštiti životne sredine putem elektronskih medija dolaze u obzir. |
Planiramo da predložimo izradu brošure za decu. Ako kasnije budemo prodavali tu brošuru, kome idu ti prihodi, nama ili ENV.net-u. | Sa ovog projekta ne može da se su-finansira štampanje publikacija (ili bilo koje druge aktivnosti) od kojih ce kasnije da se ostvaruje profit, vec samo one koje ce besplatno promovisati ekološke vrednosti. |
Naš predlog projekta podrazumeva aktivnost za decu školskog uzrasta ali ne u okviru škole. Konkretno radi se o aktivnosti za decu koja su članovi odreda izvidjača i pohadjaju niže razrede osnovne škole, ali sama aktivnosti ne bi bila sprovedena u okviru školskih aktivnosti, već samo za decu koja su članovi odreda izvidjača. | Aktivnosti za koje možete da aplicirate treba da imaju za cilj obrazovne aktivnosti u oblasti životne sredine u školama na svim nivoima, ali te aktivnosti ne moraju neophodno da se realizuju u samoj školi ni u okviru školskih aktivnosti. |
Partner na projektu bio bi odred izviđača koji ima iskustva u sprovodjenju ekoloških radionica, a i pojedinci u našoj organizaciji imaju takva iskustva, međutim organizacija nema iskustva u oblasti ekologije. | Što se partnera na projektu tiče, bitno je da oni budu registrovani u Republici Srbiji, da budu neprofitna ustanova/organizacija i dr. (videti uputstvo u Smernicama za pisanje projekata). |
Da li postoji mogućnost da se aktivnosti pojedinaca navedu kao deo prethodnih iskustava, čak iako nisu sprovedeni od svih sadašnjih članova udruženja i organizacije kao takve? | Što se samih učesnika na projektu tiče, možete da navedete njihove pojedinačne reference. |
Da li je moguće da u našem predlogu projekta predvidimo da će se glavna i ujedno završna aktivnost realizovati 10.-12- septembra? | U Smernicama za apliciranje je navedeno da se potpisivanje ugovora sa organizacijama kojima bude odobreno su-finansiranje pod-projekata očekuje da bude 10. marta i da je rok za realizaciju projekta 6 meseci od potpisivanja ugovora (tačka 6. Smernica), što bi u vašem slučaju bio 10. septembra kao rok za završetak projekta. S’obzirom na veliki broj aplikacija koje pristižu, i uzimajući u obzir da postoje tri nezavisne komisije koje će odlucivati o projektima, verovatno će se ugovori potpisivati nekoliko dana nakon predvidjenog termina, tako da vi možete aplicirati za navedenu aktivnost. Takođe, budite spremni da i izveštji (narativni i finansijski) moraju biti dostavljeni vrlo brzo nakon vašeg skupa, ukoliko vam bude odobreno su-finansiranje. |
Pitanja vezana za finansije | |
Imamo nekoliko pitanja vezana za finansije. | Što se odgovora na pitanja vezana za finansije tiče, ona će biti naknadno objašnjena, na kratikim treninzima i radionicama koje ćemo da organizujemo, ali tek nakon što bude doneta odluka o dodeli pod-grantova. Šaljem vam deo iz uputstva za prijavljivanje koji se odnosi na to:„Nakon odluke o dodeli pod-granta, korisniku će biti ponuđen ugovor, pod uslovom da oni takođe prihvataju sledeće događaje koje organizuju Ambasadori održivog razvoja i životne sredine:1. Učešće u radionici sa ciljem upoznavanja sa pristupom ovog poziva;2. Učešće na kratkom treningu o pravilima i procedurama koje važe za ugovor“. |
Koliko projekata se finansira? | Ukupan fond je 6000 evra, tako da mogu da se finansiraju od 2 do 6 projekata, u zavisnosti od rangiranja (posto je minimalna vrednost ovog fonda 1000 a maksimalna 3000 evra). |
Mogu li biti finansirani troškovi prevodioca sa engleskog jezika i knjigovodstvene usluge? | Usluge prevodioca i knjigovođe spadaju u opravdane troškove. |
