Neposredno nakon Godišnjeg Sastanka Nacionalnih Operatera (#NOM2025), od 18. do 20. septembra 2025., održala se druga po redu Međunarodna EcoCampus Konferencija (ECIC), pod temom „Transformacija visokog obrazovanja za klimatsku akciju: pristup celog sistema“ i na kojoj je predstavljen „Masterplan za osnaživanje zelene budućnosti Malezije 2025–2030.“ Uz podršku Green Growth Asia Fondacije (GGAF), IMT-GT UNINET i Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini (FEE) konferencija je okupila 150 učesnika iz oko 40 zemalja – lidere u visokom obrazovanju, istraživače, studente i partnere u Međunarodnom omladinskom centru (International Youth Center)
Na zvaničnom otvaranju konferencije učesnici su bili počastvovani posetom i obraćanjem Njene Visosti Princeze Tengku Puteri Raja Ilisha Ameera, koja je predstavljala prestolonaslednika države Pahang i uputila poziv Ministarstvu obrazovanja Malezije da program Eco-Campus postane nacionalna inicijativa.
Otvarajuća sesija okupila je i inspirativne govornike iz celog sveta i Malezije:
🎙️Pozdravne reči: YBhg. Datuk Ir. Ts. Dr. Mahadi Mohamad, izvršni direktor Green Growth Asia Foundation (GGAF)
🎙️Otvarajuće obraćanje: Dr. Nikos Kassimatis Petrou, predsednik Fondacije za ekološko obrazovanje, Danska
🎙️Specijalno obraćanje: YB Datuk Ts. Mustapha Sakmud, zamenik ministra za visoko obrazovanje
🎙️Specijalno obraćanje: Katerina Ananiadou, koordinator Sekretarijata GEP, UNESCO Pariz
Objavljeno je da će Eco-Campus program od sada funkcionisati kao posebna inicijativa, nezavisna od Eco-Schools programa. Dok je Eco-Schools bio ključan u razvijanju ekološke svesti i akcija kod dece, izazovi u visokom obrazovanju su drugačiji. Mladi ljudi moraju biti pripremljeni da uđu u profesionalne sfere u kojima održivost još nije standardni zahtev. Poslodavci, institucije i sistemi još uvek nisu u potpunosti prepoznali hitnu potrebu da se veštine i liderstvo u oblasti održivosti integrišu u sve sektore.
Zato je Eco-Campus ključan, jer prevazilazi samu ideju „zelenih kampusa“ i:
• Gradi prepoznavanje kompentencija u oblasti održivosti u visokom obrazovanju i na tržištu rada u svim profesijama
• Oprema mlade ljude alatima da stvore i odgovore na potražnju za ESD stučnjacima (Education for Sustainable Development-Oobrazovanje za održivi razvoj)
• Premošćuje jaz između akademske pripreme i društvene transformacije
Konferencija je bila usmerena na sveobuhvatni, sistemski pristup održivosti, sa naglaskom na hitnost uključivanja klimatskih promena i održivosti u obrazovne okvire. Diskutovano je o tome da mnogi nacionalni kurikulumi i dalje ne obuhvataju klimatske promene, pri čemu skoro polovina uopšte nema ovu temu. Ovaj nedostatak predstavlja veliki izazov za buduće generacije u rešavanju problema životne sredine.
Na konferenciji je kroz šest tematskih celina prikazan širok spektar pristupa održivosti u obrazovanju:
• Pristupi celog sistema – interdisciplinarnost, obuka nastavnika i uticaj univerziteta na kreiranje javnih politika.
• Međusektorska partnerstva – saradnja univerziteta, škola, NVO sektora i privrede.
• Zeleno stručno obrazovanje – uloga TVET-a i karijernog savetovanja u pripremi zelene radne snage.
• Održivo obrazovanje na svim nivoima – od školskih bašti do etnografskih studija koje povezuju zajednice i univerzitete.
• Održive inicijative na kampusima – primeri iz Portugala, Bangladeša, Irske, Indije, Katara i Afrike, gde su kampusi predstavljeni kao „žive laboratorije“.
• Studentsko liderstvo – istaknuti projekti studentskih komiteta i istraživačke inicijative iz oblasti obnovljivih izvora energije, biodiverziteta i cirkularne ekonomije.