Da li je prihvatljiv trošak ako je putovanje za grupu učenika planirano kao trošak u okviru posete nekoj Ekološkoj instituciji u Beogradu? | Troskovi putovanja se smatraju u prihvatljive troskove |
Učešće 5% u budžetu- šta su prihvatljivi troškovi? | Za 5% učešća važe isti kriterijumi kao i za ostalih 95%, a koji su opisani u smernicama za apliciranje. To može da bude i tzv. “in-kind” učešće, dakle da vi npr. ucestvujete sa delom dnevnica, prostoro m, ili slicno. |
Da li škola mora da ima otvoren devizni račun (i ako treba, da li ga otvaramo kada apliciramo za projekat ili kada nam projekat bude odobren, nakon potpisivanja ugovora)? | Da biste aplicirali za projekat nije potrebno da imate otvoren devizni račun. Sve ostale informacije vezane za finansije biće objašnjene onim organizacijama koje dobiju projekat na treninzima koje nameravamo da organizujemo nakon odluke Međunarodnog žirija. |
U slučaju da budemo u projektu kako se evri prebacuju u dinare (odmah ili deo po deo, po potrebi, kako se vrši plaćanj računa | Sve informacije vezane za finansije biće objašnjene onim organizacijama koje dobiju projekat na treninzima koje nameravamo da organizujemo nakon odluke Međunarodnog žirija. |
Da li računovodstvo u našoj školi (šef računovodstva) može da bude zaduženo za skupljanje računa i podnošenje finansijskog izveštaja? | Vaš šef računovodstva može da učestvuje na projektu. |
Razno | |
Kako se odlučuje o tome ko dobija potprojekte? | O tome odlučujemo na tri nivoa. Tehničku komisiju čini ENV.net tim Srbija, i oni proveravaju da li su dostavljeni svi traženi formulari (aplikacioni formular i budžet), kao i to da li su popunjena sva polja u formularima. Nakon Tehničke komisije, Nacionalni žiri vrši bodovanje pristiglih predloga projekata uz uvažavanje kriterijuma iz Smernica i predložen način bodovanja. Nakon toga, nekoliko najboljih projekata određenih od strane Nacionalnog žirija se šalje Međunarodnom žiriju, koji donosi finalnu odluku. Ukoliko su najbolje rangirani predlozi projekta po odluci Nacionalnog žirija, poslali formulare koji su popunjeni na srpskom jeziku, biće angažovan prevodilac koji će ih naknadno prevesti na engleski jezik kako bi Međunarnodna komisija mogla da odabere najbolje projekte bez obzira na kom su jeziku prijavljeni. |
Da li biste mi mogli dati kontakt osobe koja je direktno zadužena za ovaj konkurs, kako bih je kontaktirala u slučaju nekih konkretnih pitanja vezanih za formular? | Sva pitanja možete uputiti do 25. februara na e-mail adresu:env.net.easd@gmail.com |
Da li treba dostaviti CV-je menadžera, koordinatora i eksperta? | Evaluatori vaseg projekta ne traze da dostavite CV i slicno |
Da li je problem ako vam sa svog ličnog maila prosledim projekat, a ne sa školskog? | Prijavu mozete poslati sa bilo kog e-maila, vaseg ličnog ili skolskog, svejedno je. |
Verzija za štampu , objavljeno 26. februara 2014. godine
Učešće na UNEP sastancima u Najrobiju, februar 2013. godine
Predsednica organizacije učestvovala je, na poziv, na Forumu i sastanku “Mreže ministarki i liderki životne sredine” , koji je odžan 17. februara 2013. godine u sedištu UNEP-a u Najrobiju, Kenija. Prof dr Anđelka Mihajlov je predsedavala Panelom “Hemikalije i opasan otpad”, na kome se posebno istaklo učešće žena sa aspekta upotrebe proizvoda sa opasnim hemikalijama, kao i uticaj odredjenih hemikalija na zdravlje. Održan je i zajednički sastanak “Mreže ministarki i liderki životne sredine” sa “Mrežom liderki iz oblasti poljoprivrede” (19. februara, UNEP, Najrobi).