Sesije na konferenciji okupile su multidisciplinarne učesnike kako bi detaljnije istražili praktične puteve za uključivanje održivosti u obrazovanje:
🎤Tan Sri Dzul Razak sa Univerziteta Malezija, Sarawak, istakao je neophodnost celovitih promena u obrazovanju kako bi se odgovorilo na klimatske izazove. On je ukazao na slabosti tradicionalnih obrazovnih modela zasnovanih na kompeticiji i strukturi koja podesća na rad u fabrikama i na rad mašina i založio se za “Communiversity” model koji kod studenata razvija empatiju, saosećanje i međusobnu povezanost.
🎤Profesor Paul Pace podsetio je da održivost nije univerzalni model koji svuda funkcioniše isto, već da mora biti prilagođena lokalnom kontekstu. Istaknuta je važnost interdisciplinarnosti kao ključnog elementa u kreiranju rešenja koja povezuju različite sektore.
🎤Katrin Kohl (UNESCO ko-predsedavajuća, Univerzitet Jork) i dr Subarna Sivapalan FRSA, SFHEA (Univerzitet Nottingham Malezija) predstavili su rezultate projekta UNESCO “Transforming Futures” u Maleziji, u okviru kojeg je razmatrano kako se održivost može integrisati u sve aspekte visokog obrazovanja – od kurikuluma i upravljanja, do funkcionisanja kampusa i saradnje sa zajednicom.
🎤 Profesor Charles Hopkins (FEE/UNESCO Chair) vodio je ko-kreativnu sesiju „FEE University“, u kojoj su učesnici identifikovali 12 tema za sistemsku transformaciju visokog obrazovanja, uključujući održivo liderstvo, inkluzivnost, studentsko zagovaranje i angažman alumnija.
🎤 Katerina Ananiadou (Greening Education Partnership (GEP), UNESCO) naglasila je ključnu ulogu visokog obrazovanja u viziji GEP-a.
🎤Pramod Kumar Sharma i Lee Wray-Davies (Fondacija za ekološko obrazovanje) vodili su praktičnu radionicu o uključivanju obnove ekosistema u praksu, pretvarajući okvire u vodeće projekte.
🎤 Prof. Dato’ dr Nor Aieni Haji Mokhtar zatvorila je konferenciju osvrnuvši se na svoje 40-godišnje akademsko i rukovodeće iskustvo, podsećajući na transformativnu ulogu visokog obrazovanja u jačanju otpornosti i održivosti.
Ova konferencija je potvrdila da je budućnost obrazovanja za održivost u povezivanju nivoa, disciplina i sektora – osvetljavanju različitih dimenzija, saradnji i partnerstava koja definišu pristup „celog sistema“, kao i u jasnom određivanju ključne uloge visokog obrazovanja u pokretanju klimatski odgovornih transformacija.
ECIC 2025 je jasno pokazao da je visoko obrazovanje i pokretač sistemskih promena i most između različitih nivoa obrazovanja i sektora. Glavni zaključci su sledeći:
🎓Zajedničko definisanje dimenzija pristupa „celog sistema“: upravljanje, pedagogija, studentsko liderstvo, obuka nastavnika, stručne obrazovne putanje, partnerstva sa industrijom, prakse i stažiranja, uključivanje u politike, funkcionisanje kampusa, primenjena istraživanja, vrednosti i prilagođavanje kontekstu.
🎓Obnovljeni naglasak na obuci nastavnika i kontinuiranom profesionalnom usavršavanju kako bi se obrazovanje za održivi razvoj (ESD) uvelo na sve nivoe obrazovanja.
🎓Snažno priznanje studentskog liderstva kao centralnog faktora klimatskih rešenja.
🎓Dokaze o tome kako partnerstva i lokalne inovacije mogu da se prošire i prerastu u globalni uticaj.
🤝Ovi zaključci direktno su usklađeni sa UNESCO Partnerstvom za ozelenjavanje obrazovanja (GEP), koje poziva na promene na nivou čitavog sistema – od škola, obuke nastavnika i kurikuluma, do transformacije celih institucija.
Konferencija je završena pozivom da se prihvati sveobuhvatan institucionalni pristup, kojim će se održivost integrisati u kurikulum, upravljanje, funkcionisanje i saradnju sa zajednicom. Učesnici su se obavezali da će u svojim kontekstima unapređivati održivost i stvarati saveze radi podsticanja pozitivnih promena.