Predstavljajući organizaciju Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, koja je akreditovana organizacija u UNEP-u , A.Mihajlov je učestvovala i na sastanku Globalnog foruma glavnih grupa i zainteresovanih strana (Global Major Groups and Stakeholders Forum- GMGSF-14) , kao i na istorijkom sastanku UNEP Upravnog Saveta (the UNEP Governing Council- GC-27/GMEF), koji je ove godine bio Prvi univerzalni sastanak (16-22 februar, 2013, Najrobi, Kenija). Međunarodna saradnja se unapređuje učešćem na ovim sastancima.
Delegaciju Vlade Republike Srbije predvodio je Ambasador Srbije u Keniji gospodin Ivan Živković.
Delegati su usvojili 13 odluka, koje se odnose, izmedju ostalog na:
– Medjunarodnu naučno-stratešku Platformu o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama (IPBES);
– koordinaciju unutar UN sistema, uključujući i EMG;
– okeane;
– oblast održiva potrošnja i proizvodnja;
– zelena ekonomija u kontekstu održivog razvoja, održivi razvoj;
– ojačanja pravednosti, institucija i zakona;
– stanje životne sredine; i
– hemikalije i otpad (i).
Zaključci sa sastanaka se mogu pogledati na www.unep.org , a neki momenti sa učešća na sastancima u Galeriji slika.
Pre toga, organizacija je akreditovana i uzela je učešće na Rio+20 Konferenciji.
Programske inicijative
Programska inicijativa: merenja sopstvenog učinka organizacije po pitanju životne sredine ( troškovi za papir i kancelarijski materijal, baterije, tonere, sredstva za čišćenje i dr. ).
_____________________________
Programska inicijativa: hemikalije, opasne supstance, potrošnja i uticaj na zdravlje – AOR, kao organizacija SAICM fokalna tačka, započela je u 2013. godini istraživanje koliko ova tematika interesuje donatore, odnosno organizacije civilnog društva.
AOR učestvije na 6. UN regionalnom sastanku o hemikalijama SAICM, Poljska, februar 2018
Bezbedno upravljanje hemikalijama
Toksični pesticid globalno zabranjen posle (ne)očekivanog glasanja na UN sastanku o hemikalijama
Zajedničkim radom obezbeđujemo bezbedno upravljanje POPs hemikalijama
NIP za sprovođenje Stokholmske konvencije o dgotrajnim organskim zagađujućim supstancama: učešće
5. regionalni sastanak o strateškom upravljanju hemikalijama
______________________________________________________________________________________
Programska inicijativa: Učešće žena – AOR je organizacija u čijem vodjenju su žene u značajnoj većini. AOR, kao organizacija čija je predsednica član UN Mreže ministarki i liderki životne sredine, započela je u 2013. godini pilot praćenje učešća žena u svojim projektima i aktivnostima.
______________________________________________________________________________________
Programske inicijative su posebno usmerene na multisektorsku i intersektorsku saradnju za ostvarivanje ciljeva:
- organizovanje i sprovođenje eko-sertifikacije u saradnji sa nadležnim državnim organima za izdavanje odgovarajućih uverenja u oblasti procena ispunjenosti medjunarodnih standarda i programa u vezi sa zivotnom sredinom i odrzivim razvojem;
- dodelu odgovarajućih nagrada i priznanja za uspešna dostignuća u oblasti odrzivog razvoja i zivotne sredine;
- podsticanje i pomaganje onih aktivnosti i inicijativa koje su usmerene na očuvanje zivotne sredine i uređenje prostora, uštedu i racionalizaciju potrošnje svih vrsta energije, ekosistemske usluge i ukljucivanje zastite zivotne sredine u ostale sektorske politike;
- afirmacija i zaštita temeljnih vrednosti, interesa i položaja odrzivog razvoja i zivotne sredine u društvu, kroz promociju humanih, stručnih, naučnih i umetničkih aspekata zastite zivotne sredine u svim oblastima struke
Aktivnosti za uključenje u FP7 projekte Evropske unije, razvoj programa “Univerzitet u prirodi” Univerziteta u Beogradu, kao i postavljanje medjunarodne eko-sertifikacije hotela i turističkih objekata “Zeleni ključ”, u 2012. i 2013. godini predstavljaju programske inicijative.